Izlazak 25
1 I Gospod reèe Mojsiju govoreæi:
And the Lord spak to Moises, and seide, Speke thou to the sones of Israel,
2 Reci sinovima Izrailjevim da mi skupe prilog: od svakoga koji drage volje da uzmite prilog meni.
that thei take to me the firste fruytis; of ech man that offrith wilfuli, ye schulen take tho.
3 A ovo je prilog što æete uzimati od njih, zlato i srebro i mjed,
Forsothe these thingis it ben, whiche ye schulen take, gold, and siluer, and bras, iacynt,
4 I porfiru i skerlet i crvac i tanko platno i kostrijet,
and purpur, and reed silk twies died, and bijs, heeris of geet, and `skynnes of wetheris maad reed,
5 I kože ovnujske crvene obojene, i kože jazavèje, i drvo sitim,
and skynnes of iacynt,
6 Ulje za vidjelo, mirise za ulje pomazanja i za mirisavi kad,
and trees of Sechym, and oile to liytis to be ordeyned, swete smellynge spiceries in to oynement, and encensis of good odour,
7 Kamenje onihovo i kamenje za ukivanje na opleæak i naprsnik.
onochym stoonys, and gemmes to ourne ephod, and the racional.
8 I neka mi naèine svetinju, da meðu njima nastavam;
And thei schulen make a seyntuarie to me, and Y schal dwelle in the myddis of hem, bi al the licnesse of the tabernacle,
9 Kao što æu ti pokazati sliku od šatora i sliku od svijeh stvari njegovijeh, tako da naèinite.
which Y schal schewe to thee, and of alle the vessels of ournyng therof.
10 Neka naèine kovèeg od drveta sitima, u dužinu od dva lakta i po, a u širinu od podrug lakta, i u visinu od podrug lakta.
And thus ye schulen make it; ioyne ye to gidere an arke of the trees of Sechym, whos lengthe haue twey cubitis and an half, the broodnesse haue a cubit and half, the hiynesse haue `in lijk maner a cubit and half.
11 I pokuj ga èistim zlatom, iznutra i spolja pokuj ga; i ozgo mu naèini zlatan vijenac unaokolo.
And thou schalt ouergilde it with clenneste gold with ynne and with out forth; and thou schalt make a goldun crowne aboue `bi cumpas,
12 I salij mu èetiri bioèuga od zlata, i metni mu ih na èetiri ugla, da mu s jedne strane budu dva bioèuga i s druge strane dva bioèuga.
and foure goldun cerclis, whiche thou schalt sette bi foure corneris of the arke; twei ceerclis be in o syde, and twei cerclis in the tother side.
13 I naèini poluge od drveta sitima, i okuj ih u zlato.
Also thou schalt make barris of the trees of Sechym, and thou schalt hile tho with gold,
14 I provuci poluge kroz bioèuge s obje strane kovèegu, da se o njima nosi kovèeg;
and thou schalt brynge yn bi the cerclis that ben in the sidis of the arke,
15 U bioèuzima na kovèegu neka stoje poluge, da se ne vade iz njih.
that it be borun in tho, whiche schulen euere be in the ceerclis, nether schulen ony tyme be drawun out of thoo.
16 Pa u kovèeg metni svjedoèanstvo, koje æu ti dati.
And thou schalt putte in to the arke the witnessing, which Y schal yyue to thee.
17 I naèini zaklopac od èistoga zlata, u dužinu od dva lakta i po, a u širinu od podrug lakta.
And thou schalt make a propiciatorie of clenneste gold; `that is a table hilinge the arke; the lengthe therof schal holde twei cubitis and an half, the broodnesse schal holde a cubit and half.
18 I naèini dva heruvima zlatna, jednostavne ih naèini, na dva kraja zaklopcu.
Also thou schalt make on euer eithir side of `Goddis answeryng place twei cherubyns of gold, and betun out with hamer;
19 I naèini heruvima jednoga na jednom kraju a drugoga heruvima na drugom kraju; na zaklopcu naèinite dva heruvima na oba kraja.
o cherub be in o syde of `Goddis answeryng place, and the tother in the tother side;
20 I neka heruvimi rašire krila u vis da zaklanjaju krilima zaklopac, i neka budu licem okrenuti jedan drugom, prema zaklopcu neka su okrenuta lica heruvimima.
hele thei euer either side of the propiciatorie, and holde thei forth wyngis, and hile thei `Goddis answeryng place; and biholde thei hem silf to gidere, while the faces ben turned in to the propiciatorie, with which the arke of the Lord schal be hilid,
21 I metnuæeš zaklopac ozgo na kovèeg, a u kovèeg æeš metnuti svjedoèanstvo, koje æu ti dati.
in which arke thou schalt putte the `witnessyng, which Y schal yyue to thee.
22 I tu æu se sastajati s tobom i govoriæu ti ozgo sa zaklopca izmeðu dva heruvima, koji æe biti na kovèegu od svjedoèanstva, sve što æu ti zapovijedati za sinove Izrailjeve.
Fro thennus Y schal comaunde, and schal speke to thee aboue the propiciatorie, that is, fro the myddis of twei cherubyns, that schulen be on the arke of witnessyng, alle thingis whiche Y schal comaunde `bi thee to the sones of Israel.
23 Naèini i sto od drveta sitima, u dužinu od dva lakta, a u širinu od jednog lakta, a u visinu od podrug lakta.
Also thou schalt make a boord of the trees of Sechym, hauinge twei cubitis of lengthe, and a cubit in broodnesse, and a cubit and half in hiyenesse.
24 I pokuj ga èistijem zlatom, i naèini mu vijenac zlatan unaokolo.
And thou schalt ouergilde the bord with purest gold, and thou schalt make to it a goldun brynke `bi cumpas;
25 I naèini mu oplatu unaokolo s podlanice, i naèini zlatan vijenac oko oplate.
and `thou schalt make to that brynke a coroun rasid bitwixe foure fyngris hiy, and `thou schalt make on that another lytil goldun coroun.
26 I naèini mu èetiri bioèuga od zlata, i metni mu te bioèuge na èetiri ugla koji æe mu biti kod èetiri noge.
And thou schalt make redi foure goldun cerclis, and thou schalt put thoo in foure corners of the same boord, bi alle feet.
27 Pod oplatom neka budu bioèuzi, da u njima stoje poluge da se nosi sto.
Vndur the coroun schulen be goldun cerclis, that the barris be put thorou tho, and that the boord may be borun.
28 A poluge naèini od drveta sitima, i okuj ih zlatom da se o njima nosi sto.
Thou schalt make tho barris of the trees of Sechym, and thou schalt cumpas with gold to bere the boord.
29 I naèini mu zdjele i èaše i vijedra i kutliæe, kojima æe se preljevati, a naèiniæeš ih od èistoga zlata.
And thou schalt make redi vessels of vynegre, and viols, cenceris, and cuppis of pureste gold, in whiche fletynge sacrifices schulen be offrid.
30 I metaæeš na sto hljebove, da su postavljeni svagda preda mnom.
And thou schalt sette on the boord looues of proposicioun, in my siyt euere.
31 I naèini svijetnjak od èistoga zlata, jednostavan neka bude svijetnjak; stup i grane i èašice, jabuke i cvjetovi neka budu u njega.
And thou schalt make a candilstike `betun forth with hamer, of clenneste gold, and thou schalt make the schaft therof, and yerdis, cuppis, and litle rundelis, and lilies comynge forth therof.
32 A šest grana neka mu izlazi sa strana, tri grane s jedne strane svijetnjaka a tri grane s druge strane svijetnjaka.
Sixe yerdis schulen go out of the sidis, thre of o side, and thre of the tother.
33 Tri èašice kao badem neka budu na jednoj grani i jabuka i cvijet, i tri èašice kao badem i jabuka i cvijet na drugoj grani; tako neka bude na šest grana što izlaze iz svijetnjaka.
Thre cuppis as in the maner of a note bi ech yerde, and litle rundelis to gidere, and a lilie, and in lijk maner thre cuppis at the licnesse of a note in the tother, and litle rundelis togidere, and a lilie; this schal be the werk of sixe yerdis, that schulen be brouyt forth of the schaft.
34 I na samom svijetnjaku neka budu èetiri èašice kao badem i jabuke i cvjetovi.
Forsothe in thilke candilstik e schulen be foure cuppis in the maner of a note, and litle rundels and lilies by ech cuppe;
35 Jedna jabuka pod dvije grane što izlaze iz njega, i jedna jabuka pod druge dvije grane što izlaze iz njega, i jedna jabuka pod druge dvije grane što izlaze iz njega; tako æe biti pod šest grana što æe izlaziti iz svijetnjaka;
and litle rundelis schulen be vndir twey yerdis bi thre places, whiche yerdis to gidere ben maad sixe, comynge forth of o schaft; and therfor the litle rundelis and yerdis
36 Jabuke i grane njihove iz njega neka izlaze; sve jednostavno od èistoga zlata.
therof schulen be alle betun out with hamer, of clenneste gold.
37 I naèiniæeš mu sedam žižaka, i paliæeš ih da svijetle sa svake strane;
And thou schalt make seuene lanternes, and thou schalt sette tho on the candilstike, that tho schyne euene ayens.
38 I usekaèi i spremice za gar neka budu od èistoga zlata.
Also tongis to `do out the snottis, and where tho thingis, that ben snottid out, ben quenchid, be maad of clenneste gold.
39 Od talanta èistoga zlata neka bude naèinjen sa svijem tijem spravama.
Al the weiyt of the candilstike with alle hise vesselis schal haue a talent of clennest gold.
40 I gledaj, te naèini sve ovo po slici koja ti je pokazana na gori.
Biholde thou, and make bi the saumpler, which ys schewide to thee in the hil.
