< Luki 7 >
1 A kad svrši sve rijeèi svoje pred narodom, doðe u Kapernaum.
Iyesus jamhan ash ashosh keew b́ íshihakon K'frnahom maants bí ami.
2 U kapetana pak jednoga bijaše sluga bolestan na umoru koji mu bješe mio.
Manokno Rom datsatstso bali naash iko fa'e b́tesh, bíwere ayidek't b́shunf b́ guuts shodo bíats b́manzre k'iro b́beshi.
3 A kad èu za Isusa, posla k njemu starješine Judejske moleæi ga da bi došao da mu iscijeli slugu.
Bali naashmanu Iyesus jango b́ shishtsok'on Ayhudi eenashwotssh «Oona itsha, Iyesus wáár taash t guutso b́ kashytwok'o amr taash k'onwere, » ett b́ wosh.
4 A oni došavši k Isusu moljahu ga lijepo govoreæi: dostojan je da mu to uèiniš;
Bowere Iyesus maants amt, «Ashaansh han nk'alo bísh geyife,
5 Jer ljubi narod naš, i naèini nam zbornicu.
Bí noo ash asho shunfee, Ayhudi Ik' k'oni moono noosh agree, » ett kup'idek't bok'oni.
6 A Isus iðaše s njima. I kad veæ bijahu blizu kuæe, posla kapetan k njemu prijatelje govoreæi mu: Gospode! ne trudi se, jer nijesam dostojan da uðeš pod moju strehu;
Mansh Iyesus bonton tohaat bí ami, b́ mooko bodosh bo etfere bali naashmanwere b́ jagwotsi hank'o ett Iyesusok b́ wosh, «Doonzono! Nee t moots nkinditwok'o bodk twoterawotse t moots wosh shambk'aye.
7 Zato i ne držah sebe dostojna da ti doðem, nego samo reci rijeè, i ozdraviæe sluga moj.
Taawor ttokoon nmand wosh bodk taanaliye, Manoke bede'er ik nonu keewwe, t guutsonwere kashitwe.
8 Jer i ja sam èovjek pod vlasti, i imam pod sobom vojnike, pa reèem jednome: idi, i ide; i drugome: doði, i doðe; i sluzi svojemu: uèini to, i uèini.
Taawor ttookon naashwotssh alek wotefetsat taayere dashwotsno t altswots kes' kes'fwotsi detsfe. Mank'o b́wottsotse ikosh ‹Amee!› ti etor ametuwe, k'oshosh ‹Wowe!› t etor weetuwe, t guutsosh ‹Hank'o k'aluwe!› ti etor k'alitwe.»
9 A kad to èu Isus, zaèudi mu se, i okrenuvši se narodu koji iðaše za njim reèe: kažem vam: ni u Izrailju tolike vjere ne naðoh.
Iyesus han b́ shishtsok'on bí adi, b́ shutsatse weyiru ashuwots maantsan wongr ett, «Dab Isra'elitse hank'o bodts imnetiyo daatsratse» bí et.
10 I vrativši se poslani naðoše bolesnoga slugu zdrava.
Wosheetswere bali naasho moo maants aanat bowatsok'on b́ guutso kashat b́ befere daatsbodek'i.
11 I potom iðaše u grad koji se zove Nain, i s njim iðahu mnogi uèenici njegovi i mnoštvo naroda.
Yatsok'on Iyesus Nayini eteets kit iku maants bí ami, b́ danifuwotsnat ayi asho b́ shutsats bínton towat boami
12 Kad se približiše k vratima gradskijem, i gle, iznošahu mrtvaca, jedinca sina matere njegove, i ona bješe udovica i naroda iz grada mnogo iðaše s njom.
Iyesus kitu fengshi ganok b́ bodtsok'on, ashuwots duuno kurdek't kitutse bokeshfera botesh, k'irts ashman b́ indsh ik s'uza b́tesh, b́ induwere kenih k'irts t'oow máátsi, kitutsnowere ay asho b shutsatse bo sha'iri.
13 I vidjevši je Gospod sažali mu se za njom, i reèe joj: ne plaèi.
doononwere bin b́ bek'tsok'on bish maac'o k'ewat «Epefne shenúne!» bí et.
14 I pristupivši prihvati za sanduk; a nosioci stadoše, i reèe: momèe! tebi govorim, ustani.
Manye il b́ maants t'int she'o b́t'awiyi, she'ono kuriru ashuwots ned'bowuts, Iyesuswere «Nee jawetsono tuuwe etiruwe neesha!» bí et.
15 I sjede mrtvac i stade govoriti; i dade ga materi njegovoj.
K'irtsonwere jobk' ett tuut bedek't noon keewo dek' b́ tuu, maniyere hakon Iyesus indúsh «Hambe nnaayi, » ett imb́k'r.
16 A strah obuze sve, i hvaljahu Boga govoreæi: veliki prorok iziðe meðu nama, i Bog pohodi narod svoj.
Jametswotswere shatwtsat «Noyitse bek'ts eeno tuugutsere, Ik'o bí asho kashiyosh waare, » et fetst Ik'o bo údi.
17 I otide glas ovaj o njemu po svoj Judeji i po svoj okolini.
Iyesus shúútsonwere Yihudnat b́ gúrmanatse fa'a datsjamatse shiye b́wuts.
18 I javiše Jovanu uèenici njegovi za sve ovo.
Yohans b́danif'uwots keew jamanots jango bísh bo keewi, bí were b́ danifwotsitse gitwotsi s'eegdek't,
19 I dozvavši Jovan dva od uèenika svojijeh posla ih k Isusu govoreæi: jesi li ti onaj što æe doæi, ili drugoga da èekamo?
«Mesihiyo weetwe eteetso neenemó k'oshe nokoteti? err aatwere, » ett doonzo Iyesusok b́ wosh.
20 Došavši pak ljudi k njemu rekoše: Jovan krstitelj posla nas k tebi govoreæi: jesi li ti onaj što æe doæi, ili drugoga da èekamo?
Bowere Iyesusok waat « ‹Weetwe eteetso neenemo? k'oshe nokoteti?› err aatwere ett gupfo Yohans niyok noon woshere, » bo et.
21 A u taj èas iscijeli mnoge od bolesti i od muka i od zlijeh duhova, i mnogima slijepijem darova vid.
Iyesus manoori sa'atmanitse ash ashuwotsi atsi weeshonat ay naari shodotse b́ kashiyi, kim shayirwotsnowere b́ kishi, ay aaw dogwotssho bo aawo b́ k'esh.
22 I odgovarajuæi Isus reèe im: idite i kažite Jovanu što vidjeste i èuste: slijepi progledaju, hromi hode, gubavi èiste se, gluhi èuju, mrtvi ustaju, siromašnima propovijeda se jevanðelje.
Iyesus woshere watswotssh hank'owa bí et, «Aanar amr Yohanssh it bek'tsonat it shishtson keewwore, hambe dogwots bek'irunee, shoklirwotswere kawdek't sha'irune, een shodetswotsu s'aynirune, gidik'uwotswere shishirune, k'irtswotswere tuwirune, t'owwotssho doo shisho nabeyirwee.
23 I blago onome koji se ne sablazni o mene.
Aak'o gene'ona tiatse maac' k'ut'rawoni?»
24 A kad otidoše uèenici Jovanovi, poèe narodu govoriti za Jovana: šta ste izišli u pustinji da vidite? Trsku, koju ljulja vjetar?
Yohans woshtswots k'az boamihakon Iyesus Yohans jango ash ashosh hank'o et keewo dek'b́tu, «Eeg s'iile worwots oot'at it weyiri? Jongon hake bako giwiru elt s'iilisheya?
25 Šta ste dakle izišli da vidite? Èovjeka u meke haljine obuèena? Eto, koji gospodske haljine nose i u slastima žive po carskijem su dvorovima.
Eeg bek'oshe keshat it weyiri? Tah sheeng tahiru asho s'ileya? Tah sheeng tahirwotsnat beyi sheeng beyirwotswo naash naashi mootsere bo fa'oni,
26 Šta ste dakle izišli da vidite? Proroka? Da, ja vam kažem, i više od proroka;
Aab taash keewwore, eeg s'iiloshe it keshi? Nebiyo s'ilosheya? Ee, itsh keewirwe, dab nebiyiyonyere iki bogtso s'ilishe.
27 Jer je ovo onaj za koga je pisano: eto ja šaljem anðela svojega pred licem tvojijem koji æe pripraviti put tvoj pred tobom.
Bíwere ‹Eshe! n shin shinatse beshar n weerindo k'aniytwo twosh na'o deyitwe, › ett guut'etsoniye.
28 Jer vam kažem: nijedan izmeðu roðenijeh od žena nije veæi prorok od Jovana krstitelja; a najmanji u carstvu Božijemu veæi je od njega.
Máátsatse shuuts jamwotsitse Yohansiyere bogo konwor aaliye, Ik'i mengstotsnmó jamotse muk'o bíyere bogfe.»
29 I svi ljudi koji slušahu i carinici opravdaše Boga, i krstiše se krštenjem Jovanovijem;
Han bo shishtsok'on ash jamo t'ilish ko'irwots dab bo'orerawo Yohans kishatse gupeyat boteshtsotse Ik'i fino arik b́wottsok'wo t'iwints bodek'i.
30 A fariseji i književnici odbaciše svjet Božij za njih, i ne htješe da ih on krsti.
Ferisawiwotsnat Muse nemo danifwotsnomó Yohanis kishon guperatsone ett Ik'i shuntso k'efatniye botesh.
31 A Gospod reèe: kakvi æu kazati da su ljudi ovoga roda? I kakvi su?
Manats dabt Iyesus hank'owa bí'et, «Eshe and dúri s'oot'an egonton boon ariywta? Eege bo arik'úna?
32 Oni su kao djeca koja sjede po ulicama i dozivaju jedno drugo i govore: svirasmo vam, i ne igraste, žalismo vam se, i ne plakaste.
Gawiyi beyoke bedek't kaashirw nana'uwotsi arefne, boowere boatsatseyo s'eyeyat ‹Turaro itsh nofugi, itmó duuwatste, eepi jááwono nojáwere eefatste, › etirwotsiye.
33 Jer doðe Jovan krstitelj koji ni jede hljeba ni pije vina, a vi kažete: ðavo je u njemu;
Gupfo Yohans b́woor misho b́marawonat weyniy bíron b́úyawon b́watsosh ‹Fo'erawoniye bí'atse fa'oni› it eti.
34 Doðe sin èovjeèij koji i jede i pije, a vi kažete: gle èovjeka izjelice i pijanice, druga carinicima i grješnicima.
Ando ash na'o mafere úshfere b́watsosh, ‹S'iilere maac' geenzonat máshetsana, t'ilish ko'ifwotsnat morrets ashuwotssho kod'i ashe› it eti.
35 I opravdaše premudrost sva djeca njezina.
Dan telefu arik b́ woto b nana'atsnee b be'efonye.» bíet.
36 Moljaše ga pak jedan od fariseja da bi objedovao u njega; i ušavši u kuæu farisejevu sjede za trpezu.
Ferisawiwotsitse iko Iyesusi b́gale aaw misho b́metwok'o b́ s'eegi, Iyesuswere ferisawiya eteetsman gal amt mishimarats t'iin b́dek'i,
37 I gle, žena u gradu koja bješe grješnica doznavši da je Isus za trpezom u kuæi farisejevoj, donese sklenicu mira;
Kit manitse morr finon daneets mááts iku fa'a b́tesh, bíwere Iyesus fersawiya eteetsman gale mishimaratse b́beyirwok'o b shishtsok'on shituwo bin s'eentso albat'rosiya eteets shútson dozets blk'at'iyon s'eents shituwo dek'at bweyi.
38 I stavši sastrag kod nogu njegovijeh plakaše, i stade prati noge njegove suzama, i kosom od svoje glave otiraše, i cjelivaše noge njegove, i mazaše mirom.
Iyesus shutsomantse b́ tufi ganoke need'dek' eepfetsat b́ tufo bi ac'uwon ok'iyfetsat b took s'iron bfiri, b́ tufuwotsno jobefetsat shitúwon bfuutiri.
39 A kad vidje farisej koji ga je dozvao, reèe u sebi govoreæi: da je on prorok, znao bi ko i kakva ga se žena dotièe: jer je grješnica.
Ferisawiya eteets waa misho moowe ett s'egtsman wotiruman b́ bek'tsok'on, «Ashaan nebiya wotink'ere bín shú'iru máátshan koni b wotonat aak'o morretsk bwoto danak'e b́teshi» ett b́ nibotse b́ gawi.
40 I odgovarajuæi Isus reèe mu: Simone! imam ti nešto kazati. A on reèe: uèitelju! kaži.
Iyesuswere, «Sim'ono! neesh tkeewit keew iko detsfe, » bíet. Bíwere, «Eek'uwa, danifono! abtaash keewwe!» bíet.
41 A Isus reèe: dvojica bijahu dužni jednome dužniku, jedan bješe dužan pet stotina dinara a drugi pedeset.
Iyesuswere hank'o etfere keewo dek't b́ tuu, «Ash iko git ashuwotssh gizo gushitso fa'e b́ tesh, iko atse úts bal dinariyo, ando ikoatse balk'ats dinariyo b́ tesh.
42 A kad oni ne imadoše da mu vrate, pokloni obojici. Kaži koji æe ga od njih dvojice veæma ljubiti.
Gitetswotswere bogushtso dasho bo maawere boatsi k'awntsman dasho k'ayk'rore bí et, eshe aab bogitetsitse boosh giz gushitsman bogshde'er shunetuwo aawi arefa neesha?» bí et.
43 A Simon odgovarajuæi reèe: mislim onaj kome najviše pokloni. A on mu reèe: pravo si sudio.
Sim'onwere, «Ay k'awntso b́ daywok'o orowe eteetso bogshde bín b́ shuneetwok'o arefee taasha, » ett bíaany. Iyesuswere «Aree n keewi, » bí et.
44 I okrenuvši se k ženi reèe Simonu: vidiš li ovu ženu? Ja uðoh u tvoju kuæu, ni vode mi na noge nijesi dao; a ona suzama obli mi noge, i kosom od glave svoje otr.
Maniye hakon Iyesus máátsu maants wongr ett aanat Sim'onsh hank'o bí'et «Máátsani bek'irwiya? Taa n moots t kindihakon nee dab tutuf mashi aatso doratsne, bimó ttufo biac'won mashat b took s'irone b firiri.
45 Cjeliva mi nijesi dao; a ona otkako uðoh ne presta cjelivati mi nogu.
Nee taan jamo niator joberatsne, bimó n meyits t kindron t tufo jobo ned'iratsaniye,
46 Uljem nijesi pomazao glave moje; a ona mirom pomaza mi noge.
Nee t tookats zeyito dab furatsne, bimó t tufwotsi shitwo futraniye.
47 Zato kažem ti: opraštaju joj se grijesi mnogi, jer je veliku ljubav imala; a kome se malo oprašta ima malu ljubav.
Manshe bi ayi dek'at b shuntsotsne b morro ayone bish orowe eteyi maniye neesh t keewi, b́ morro múkshdek't oorowe eteetsonmó b́shunwere múkshdek'tniye.»
48 A njoj reèe: opraštaju ti se grijesi.
Maniye hakon Iyesus máátsmansh, «N morro neesh orowe eteere, » bí et.
49 I stadoše u sebi govoriti oni što sjeðahu s njim za trpezom: ko je ovaj što i grijehe oprašta?
Bínton mishimarotse mafetst teshtswotsmó «Morronor orowe etetwuhan kone?» ett bonibotse gawo dek't botuu.
50 A ženi reèe: vjera tvoja pomože ti; idi s mirom.
Iyesusmó máátsmansh «N imnetiyo neen kashire, jeenon amee!» bí et.