Luki 6
1 Dogodi mu se pak u prvu subotu po drugome danu pashe da iðaše kroz usjeve, i uèenici njegovi trgahu klasje, i satirahu rukama te jeðahu.
Sanbati aawon Iyesus taari taalon b́beshefere b́ danifwots sndyi motso k'ut'dek't bokishon shik'dek't moo dek' botuwi,
2 A neki od fariseja rekoše im: zašto èinite što ne valja èiniti u subotu?
Ferisawino eteefwotsitse ik ikuwots b́danifwotssh, «Sanbati aawon k'alosh geyiraw keewo it k'alir eegoshe?» bo eti.
3 I odgovarajuæi Isus reèe im: zar nijeste èitali ono što uèini David kad ogladnje, on i koji bijahu s njim?
Iyesuswere hank'o ett boosh bí aaniy, «Bínat bínton fa'a ashuwotsn bo k'ak'or Dawit b́k'altsok'o nababeratsteya?
4 Kako uðe u kuæu Božiju, i uze hljebove postavljene i izjede, i dade ih onima što bijahu s njim, kojijeh nikome ne valjaše jesti osim jedinijeh sveštenika.
Kahniwotsiyere okoon konwor b́marawok'owa ett baziyetso, bí Ik'i moots kinddek't Ik'osh t'ints misho k'a'ú dek't b́ máá, bínton fa'uwotssho bí ími.»
5 I reèe im: sin je èovjeèij gospodar i od subote.
Manats dab́t Iyesus, «Ash na'o sanbatushor b doonziye, » bí eti.
6 A dogodi se u drugu subotu da on uðe u zbornicu i uèaše, i bješe ondje èovjek kome desna ruka bješe suha.
Sanbati aaw k'oshots Iyesus ayhudiyots Ik' k'oni moots kind dek't b́ danifera b́ tesh, manokno b́ kish dúr ash iko fa'e b́ tesh.
7 Književnici pak i fariseji gledahu za njim neæe li u subotu iscijeliti, da ga okrive.
Muse nemo danifwotsnat ferisawino etefwotsen Iyesusi bín bos'aamit k'uur keewo bo geyefera botesh, «Sanbati aawon ashaan kashitwek'úna aab s'iilone» ett bín kot bodek'i.
8 A on znadijaše pomisli njihove, i reèe èovjeku koji imaše suhu ruku: ustani i stani na srijedu. A on ustade i stade.
Iyesusmó bo gawirwo dank'rat kish durosh «Tuur taalots ned'de'e!» bí et. Duronwere tuut taalots need' b́dek'.
9 A Isus reèe im: da vas zapitam: šta valja u subotu èiniti, dobro ili zlo? održati dušu ili pogubiti? A oni muèahu.
Manór Iyesus ashuwotssh, «Aab́ itn aatuna, arikon aab sanbati aawots finore eteetso gond finemo doo fine? ash kash úd'emó ash kash oriyee, » bí eti.
10 I pogledavši na sve njih reèe mu: pruži ruku svoju. A on uèini tako; i ruka posta zdrava kao i druga.
Iyesus bín gúúr dek't beyiru ash jamwots maants b́s'ili hakon kish durosh «N kisho jargwe!» bíet. Bíwere b́kisho b́jargtsok'on kashutsat b́ kish k'oshokok'o jeen wotb́wtsi.
11 A oni se svi napuniše bezumlja, i govorahu jedan drugome šta bi uèinili Isusu.
Muse nemo daniyfwotsnat ferisawiwotsmó ayidek' nibok'únt, Iyesusi bo k'alitwok'o shiye bowtsi.
12 Tijeh pak dana iziðe na goru da se pomoli Bogu; i provede svu noæ na molitvi Božijoj.
Ik aaw Iyesus Ik' k'onosh guri abaats kesh b́dek'i, manoknowere t'ú jamo Ik'omand k'onron b́ gatsi
13 I kad bi dan, dozva uèenike svoje, i izbra iz njih dvanaestoricu, koje i apostolima nazva:
Datso b́gatstsok'ono b́ danifwotsi b́ maants b́ seeg, boyitsnowere tatse gitwotsi galdek't «Woshetswotsi.» ett boshútso b́ kishi,
14 Simona, koga nazva Petrom, i Andriju brata njegova, Jakova i Jovana, Filipa i Vartolomija,
Boshútsonwere, P'et'rosi ett b́ s'eegetso Sm'onnat bíeshu Indriyasi, Yak'obnat Yohansn, Flip'osnat Bertelemyosi,
15 Mateja i Tomu, Jakova Alfejeva i Simona prozvanoga Zilota,
Matiyosnat Tomasn, Ilfyos naay Yak'bnat «Okooretska» ett s'eegefo Sm'oni,
16 Judu Jakovljeva, i Judu Iskariotskoga, koji ga i izdade.
Yak'ob naay Yhudnat Iyesusi beshidek't imtso Ask'rottso Yhudne.
17 I izišavši s njima stade na mjestu ravnom, i gomila uèenika njegovijeh; i mnoštvo naroda iz sve Judeje i iz Jerusalima, i iz primorja Tirskoga i Sidonskoga,
Iyesus bík woshetsnton guri abaatse oot't juwanots ned'b́dek', b́ danifwotsitse aywotswere manoke fa'ano botesh, anynwere b́ keewirwo k'eboshat boshodotse kasho geeyat wááts ay dek't ayts ash ashuwotswere fa'ano botesh. Bowere bowóóko Yhud datsatse, Iyerusalem kitotse, aatsk'ari ganoke fa'uwots T'irosnat Sidon kitwotsitsikno botesh.
18 Koji doðoše da ga slušaju i da se iscjeljuju od svojijeh bolesti, i koje muèahu duhovi neèisti; i iscjeljivahu se.
Kim shayiron detseyat kic'efetst teshts ash ashuwotswere waat kashefno.
19 I sav narod tražaše da ga se dotaknu; jer iz njega izlažaše sila i iscjeljivaše ih sve.
Kashiyi angonwere bí atsotse kesht bo únetsi b́kashiyiruwotse kakuwets ash jamo Iyesus atsats bodosh bo geefoni.
20 I on podignuvši oèi na uèenike svoje govoraše: blago vama koji ste siromašni duhom; jer je vaše carstvo Božije.
Iyesus dambaan kááwdek't b́ danifwots maants s'iilfetst hank'o b́ et, «Ik'i mengstu itk bwottsotse, It t'owwots derek itne!
21 Blago vama koji ste gladni sad; jer æete se nasititi. Blago vama koji plaèete sad; jer æete se nasmijati.
It and k'ak'irwots, ayts it mishetwotse derek itne! And epiruwots it, ayts it mis'etwotse derek itne,
22 Blago vama kad na vas ljudi omrznu i kad vas rastave i osramote, i razglase ime vaše kao zlo sina radi èovjeèijega.
T jangatse, ash na'o atse tuutson ash ashuwots iti bo shit'or, Bogalor, bo aatsniyononat it shútso bo t'afiyor derek itne!
23 Radujte se u onaj dan i igrajte, jer gle, vaša je velika plata na nebu. Jer su tako èinili prorocima ocevi njihovi.
«Darotse it daatsit k'awntso een b́wottsotse jaman itats b́ bodor derek itne! manór gene'on t'olar k'afore, shin shin bo nihotswor Ik'i ashuwotsats hank'o gond fina finat boteshi.
24 Ali teško vama bogati; jer ste veæ primili utjehu svoju.
«Gaaletswots itmó it beyi sheengosh wotitwo andon it datstsotse Indowe itsha!
25 Teško vama siti sad; jer æete ogladnjeti. Teško vama koji se smijete sad; jer æete zaplakati i zaridati.
And wortswots it, Ayits it k'ak'itwotse indowe itna It and mis'irwots, Ayits it shiyanituwonat it eepetwotse Indowe itnsha!
26 Teško vama kad stanu svi dobro govoriti za vama; jer su tako èinili i lažnijem prorocima ocevi njihovi.
Ash ashuwots it jangosh sheengo bokeewor indowe itsha! Bonihotswor kootets nebiyiwotssh mank'o k'altniye boteshi.»
27 Ali vama kažem koji slušate: ljubite neprijatelje svoje, dobro èinite onima koji na vas mrze;
«T keew k'ebirwotssh itshmó hank'o etirwe, it balangarwotsi shunere, iti shit'irwotssh sheeng keewo finore,
28 Blagosiljajte one koji vas kunu, i molite se Bogu za one koji vas vrijeðaju.
Iti c'ashirwotsi deerwore, itn p'ek'irwotsish Ik'o k'onuwere,
29 Koji te udari po obrazu, okreni mu i drugi; i koji hoæe da ti uzme kabanicu, podaj mu i košulju.
N malal iko jabitwosh, dabr ikmandtso aani de'er ime, n shemi nat'alo dek'irwosh n kitonor dabde'er ime,
30 A svakome koji ište u tebe, podaj; i koji tvoje uzme, ne išti.
Niyatse k'oniru jamosh ime, n detstso niatse dek'iru asho bí aanitwok'o aatk'aye.
31 I kako hoæete da èine vama ljudi èinite i vi njima onako.
Ashuwots itsh bok'alitwok'o itgeyirwo itwoor mank'o boosh k'alwore.
32 I ako ljubite one koji vas ljube, kakva vam je hvala? Jer i grješnici ljube one koji njih ljube.
«Iti shunirwots mec'ro it shunal, deero it dek'et aawushe? Morretswotswor boon shunirwotsi shunfneree,
33 I ako èinite dobro onima koji vama dobro èine, kakva vam je hvala? Jer i grješnici èine tako.
Itsh sheeng fintswots mec'rosh itwere sheengo it finiyal eegoshe bogo daatso it faliti! morretswotswor mank'ó k'alfnosha,
34 I ako dajete u zajam onima od kojijeh se nadate da æete uzeti, kakva vam je hvala? Jer i grješnici grješnicima daju u zajam da uzmu opet onoliko.
‹Noosh aniyitune› etaat it gawiru ashuwotssh it gushiyal awuneya bogo it datsiti? Bogushitsman aani dek'osh morretswotswor morretswotssh gushifnee.
35 Ali ljubite neprijatelje svoje, i èinite dobro, i dajite u zajam ne nadajuæi se nièemu; i biæe vam velika plata, i biæete sinovi najvišega, jer je on blag i neblagodarnima i zlima.
Itmó it balangarwotsi shunere! sheeng keewonowere boosh finore, No gusho aniytune it erawon gushiwere, mank'o itk'liyal it k'awntso eena b́wotiti, jamoniyere damb bogts Ik'o nana'uwotsno wotitute, bí werigondetswotsnat úderaw gondwotsshor dowe.
36 Budite dakle milostivi kao i otac vaš što je milostiv.
It nih dartso maac' k'ewetsi b́ wottsok'o itwoor bíkok'o maac' k'eewtswotsi wotoore.
37 I ne sudite, i neæe vam suditi; i ne osuðujte, i neæete biti osuðeni; opraštajte, i oprostiæe vam se.
«Itats angsherawok'o konatsor angshk'ayere, itats angshratse, ash k'oshwotsi k'efk'ayere, itnowere k'eferatse, orowe erere, itwere orowe eto daatsitute,
38 Dajite, i daæe vam se: mjeru dobru i nabijenu i stresenu i preopunu daæe vam u naruèje vaše. Jer kakvom mjerom dajete onakom æe vam se vratiti.
Imere, itshowere imetuwe, it tatsit tatsi k'ac'ots itsho tatsetwe, dab sheeng tatsi k'ac'otse mirde'er tuc'etso s'eenr kud' kud' ettso itsh imetwe.»
39 I kaza im prièu: može li slijepac slijepca voditi? Neæe li obadva pasti u jamu?
Manats dabt Iyesus aridek't han boosh b́keewi, «Dogo dogo jishosh falitwá? Mank'o k'alitwe bíetalmó bo gitetswor desheyar gohots dihni bowtsiti.
40 Nema uèenika nad uèitelja svojega, nego i sasvijem kad se izuèi, biæe kao i uèitelj njegov.
Daniru na'o bín daniyrwoniyere bowatse, ernmó daniru na'o sheengeshde'er danbdek'al bín danyrwok'o wotituwe.
41 A zašto vidiš trun u oku brata svojega, a brvna u svojemu oku ne osjeæaš?
N ááwotsi gindo nbe'aawo eegoshe n eshu aawitsi kimúwu n s'iliri?
42 Ili kako možeš reæi bratu svojemu: brate! stani da izvadim trun koji je u oku tvojemu, kad sam ne vidiš brvna u svojemu oku? Licemjere! izvadi najprije brvno iz oka svojega, pa æeš onda vidjeti izvaditi trun iz oka brata svojega.
Ando ni'ááwotse fa'a gindo nbe'aawo nieshush ‹Ti eshuwo, n aawitsi fiishani aab neesh kishuna› eto aawuk'oneya nfaliti? Nee git alberetsono, shin shino ni'aawitsi gindo kishuwe, maniyere il nieshu aawotse fa'a fiisho s'ayintsde'er s'iilo falitune.»
43 Jer nema drveta dobra da raða zao rod; niti drveta zla da raða dobar rod.
«Miti sheengo gond shuwo shuurake, ando mank'o miti gondo shwi sheengo shuurake.
44 Jer se svako drvo po rodu svome poznaje: jer se smokve ne beru s trnja, niti se grožðe bere s kupine.
Mit jamo b́shuwona b́ danefo, angitsotse belesiya eteef miti shuwo mec'eraka, mank'o angitsi atatse woyiniya eteef miti shuwo mec'eraka.
45 Dobar èovjek iz dobre klijeti srca svojega iznosi dobro, a zao èovjek iz zle klijeti srca svojega iznosi zlo, jer usta njegova govore od suviška srca.
Ash sheengo b́ nibi s'aynotse sheeng keewo kishitwe, gond ashonwere b́ god nibotse gond keewo kishituwe. Ashoniye b́ maac'otse s'eentsoniye b́nonon b́ keewfoni.»
46 A što me zovete: Gospode! Gospode! a ne izvršujete što vam govorim?
«Taa t keewirwono fineratstere, eshe eegoshe, ‹t doonzo! t doonzo! etaat taan it s'eegiri?›
47 Svaki koji ide za mnom i sluša rijeèi moje i izvršuje ih, kazaæu vam kakav je:
T maants waar t aap'tso k'ew de'er finats jitsitwo koni bí artsok'o itsh keewna,
48 On je kao èovjek koji gradi kuæu, pa iskopa i udubi i udari temelj na kamenu; a kad doðoše vode, navali rijeka na onu kuæu i ne može je pokrenuti, jer joj je temelj na kamenu.
B́ gop'o dashan wokidek't isht b́ moo kup' s'alats need'idek't detsits ashoni bí ariye, di'onwere waat maaman b́ gifniy, ernmó kup'ts s'alats b́ detsetsotse giwsho falratse.
49 A koji sluša i ne izvršuje on je kao èovjek koji naèini kuæu na zemlji bez temelja, na koju navali rijeka i odmah je obori, i raspade se kuæa ona strašno.
Ti aap'o k'ebt finats jitsrawonmó b́ moo dashan b́gop'irawo shawats agts asho arefee; di'o waat b́gifniytsok'on manoor dihb́wtsi, b́ dih dihonwe ayi dek't dhi een wotb́wtsi.» bí et.
