Sudije 1
1 A po smrti Isusovoj upitaše sinovi Izrailjevi Gospoda govoreæi: ko æe izmeðu nas iæi prvi na Hananeje da se bije s njima?
Wǝ Yǝxua wapat bolƣandin keyin xundaⱪ boldiki, Israillar Pǝrwǝrdigardin: — Bizdin kim awwal qiⱪip Ⱪanaaniylar bilǝn soⱪuxsun? — dǝp soridi.
2 I Gospod reèe: Juda neka ide; eto dao sam mu zemlju u ruke.
Pǝrwǝrdigar sɵz ⱪilip: — Yǝⱨuda qiⱪsun; mana, Mǝn zeminni uning ⱪoliƣa tapxurdum, — dedi.
3 A Juda reèe Simeunu bratu svojemu: hajde sa mnom na moj dio da se bijemo s Hananejima; pak æu i ja iæi s tobom na tvoj dio. I poðe Simeun s njim.
U waⱪitta Yǝⱨuda akisi Ximeonƣa: — Sǝn mening bilǝn billǝ Ⱪanaaniylar bilǝn soⱪuxuxⱪa, manga qǝk taxlinip miras ⱪilinƣan zeminƣa qiⱪsang, mǝnmu sanga qǝk taxlinip miras ⱪilinƣan zeminƣa sǝn bilǝn billǝ qiⱪip [soⱪuximǝn], dewidi, Ximeon uning bilǝn billǝ qiⱪti.
4 I izide Juda; i dade im Gospod Hananeje i Ferezeje u ruke, i pobiše ih u Vezeku deset tisuæa ljudi.
Yǝⱨuda u yǝrgǝ qiⱪⱪanda, Pǝrwǝrdigar Ⱪanaaniylar wǝ Pǝrizziylǝrni ularning ⱪoliƣa tapxurdi. Xuning bilǝn ular Bezǝk degǝn jayda ularni urup ⱪirip, on ming adimini ɵltürdi.
5 Jer naðoše Adoni-Vezeka u Vezeku, i udariše na nj, i pobiše Hananeje i Ferezeje.
Ular Bezǝktǝ Adoni-Bezǝk degǝn padixaⱨ bilǝn uqrixip ⱪelip, uning bilǝn soⱪuxup Ⱪanaaniylar bilǝn Pǝrizziylǝrni urup ⱪirdi.
6 I pobježe Adoni-Vezek, a oni ga potjeraše i uhvativši ga otsjekoše mu palce u ruku i u nogu.
Adoni-bezǝk ⱪaqti, ular ⱪoƣlap berip, uni tutuwelip, ⱪollirining qong barmiⱪi bilǝn putlirining qong barmiⱪini kesiwǝtti.
7 Tada reèe Adoni-Vezek: sedamdeset careva otsjeèenijeh palaca u ruku i u nogu kupiše što bješe pod mojim stolom; kako sam èinio, tako mi plati Bog. I odvedoše ga u Jerusalim, i ondje umrije.
Xuning bilǝn Adoni-Bezǝk: — Əyni qaƣda ⱪollirining qong barmiⱪi bilǝn putlirining qong barmiⱪi kesiwetilgǝn yǝtmix padixaⱨ dastihinimning tegidiki uwaⱪlarni terip yegǝnidi. Mana ǝmdi Huda mening ⱪilƣanlirimni ɵzümgǝ yandurdi, dedi. Andin ular uni Yerusalemƣa elip bardi, keyin u xu yǝrdǝ ɵldi.
8 Jer sinovi Judini udariše na Jerusalim i uzeše ga, i isjekoše graðane oštrijem maèem, a grad sažegoše ognjem.
Yǝⱨudalar Yerusalemƣa ⱨujum ⱪilip xǝⱨǝrni ixƣal ⱪildi; ular u yǝrdǝ olturƣuqilarni ⱪiliqlap ⱪirip, xǝⱨǝrgǝ ot ⱪoyuwǝtti.
9 Potom izidoše sinovi Judini da vojuju na Hananeje, koji življahu u gori i na jugu i u ravni.
Andin Yǝⱨudalar qüxüp, taƣliⱪ rayon, jǝnubdiki Nǝgǝw wǝ Xǝfǝlaⱨ oymanliⱪida turuwatⱪan Ⱪanaaniylar bilǝn soⱪuxti.
10 I Juda izide na Hananeje koji življahu u Hevronu, a Hevronu bijaše preðe ime Kirijat-Arva; i pobiše Sesaja i Ahimana i Talmaja.
Andin Yǝⱨudalar Ⱨebrondiki Ⱪanaaniylarƣa ⱨujum ⱪilip, Xexay, Aⱨiman wǝ Talmaylarni urup ⱪirdi (ilgiri Ⱨebron «Kiriat-Arba» dǝp atilatti).
11 A odatle otidoše na Davirane, a Daviru prije bješe ime Kirijat-Sefer.
Andin ular u yǝrdin qiⱪip, Dǝbirdǝ turuwatⱪanlarƣa ⱨujum ⱪildi (ilgiri Dǝbir «Kiriat-Sǝfǝr» dǝp atilatti).
12 I reèe Halev: ko savlada Kirijat-Sefer i uzme ga, daæu mu Ahsu kæer svoju za ženu.
Kalǝb: — Kimki Kiriat-Sǝfǝrgǝ ⱨujum ⱪilip uni alsa, uningƣa ⱪizim Aksaⱨni hotunluⱪⱪa berimǝn, degǝnidi.
13 I uze ga Gotonilo, sin Kenezov, mlaði brat Halevov; i dade mu Ahsu kæer svoju za ženu.
Kalǝbning ukisi Kenazning oƣli Otniyǝl uni ixƣal ⱪildi, Kalǝb uningƣa ⱪizi Aksaⱨni hotunluⱪⱪa bǝrdi.
14 I kad polažaše, nagovaraše ga da ište u oca njezina polje; pa skoèi s magarca. A Halev joj reèe: što ti je?
Wǝ xundaⱪ boldiki, ⱪiz [yatliⱪ bolup] uning ⱪexiƣa barar qaƣda, erini atisidin bir parqǝ yǝr soraxⱪa ündidi. Aksaⱨ exǝktin qüxüxigǝ Kalǝb uningdin: — Sening nemǝ tǝliping bar? — dǝp soridi.
15 A ona mu reèe: daj mi dar; kad si mi dao suhe zemlje, daj mi i izvora vodenijeh. I dade joj Halev izvore gornje i izvore donje.
U jawab berip: — Meni alaⱨidǝ bir bǝrikǝtligǝysǝn; sǝn manga Nǝgǝwdin [ⱪaƣjiraⱪ] yǝr bǝrgǝnikǝnsǝn, manga birnǝqqǝ bulaⱪnimu bǝrgǝysǝn, dedi. Xuni dewidi, Kalǝb uningƣa üstün bulaⱪlar bilǝn astin bulaⱪlarni bǝrdi.
16 A i sinovi Keneja tasta Mojsijeva izidoše iz grada palmova sa sinovima Judinijem u pustinju Judinu, koja je na jugu od Arada. I došavši življahu s narodom.
Musaning ⱪeynatisining ǝwladliri bolƣan Keniylǝr Yǝⱨudaƣa ⱪoxulup «Ⱨormiliⱪ Xǝⱨǝr»din qiⱪip Aradning jǝnub tǝripidiki Yǝⱨuda qɵligǝ berip, xu yǝrdiki hǝlⱪ bilǝn billǝ turƣanidi.
17 Potom izide Juda sa Simeunom bratom svojim, i pobiše Hananeje koji življahu u Sefatu, i raskopaše ga, i prozva se grad Orma.
Yǝⱨuda bolsa akisi Ximeon bilǝn billǝ berip, Zǝfat xǝⱨiridǝ turuwatⱪan Ⱪanaaniylarni urup ⱪirip, xǝⱨǝrni mutlǝⱪ wǝyran ⱪildi; xuning bilǝn xǝⱨǝrning ismi «Hormaⱨ» dǝp atalƣan.
18 I Gazu uze Juda s meðama njezinijem, i Askalon s meðama njegovijem, i Akaron s meðama njegovijem.
Andin Yǝⱨudalar Gaza bilǝn uning ǝtrapini, Axkelon bilǝn uning ǝtrapini, Əkron bilǝn uning ǝtrapini igilidi.
19 Jer Gospod bješe s Judom, te osvoji goru; ali ne izagna onijeh koji življahu u dolini, jer imahu gvozdena kola.
Pǝrwǝrdigar Yǝⱨuda bilǝn billǝ bolƣaq, ular taƣliⱪ yurtni mǝƣlup ⱪilip aldi; lekin jilƣidikilǝrni bolsa, ularning tɵmür jǝng ⱨarwiliri bolƣaqⱪa, ularni zeminidin ⱪoƣliwetǝlmidi.
20 I dadoše Halevu Hevron, kao što bješe zapovjedio Mojsije, a on izagna odande tri sina Enakova.
Ular Musaning buyruƣinidǝk Ⱨebronni Kalǝbkǝ bǝrdi. Xuning bilǝn Kalǝb Anakning üq oƣlini u yǝrdin ⱪoƣliwǝtti.
21 A sinovi Venijaminovi ne izagnaše Jevuseja koji življahu u Jerusalimu; nego Jevuseji ostaše u Jerusalimu sa sinovima Venijaminovijem do ovoga dana.
Lekin Binyaminlar bolsa Yerusalemda olturuwatⱪan Yǝbusiylarni ⱪoƣlap qiⱪiriwetǝlmidi; xunga ta bügüngiqǝ Yǝbusiylar Binyaminlar bilǝn Yerusalemda billǝ turmaⱪta.
22 Izidoše i sinovi Josifovi na Vetilj, i Gospod bijaše s njima.
Yüsüpning jǝmǝti Bǝyt-Əlgǝ ⱨujum ⱪildi; Pǝrwǝrdigar ular bilǝn billǝ idi.
23 I uhodiše Vetilj sinovi Josifovi, a ime gradu bješe prije Luz.
Yüsüpning jǝmǝti Bǝyt-Əlning ǝⱨwalini bilip kelixkǝ qarliƣuqilarni ǝwǝtti (ilgiri xǝⱨǝrning nami Luz idi).
24 I uhode vidješe èovjeka koji iðaše iz grada i rekoše mu: hajde pokaži nam kuda æemo uæi u grad, pa æemo ti uèiniti milost.
Qarliƣuqilar xǝⱨǝrdin bir kixining qiⱪip keliwatⱪinini bayⱪap uningƣa: — Xǝⱨǝrgǝ kiridiƣan yolni bizgǝ kɵrsitip ⱪoysang, sanga xapaǝt kɵrsitimiz, — dedi.
25 A on im pokaza kuda æe uæi u grad; i isjekoše u gradu sve oštrijem maèem, a onoga èovjeka pustiše sa svom porodicom njegovom.
Xuning bilǝn xu kixi xǝⱨǝrgǝ kiridiƣan yolni ularƣa kɵrsitip ⱪoydi. Ular berip xǝⱨǝrdikilǝrni urup ⱪiliqlidi; lekin u adǝm bilǝn ailisidikilǝrni aman ⱪoydi.
26 I otide onaj èovjek u zemlju Hetejsku, i ondje sazida grad, i prozva ga Luz; to mu je ime do danas.
U adǝm keyin Ⱨittiylarning zeminiƣa berip, xu yǝrdǝ bir xǝⱨǝr bǝrpa ⱪilip, namini Luz dǝp atidi. Ta bügüngiqǝ uning nami xundaⱪ atalmaⱪta.
27 A Manasija ne izagna stanovnika iz Vet-Sana i sela njegovijeh, ni iz Tanaha i sela njegovijeh, ni stanovnika iz Dora i sela njegovijeh, ni stanovnika iz Ivleama i sela njegovijeh, ni stanovnika iz Megida i sela njegovijeh; i Hananeji stadoše živjeti u toj zemlji.
Lekin Manassǝⱨlǝr bolsa Bǝyt-Xeanni wǝ uningƣa ⱪaraxliⱪ kǝntlǝrni, Taanaⱪni wǝ uningƣa ⱪaraxliⱪ kǝntlǝrni ixƣal ⱪilmidi; ular Dor wǝ uningƣa ⱪaraxliⱪ kǝntlǝrdiki hǝlⱪni, Ibleam wǝ uningƣa ⱪaraxliⱪ kǝntlǝrdiki hǝlⱪni, Megiddo wǝ uningƣa ⱪaraxliⱪ kǝntlǝrdiki hǝlⱪni ⱪoƣliwǝtmidi, zeminni almidi; Ⱪanaaniylar xu zeminda turuwerixkǝ bǝl baƣliƣanidi.
28 A kad ojaèa Izrailj, udari na Hananeje danak, ali ih ne izagna.
Israil barƣanseri küqǝygǝqkǝ Ⱪanaaniylarni ɵzlirigǝ ⱨaxarqi ⱪilip beⱪindurdi, lekin ularni ɵz yǝrliridin pütünlǝy ⱪoƣliwǝtmidi.
29 Ni Jefrem ne izagna Hananeja koji življahu u Gezeru; nego ostaše Hananeji s njim u Gezeru.
Əfraimlarmu Gǝzǝrdǝ turuwatⱪan Ⱪanaaniylarni ⱪoƣliwǝtmidi; xuning bilǝn Ⱪanaaniylar Gǝzǝrdǝ ular bilǝn billǝ turiwǝrdi.
30 Zavulon ne izagna stanovnika iz Kitrona, ni stanovnika iz Nalola; nego ostaše Hananeji s njim, i plaæahu danak.
Zǝbulun nǝ Ⱪitronda turuwatⱪanlarni nǝ Naⱨalolda turuwatⱪanlarni ⱪoƣliwǝtmidi; xuning bilǝn Ⱪanaaniylar ularning arisida olturaⱪlixip, ularƣa ⱨaxarqi mǝdikar boldi.
31 Asir ne izagna stanovnika iz Akona, ni stanovnika iz Sidona ni iz Alava, ni iz Ahaziva, ni iz Helve, ni iz Afika, ni iz Reova;
Axir bolsa nǝ Akkoda turuwatⱪanlarni nǝ Zidonda turuwatⱪanlarni ⱪoƣliwǝtmidi, xundaⱪla Aⱨlab, Aⱪzib, Ⱨǝlbaⱨ, Afǝk Rǝⱨoblarda turuwatⱪanlarnimu ⱪoƣliwǝtmidi.
32 Nego Asir življaše meðu Hananejima, stanovnicima one zemlje, jer ih ne izagna.
Xuning bilǝn Axirlar xu zeminda turuwatⱪanlarning arisida, yǝni Ⱪanaaniylarning arisida olturaⱪlixip ⱪaldi; ular Ⱪanaaniylarni ɵz yeridin ⱪoƣliwǝtmidi.
33 Neftalim ne izagna stanovnika iz Vet-Semesa, ni stanovnika iz Vet-Anata; nego življaše meðu Hananejima stanovnicima one zemlje; i stanovnici u Vet-Semesu i u Vet-Anatu plaæahu im danak.
Naftalilar nǝ Bǝyt-Xǝmǝxtǝ turuwatⱪanlarni nǝ Bǝyt-Anatta turuwatⱪanlarni ⱪoƣliwǝtmidi; xuning bilǝn ular xu zeminda turuwatⱪanlarning arisida, yǝni Ⱪanaaniylarning arisida olturaⱪlixip ⱪaldi; Bǝyt-Xǝmǝx wǝ Bǝyt-Anattiki hǝlⱪ ularƣa ⱨaxarqi mǝdikar boldi.
34 A Amoreji pritješnjavahu sinove Danove u gori, i ne dadijahu im slaziti u dolinu.
Amoriylar Danlarni taƣliⱪ rayonƣa mǝjburiy ⱨǝydǝp qiⱪiriwetip, ularni jilƣa-tüzlǝnglikkǝ qüxüxkǝ yol ⱪoymidi.
35 I Amoreji stadoše živjeti u gori Eresu, u Ajalonu i u Salvimu; a kad osili ruka doma Josifova, plaæaše danak.
Amoriylar Ⱨǝrǝs teƣi, Ayjalon wǝ Xaalbimda turuwerixkǝ niyǝt baƣliƣanidi; lekin Yüsüp jǝmǝtining ⱪoli küqǝygǝndǝ, Ⱪanaaniylar ularƣa ⱨaxarqi mǝdikar boldi.
36 A meða Amorejima bješe od gore Akravimske, od stijene pa na više.
Amoriylarning qegrisi bolsa «Seriⱪ Exǝk dawini»din ⱪoram texiƣa ɵtüp yuⱪiri tǝripigǝ baratti.
