Jov 34
1 Još govori Elijuj i reèe:
Eliyou pran lapawòl ankò. Li di konsa:
2 Èujte, mudri, besjedu moju, i razumni poslušajte me.
-Nou menm moun lespri yo, koute sa m'ap di nou! Nèg save yo, louvri zòrèy nou!
3 Jer uho poznaje besjedu kao što grlo kuša jelo.
Zòrèy konnen lè pawòl bèl menm jan bouch konnen lè manje gou.
4 Razberimo što je pravo, izvidimo meðu sobom što je dobro.
Annou wè kote jistis la ye. Ann mete rezon an kote pou l' ye a.
5 Jer Jov reèe: pravedan sam, a Bog odbaci moju pravdu.
Jòb pretann li nan dwa li, se Bondye ki derefize rann li jistis.
6 Hoæu li lagati za svoju pravdu? strijela je moja smrtna, a bez krivice.
Li di: Si m' di m' antò, se manti m'ap bay. Mwen malad pou m' mouri. Men, m' pa fè anyen ki mal.
7 Koji je èovjek kao Jov da kao vodu pije potsmijeh?
Ou janm jwenn yon moun tankou Jòb? L'ap pase verite Bondye a nan betiz alèz tankou si se dlo l'ap bwè.
8 I da se druži s onima koji èine bezakonje, i da hodi s bezbožnijem ljudima?
Li fè bann ak moun k'ap fè mechanste yo. L'ap pwonmennen ansanm ak malveyan yo.
9 Jer reèe: ne pomaže èovjeku da ugaða Bogu.
Se li menm menm ki di ak bouch li: Sa pa rapòte anyen, lè yon moun ap chache fè volonte Bondye.
10 Zato, ljudi razumni, poslušajte me; daleko je od Boga zloæa i nepravda od svemoguæega.
Nou menm ki gen lespri, koute sa m'ap di. Bondye pa ka fè mechanste. Bondye ki gen tout pouvwa a pa ka nan patipri.
11 Jer po djelu plaæa èovjeku i daje svakome da naðe prema putu svojemu.
Li bay chak moun sa yo merite dapre sa yo fè. Li aji ak yo dapre jan yo mennen bak yo.
12 Doista Bog ne radi zlo i svemoguæi ne izvræe pravde.
Non! Bondye pa janm fè sa ki mal. Bondye ki gen tout pouvwa a pa nan paspouki.
13 Ko mu je predao zemlju? i ko je uredio vasiljenu?
Se pa yon lòt moun ki te bay Bondye pouvwa pou l' gouvènen latè, ni se pa yon lòt moun ki te mete tou sa ki egziste sou kont li.
14 Kad bi na nj okrenuo srce svoje, uzeo bi k sebi duh njegov i dihanje njegovo;
-(we vèsè pwochen)
15 Izginulo bi svako tijelo, i èovjek bi se povratio u prah.
Si Bondye te kenbe souf ki bay lavi a pou tèt li, yon sèl kou a, bèt kou moun ta mouri. Yo ta tounen pousyè tè ankò.
16 Ako si dakle razuman, èuj ovo: slušaj glas rijeèi mojih.
Si nou gen bon konprann, koute sa byen. Louvri zòrèy nou pou nou tande sa m'ap di.
17 Može li vladati onaj koji mrzi na pravdu? hoæeš li osuditi onoga koji je najpravedniji?
Eske n'ap kondannen Bondye ki gen tout pouvwa a, epi k'ap rann jistis la? Eske yon moun ki pa vle wè jistis ka gouvènen?
18 Kaže li se caru: nitkove! i knezovima: bezbožnici?
Bondye pini wa yo lè yo fè sa ki mal. Li pini gwo chèf yo lè yo fè mechanste.
19 Akamoli onomu koji ne gleda knezovima ko su, niti u njega vrijedi više bogati od siromaha, jer su svi djelo ruku njegovijeh.
Li pa nan achte figi chèf yo. Ou te mèt pòv, ou te mèt rich, pa gen diferans pou li, paske se li menm ki fè yo tout.
20 Umiru zaèas, i u po noæi uskoleba se narod i propadne, i odnese se jaki bez ruke ljudske.
Yo rete konsa yo mouri, yo ale nan mitan lannwit. Pèp la annik souke kò l', yo disparèt. Bondye touye gwo chèf yo san li pa leve ti dwèt li.
21 Jer su oèi njegove obraæene na putove èovjeèije i vidi sve korake njegove.
L'ap veye tout vire tounen lèzòm. L'ap gade tout kote y'ap mete pye yo.
22 Nema mraka ni sjena smrtnoga gdje bi se sakrili koji èine bezakonje.
Pa gen ankenn fènwa, ni ankenn lonbray ki ka anpeche l' wè sa mechan yo ap fè.
23 Jer nikome ne odgaða kad doðe da se sudi s Bogom.
Li pa bezwen voye manda bay moun pou yo prezante devan l' pou l' jije yo.
24 Satire jake nedokuèljivo, i postavlja druge na njihovo mjesto.
Li pa bezwen nan chache konnen pou l' kraze chèf yo, lèfini pou l' mete lòt moun nan plas yo.
25 Jer zna djela njihova, i dok obrati noæ, satru se.
Paske li konnen dènye sa yo fè. Yon jou lannwit konsa, li desann yo li pilonnen yo anba pye l'.
26 Kao bezbožne razbija ih na vidiku.
Li souflete yo tankou malfektè nan mitan lari pou tout moun ka wè.
27 Jer otstupiše od njega i ne gledaše ni na koje putove njegove;
Paske yo te vire do ba li, yo te fè tankou yo pa konnen lòd li bay yo.
28 Te doðe do njega vika siromahova, i èu viku nevoljnijeh.
Yo fè, yo fè jouk pòv yo rele mande Bondye sekou, jouk Bondye tande jan piti yo ap rele anba men yo.
29 Kad on umiri, ko æe uznemiriti? i kad on sakrije lice, ko æe ga vidjeti? i to biva i narodu i èovjeku,
Men, si Bondye rete san l' pa fè anyen, ki moun ki ka di l' kichòy? Si li kache kò li, ki moun ki ka wè l'! Men, pa pè! L'ap veye sou tout moun nan tout peyi.
30 Da ne bi carovao licemjer, da ne bi bilo zamke narodu.
Li p'ap kite move chèf gouvènen yo, li p'ap kite yo tann pèlen pou pèp la.
31 Zaista, treba kazati Bogu: podnosio sam, neæu više griješiti.
Men, si yon mechan pale ak Bondye, si li di l': -Wi, mwen te fè sa ki mal. Mwen p'ap fè sa ankò.
32 A što ne vidim, ti me nauèi; ako sam èinio nepravdu, neæu više.
Tanpri. Louvri je m'. Fe m' wè sa m' fè a. Si mwen te aji ak mechanste, mwen p'ap rekonmanse ankò.
33 Eda li æe po tebi plaæati, jer tebi nije po volji, jer ti biraš a ne on? Ako znaš što, govori.
Dapre ou, Jòb, èske se pou Bondye pini l'? Mwen mande ou sa paske m' konnen ou pa dakò ak sa Bondye fè a. Men, se ou menm ki pou deside. Pa mwen menm. Manyè di m' sa ki nan kè ou.
34 Ljudi æe razumni sa mnom kazati, i mudar æe èovjek pristati,
Moun lespri ansanm ak moun bon konprann k'ap koute m' yo va di m' konsa:
35 Da Jov ne govori razumno, i da rijeèi njegove nijesu mudre.
Jòb ap pale anpil, men li pa konn sa l'ap di. Tou sa l'ap di yo pa gen ni pye ni tèt.
36 Oèe moj, neka se Jov iskuša do kraja, što odgovara kao zli ljudi.
Egzaminen byen tou sa Jòb di la a. N'a wè li pale tankou yon moun ki mechan nan kè l'.
37 Jer domeæe na grijeh svoj bezakonje, pljeska rukama meðu nama, i mnogo govori na Boga.
Li fin fè kont peche l', koulye a l'ap kenbe tèt ak Bondye. L'ap seye fè nou konprann li pa antò. L'ap plede fè Bondye remontrans.
