Jovanu 11
1 Bijaše pak jedan bolesnik, Lazar iz Vitanije iz sela Marije i Marte sestre njezine.
Muntu yumu yawamshema Lazaru, kalikaliti Betaniya, kaweriti mlweri. Betaniya lushi lwawalikaliti Mariya na Marita muhasha gwakuwi.
2 A Marija, koje brat Lazar bolovaše, bješe ona što pomaza Gospoda mirom i otr noge njegove svojom kosom.)
Mariya ndo uliya yakamswagiti uturi Mtuwa na kumpukuta kwa viri zyakuwi. Ayu ndo Lazaru kaka gwakuwi yakaweriti mlweri.
3 Onda poslaše sestre k njemu govoreæi: Gospode! gle, onaj koji ti je mio bolestan je.
Wahasha watuma ujumbi kwa Yesu, “Mtuwa, ganja gwaku yagumfira, mlweri!”
4 A kad èu Isus, reèe: ova bolest nije na smrt, nego na slavu Božiju, da se proslavi sin Božij s nje.
Yesu pakapikaniriti aga, katakula, “Ulweri awu hapeni hujegi kuhowa kwa Lazaru, ira ndo kwajili ya kumkwisa Mlungu na kwa mana ayi Mwana gwa Mlungu kakwiswi.”
5 A Isus ljubljaše Martu i sestru njezinu i Lazara.
Yesu kamfiriti Marita na muhasha gwakuwi pamuhera na Lazaru.
6 A kad èu da je bolestan, tada osta dva dana na onom mjestu gdje bješe.
Pakapatiti shisoweru handa Lazaru mlweri, kulikala pahala panu kwa mashaka mawili nentu.
7 A potom reèe uèenicima: hajdemo opet u Judeju.
Shakapanu kawagambira wafundwa wakuwi, “Tuwuyi kayi Yudeya!”
8 Uèenici mu rekoše: Ravi! sad Judejci šæadijahu da te ubiju kamenjem, pa opet hoæeš da ideš onamo?
Wafundwa wamgambira, “Mfunda! Shipindi shifupi hera shipita Wayawudi wafira kukuguma mabuwi, na gwenga gufira kugenda kayi aku?”
9 Isus odgovori: nije li dvanaest sahata u danu? ko danju ide ne spotièe se, jer vidi vidjelo ovoga svijeta;
Yesu kankula, “Lishaka lyana saa lilongu na mawili ndiri, ndo hangu? Pakagendagenda paliwala hapeni kawezi kulikwala, kawona kulangala kwa pasipanu.
10 A ko ide noæu spotièe se, jer nema vidjela u njemu.
Kumbiti muntu pakagendagenda pashiru katalikwala, Toziya kulangala kwahera.”
11 Ovo kaza, i potom reèe im: Lazar, naš prijatelj, zaspa; nego idem da ga probudim.
Yesu katakuliti hangu na pakamaliriti, kawagambira, “Ganja gwetu Lazaru kagonja, kumbiti neni nankugenda na kumyumusiya.”
12 Onda mu rekoše uèenici njegovi: Gospode! ako je zaspao, ustaæe.
Wafundwa wakuwi wamgambira, “Mtuwa, handa yomberi kagonja su hakaponiziwi.”
13 A Isus im reèe za smrt njegovu, a oni mišljahu da govori za spavanje sna.
Kumbiti Yesu kaweriti kankutakula kuusu kuhowa kwakuwi, womberi waliholiti kuwera kankutakula kuusu kugonja mbota.
14 Tada im Isus kaza upravo: Lazar umrije.
Yesu kawagambira pota kufifa, “Lazaru kahowa,
15 I milo mi je vas radi što nijesam bio onamo da vjerujete; nego hajdemo k njemu.
kumbiti nemelera kwa ajili ya mwenga handa mweri ndiri aku, su mpati kujimira. Haya tugendeni kwakuwi.”
16 Onda Toma, koji se zvaše Blizanac, reèe uèenicima: hajdemo i mi da pomremo s njim.
Tomasi yawamshema mawira kawagambira wantumini wamonga, “Tugendeni woseri pamuhera na mfunda tukahowi!”
17 A kad doðe Isus, naðe ga a on veæ èetiri dana u grobu.
Yesu pakafikiti aku, kamwoniti Lazaru wamtula kala mlipumba kwa mashaka msheshi.
18 A Vitanija bješe blizu Jerusalima oko petnaest potrkališta.)
Shijiji sha Betaniya shiweriti pakwegera na Yerusalemu utali wa kilumita ntatu,
19 I mnogi od Judejaca bijahu došli k Marti i Mariji da ih tješe za bratom njihovijem.
na Wayawudi wavuwa wiziti kumlola Marita na Mariya kuwapanani ushiwa kwa kuhowa kaka gwawu.
20 Kad Marta dakle èu da Isus ide, iziðe preda nj, a Marija sjeðaše doma.
Shipindi Marita pakapikaniriti handa Yesu kaweriti kamkwiza, kagenda kumwanka, kumbiti Mariya kasigaliti ukaya.
21 Onda reèe Marta Isusu: Gospode! da si ti bio ovdje ne bi moj brat umro.
Marita kamgambira Yesu, “Mtuwa handa gwangaweriti panu, kaka gwangu mekahowiti ndiri!
22 A i sad znam da što zaišteš u Boga daæe ti Bog.
Kumbiti nuvimana handa ata vinu shoseri shagufira kumluwa Mlungu, hakakupi.”
23 Isus joj reèe: brat æe tvoj ustati.
Yesu kamgambira, “Kaka gwaku hakawuyi mkomu kayi.”
24 Marta mu reèe: znam da æe ustati o vaskrseniju, u pošljednji dan.
Marita kamwankula, “Nuvimana handa hawazyuki shipindi sha uzyukisiwu, mulishaka lya kupelera.”
25 A Isus joj reèe: ja sam vaskrsenije i život; koji vjeruje mene ako i umre življeæe.
Yesu kamgambira, “Neni ndo uzyukisiya na ukomu. Yakanjimira neni ata tembera hakahowi, hakalikali.
Na kila yakalikala na kunjimira, hapeni kahowi. Hashi, gujimira aga?” (aiōn g165)
27 Reèe mu: da, Gospode! ja vjerovah da si ti Hristos sin Božij koji je trebalo da doðe na svijet.
Marita kamwankula, “Yina, Mtuwa! Neni njimira handa gwenga ndo Kristu, Mwana gwa Mlungu, uliya yakiza pasipanu.”
28 I ovo rekavši otide te zovnu tajno Mariju sestru svoju govoreæi: uèitelj je došao, i zove te.
Marita pakatakuliti aga, kagenditi na kumshema Mariya mlongu gwakuwi, kamgambira pagweka, “mfunda kapanu na kafira kukuwona.”
29 A ona kako èu, usta brzo i otide k njemu.
Nayomberi pakapikaniriti aga, kamukamu kagoloka, kamgendera Yesu.
30 Jer Isus još ne bješe došao u selo, nego bijaše na onom mjestu gdje ga srete Marta.
Yesu kaweriti keniyingiri mushijiji, kumbiti kaweriti palaa palii Marita pakamwankiti.
31 A Judejci onda koji bijahu s njom u kuæi i tješahu je, kad vidješe Mariju da brzo usta i iziðe, poðoše za njom govoreæi da ide na grob da plaèe onamo.
Su, Wayawudi yawaweriti ukaya pamuhera na Mariya pawamnyamaziya muushiwa, pawamwoniti kagoloka na kulawa kunja vumu, wamwiziriti. Wavimaniti kaweriti kankugenda mulipumba kudaya.
32 A Marija kako doðe gdje bješe Isus, i vidje ga, pade na noge njegove govoreæi mu: Gospode! da si ti bio ovdje, ne bi umro moj brat.
Mariya pakasokiti pahala palii Yesu pakaweriti na kumwona, kasuntamala, kamgambira, “Mtuwa, handa gwangaweriti panu, kaka gwangu kangahowiti ndiri!”
33 Onda Isus kad je vidje gdje plaèe, i gdje plaèu Judejci koji doðoše s njom, zgrozi se u duhu, i sam postade žalostan.
Yesu pakamwoniti kankulira na Wayawudi walii wawiziti pamuhera nayomberi wankulira viraa, kamemiti na maholu na kuhinginika mumoyu.
34 I reèe: gdje ste ga metnuli? Rekoše mu: Gospode! hajde da vidiš.
Shakapanu kawakosiya, “Lipumba lya koshi?” Wamgambira, “Mtuwa, gwizi na gulori.”
35 Udariše suze Isusu.
Yesu kalira.
36 Onda Judejci govorahu: gledaj kako ga ljubljaše.
Su, Wayawudi watakula, “Mlori ntambu yakamfiriti!”
37 A neki od njih rekoše: ne mogaše li ovaj koji otvori oèi slijepcu uèiniti da i ovaj ne umre?
Kumbiti wamonga wawu watakula, “Hashi, ayu yakamtenditi katumuli masu lwisi uliya, kaweza ndiri kumtenda Lazaru nakahowi?”
38 A Isus opet se zgrozi u sebi, i doðe na grob; a bijaše peæina, i kamen ležaše na njoj.
Su, Yesu kahinginika kayi mmoyu, kiziti mlipumba. Lipumba lyeni liweriti mpanga na liweriti ludiwirwa kwa libuwi.
39 Isus reèe: uzmite kamen. Reèe mu Marta, sestra onoga što je umro: Gospode! veæ smrdi; jer su èetiri dana kako je umro.
Yesu kalagaliriti, “Mliwusiyi libuwi ali!” Marita mlongu gwakuwi ayu yakahowiti kamgambira, “Mtuwa kanja kala kununka, kalikala mulipumba mashaka msheshi!”
40 Isus joj reèe: ne rekoh li ti da ako vjeruješ vidjeæeš slavu Božiju?
Yesu kamgambira, “Hashi, nukugambira ndiri handa pagujimira haguwoni ukwisa wa Mlungu?”
41 Uzeše dakle kamen gdje ležaše mrtvac; a Isus podiže oèi gore, i reèe: oèe! hvala ti što si me uslišio.
Su waliwusiya libuwi lilii, Yesu kalola kumpindi, katakula, “Mayagashii Tati toziya gwenga gumpikanira.
42 A ja znadoh da me svagda slušaš; nego rekoh naroda radi koji ovdje stoji, da vjeruju da si me ti poslao.
Nuvimana handa gumpikanira neni. Kumbiti ntakula aga toziya ya wantu awa wapala panu su wapati kujimira handa gwenga ndo yaguntumiti.”
43 I ovo rekavši zovnu iza glasa: Lazare! iziði napolje.
Pakamaliriti kutakula aga, kashema kwa liziwu likulu, “Lazaru! Gulawi kunja!”
44 I iziðe mrtvac obavit platnom po rukama i po nogama, i lice njegovo ubrusom povezano. Isus im reèe: razdriješite ga i pustite nek ide.
Uliya yakaweriti kahowa kalawiti kunja, aku wamyopa sanda mmagulu na mmawoku na sheni shakuwi shigubikirwa. Yesu kawagambira, “Mumyopoli, mkamleki kagendi zyakuwi.”
45 Onda mnogi od Judejaca koji bijahu došli k Mariji i vidješe šta uèini Isus, vjerovaše ga.
Su, Wayawudi wavuwa waweriti wamtyangira Mariya pawawoniti Yesu shintu gaa shakatenditi, na kumjimira.
46 A neki od njih otidoše k farisejima i kazaše im šta uèini Isus.
Kumbiti wamonga wawu wagenditi kwa Mafalisayu na wawagambira shitwatira ashi shakatenditi Yesu.
47 Onda glavari sveštenièki i fariseji sabraše skupštinu, i govorahu: šta æemo èiniti? Èovjek ovaj èini mnoga èudesa.
Mafalisayu na watambika wakulu waliwoniti Mwashizungu na watakula, “Tutendi shishi? Muntu ayu kankutenda mauzauza nentu.
48 Ako ga ostavimo tako, svi æe ga vjerovati; pa æe doæi Rimljani i uzeti nam zemlju i narod.
Patumleka hera wantu woseri hawamjimiri, womberi Warumi hawizi kuwalibisiya Numba nkulu ya Mlungu gwetu na isi yetu!”
49 A jedan od njih, po imenu Kajafa, koji one godine bješe poglavar sveštenièki, reèe im: vi ne znate ništa;
Panu yumu gwawu, yawamchema Kayafa, ndo kiwiti mtambika mkulu wa shinja ashi, kawagambira, “Mwenga muvimana ndiri shintu!
50 I ne mislite da je nama bolje da jedan èovjek umre za narod, negoli da narod sav propadne.
Hashi, mwona ndiri handa ndo mbaka kwamwenga muntu yumu kahowi kwa ajili ya wantu, kuliku isi yoseri ipalanganyika?”
51 A ovo ne reèe sam od sebe, nego, buduæi poglavar sveštenièki one godine, proreèe da Isusu valja umrijeti za narod;
Yomberi katakula ndiri hangu ntambu yakafiriti mweni, ira kaweriti mtambika mkulu shinja ashi su katungiti handa Yesu hakahowi toziya ya wantu wa Isi ya Shiyawudi,
52 I ne samo za narod, nego da i rasijanu djecu Božiju skupi ujedno.
na toziya ndiri gweka yawu hera, kumbiti kapati kuwajega pamuhera munshimba yimu yaipalanganyikiti kwa wantu wa Mlungu.
53 Od toga dakle dana dogovoriše se da ga ubiju.
Su, kwanjira lishaka ali watuwa wa Shiyawudi watenda mipangu gwa kumlaga Yesu.
54 A Isus više ne hoðaše javno po Judejcima, nego odande otide u kraj blizu pustinje u grad po imenu Jefrem, i ondje hoðaše s uèenicima svojima.
Su, Yesu hapeni kagendigendi kayi paweru muisi ya Wayawudi, kumbiti kawukiti panu kagenditi pahala pagwekera na kushiwala, mlushi lwa walushema Efrayimu. Kalikaliti aku pamuhera na wafundwa wakuwi.
55 A bješe blizu pasha Jevrejska, i mnogi iz onoga kraja doðoše u Jerusalim prije pashe da se oèiste.
Shipindi sha msambu sha Wayawudi sha Pasaka shiweriti pakwegera na wantu wavuwa walawa muisi wagenditi Yerusalemu su walipungi pa msambu agu.
56 Tada tražahu Isusa, i stojeæi u crkvi govorahu meðu sobom: šta mislite vi zašto ne dolazi na praznik?
Su, waweriti wankumsakula Yesu. Na womberi pawaliwoniti Mnumba nkulu ya Mlungu, walikosiyana, “Mulihola hashi? Nakaka hakizi ndiri ku msambu agu, awu ndiri?”
57 A glavari sveštenièki i fariseji izdaše zapovijest ako ga ko opazi gdje je, da javi da ga uhvate.
Watambika wakulu na Mafalisayu walagalira kuwera, handa muntu yoseri pakavimaniti pahala pakaweriti Yesu, kalazimika kutakula su wapati kumbata.
