Danilo 4
1 Car Navuhodonosor svijem narodima, plemenima i jezicima što su po svoj zemlji, mir da vam se umnoži.
Siangpahrang Nebuchadnezzar mah, kaminawk, prae kaminawk, lok congca pae kaminawk hoi long nuiah kaom kaminawk boih, nangcae khaeah misa angdaehhaih om nasoe!
2 Svidje mi se da objavim znake i èudesa što mi uèini Bog višnji.
Kasang koek Sithaw mah kai khaeah sak ih angmathaih hoi dawnrai hmuennawk to nangcae khae thuih hanah ka koeh.
3 Znaci njegovi kako su veliki! i èudesa njegova kako su silna! carstvo je njegovo carstvo vjeèno, i vlast njegova od koljena do koljena.
Anih ih angmathaih loe kawkruk maw len! A prae loe dungzan prae ah oh moe, a ukhaih doeh dung maeto hoi maeto khoek to cak.
4 Ja Navuhodonosor bijah miran u kuæi svojoj i cvatijah u dvoru svom.
Kai, Nebuchadnezzar loe kai mah ih im, hmuenmae lensawkhaih hoi siangpahrang im ah ka oh:
5 Usnih san, koji me uplaši, i misli na postelji mojoj i utvare glave moje uznemiriše me.
to naah zit kaom amang to ka sak, iihkhun pongah ka iih naah ka hnuk ih hmuen mah zithaih to ang paek.
6 I zapovjedih da se dovedu preda me svi mudarci Vavilonski da mi kažu što znaèi san.
To pongah amang leh hanah Babylon prae thungah kaom palungha kaminawk boih to kai khaeah hoih hanah lok ka paek.
7 Tada doðoše vraèari, zvjezdari, Haldeji i gatari, i pripovjedih im san, ali mi ne mogoše kazati što znaèi.
To naah miklet kop kaminawk, cakaeh khet kop kaminawk, khaldian kaminawk, banpadae khet kop kaminawk to kai khaeah ang zoh o; nihcae khaeah amang ka thuih pae, toe nihcae mah na leh pae o thai ai.
8 Najposlije doðe preda me Danilo, koji se zove Valtasar po imenu boga mojega, i u kom je duh svetijeh bogova, i pripovjedih mu san:
Toe hnukkhuem koekah loe, ka bok ih sithaw hmin hoi Belteshazzar, tiah kawk ih Daniel to ka hma ah angzoh, anih thungah kaciim sithawnawk ih muithla to oh; ka mang to anih khaeah ka thuih,
9 Valtasare, poglavare vraèarima, znam da je duh svetijeh bogova u tebi i nikaka tajna nije ti teška; kaži san moj što sam snio i što znaèi.
Aw Belteshazzar, miklet kop kaminawk ukkung, nang thungah kaciim sithawnawk ih muithla to oh, nang hanah loe kawbaktih panoek ai ih hmuen doeh rai ai, tiah ka panoek pongah, amang ah ka hnuk ih hmuennawk thuikoehhaih to na leh paeh.
10 A utvara glave moje na postelji mojoj bješe: vidjeh, gle, drvo usred zemlje, i visina mu velika.
Ka iih naah ka hnuk ih hnuksakhaih loe, Ka khet naah, long um li ah kaom kasang parai thingkung maeto ka hnuk.
11 Drvo bješe veliko i jako, i visina mu dosezaše do neba, i viðaše se do kraja sve zemlje.
To thingkung loe qoeng tahang moe, thacak; tadong loe van khoek to phak, to thingkung loe long pum hoiah amtueng:
12 Lišæe mu bješe lijepo i rod obilat, i na njemu bješe hrane svemu; zvijerje poljsko odmaraše se u hladu njegovu, i na granama njegovijem stanovahu ptice nebeske, i od njega se hranjaše svako tijelo.
aqamnawk loe hoih parai, athaih doeh pop phi moe, hmuennawk boih hanah buh ah oh; taw ih moi kasannawk loe to thingkung tlim ah abuep o, van ih tavaanawk doeh tanghangnawk nuiah acuk o, long ih moinawk mah doeh to thingthai to caak o.
13 Vidjeh u utvarama glave svoje na postelji svojoj, i gle, stražar i svetac siðe s neba.
Ka iih naah ka hnuk ih hnuksakhaih loe, Ka khet naah, van hoi anghum tathuk toepkung, kami ciim maeto ka hnuk;
14 Povika jako i reèe ovako: posijecite drvo, i okrešite mu grane, pokidajte mu lišæe i razmetnite mu rod; neka pobjegnu zvijeri ispod njega i ptice s grana njegovijeh.
anih mah, Thing to pakhruh ah loe tanghangnawk to boeng ah, aqamnawk to tathlik ah loe athaihnawk to haeh phaeng ah; taw ih moi kasannawk athung hoiah tacawt o nasoe loe, tavaanawk doeh tanghangnawk nui hoiah angpoeng o nasoe:
15 Ali panj sa žilama ostavite mu u zemlji, u okovima gvozdenijem i mjedenijem u travi poljskoj, neka ga kvasi rosa nebeska i dio da mu je sa zvijerjem od trave zemaljske.
toe takung hoi tangzunnawk loe long ah om o nasoe; sum, sum kamling qui hoiah kom ah, kathah phroh ohhaih ahmuen ah om nasoe; van ih dantui hoi sui nasoe loe, long ah amprawk phrohnawk salakah taw ih moisannawk hoi nawnto phroh to caa nasoe.
16 Srce èovjeèije neka mu se promijeni, i srce životinjsko neka mu se da, i sedam vremena neka proðe preko njega.
Kami ih palungthin to athlaeng pae ving nasoe loe, a nuiah khotue vai sarihto laem ai karoek to, anih hanah moisan ih palungthin to paek nasoe.
17 To su odredili stražari i izrekli sveti da bi poznali živi da višnji vlada carstvom ljudskim, i daje ga kome hoæe, i postavlja nad njim najnižega izmeðu ljudi.
Kaminawk ih prae loe Kasang koek Sithaw mah ni uk, anih loe paek koeh ih kami khaeah a paek moe, poek kahnaem kaminawk hanah ukkhaih to a paek, tiah kahing kaminawk mah panoek thai hanah, toepkungnawk hoi kaciim kaminawk mah lokpaekhaih rang hoiah ni lok takroekhaih to sak o, tiah hangh.
18 Taj san snih ja car Navuhodonosor; a ti, Valtasare, kaži što znaèi, jer nijedan mudarac u carstvu mom ne može da mi kaže što znaèi; a ti možeš, jer je u tebi duh svetijeh bogova.
To tiah kai, siangpahrang Nebuchadnezzar mah amang to ka sak. Aw nang, Belteshazzar, a thuikoehhaih to vaihi na leh paeh; ka prae thung ih palungha kaminawk boih mah na leh pae o thai ai; toe kaciim sithawnawk ih muithla nang thungah oh pongah, nangmah loe nang leh pae thai tih, tiah a naa.
19 Tada Danilo, koji se zvaše Valtasar, osta u èudu za jedan sahat, i misli ga uznemiravahu. A car progovori i reèe: Valtasare, san i znaèenje mu da te ne uznemiruje. A Valtasar odgovori i reèe: gospodaru moj, san da bude tvojim nenavidnicima, i znaèenje njegovo neprijateljima tvojim.
To naah Belteshazzar, tiah kawk ih Daniel loe nawnetta thung dawnrai hoiah oh sut. To pongah siangpahrang mah, Belteshazzar, amang mah maw, to tih ai boeh loe a thuih koehhaih ahlong mah maw, raihaih na paek hmah nasoe, tiah a naa. Belteshazzar mah, Ka angraeng, na mang loe nang hnuma kaminawk khaeah om nasoe loe, a thuih koehhaih doeh na misanawk nuiah pha nasoe!
20 Drvo što si vidio, veliko i jako, kojemu visina dosezaše do neba i koje se viðaše po svoj zemlji,
Na hnuk ih kaqoeng tahang thacakhaih hoiah kaom thing, tadong mah van to phak moe, long pum hoiah amtueng thing,
21 Kojemu lišæe bješe lijepo i rod obilan, i na kom bješe hrane svemu, pod kojim stanovaše zvijerje poljsko i na granama mu sjeðahu ptice nebeske,
aqamnawk loe hoih o parai moe, athaih doeh pop parai, hmuennawk boih hanah buh ah kaom thing; to thingkung tlim ah taw ih moi kasannawk to abuep o moe, van ih tavaanawk mah tanghangnawk nuiah acuk ih thing loe,
22 To si ti, care, koji si velik i silan, i velièina je tvoja visoka i doseže do neba i vlast tvoja do krajeva zemaljskih.
nang ni, Aw siangpahrang, nang loe na len tahang moe, tha na cak; na lenhaih mah van to phak, na ukhaih loe long boenghaih khoek to phak.
23 A što car vidje stražara i sveca gdje slažaše s neba i govoraše: posijecite drvo i potrite ga, ali mu panj sa žilama ostavite u zemlji u okovima gvozdenijem i mjedenijem u travi poljskoj, da ga kvasi rosa nebeska, i sa zvijerjem poljskim neka mu je dio dokle sedam vremena proðe preko njega,
Siangpahrang mah hnuk ih toepkung maeto hoi kaciim kami maeto mah, Thing to pakhruh ah loe, duehsak ah; toe akung hoi tangzunnawk loe long ah caehtaak ah, sum, sum kamling qui hoiah kom ah, phroh kathah ohhaih ahmuen ah om nasoe; van ih dantui hoiah sui nasoe loe, a nuiah khotue vai sarihto laem ai karoek to taw ih moi kasannawk hoi nawnto phroh to caa nasoe, tiah thuih ih;
24 Ovo znaèi, care, i ovo je naredba višnjega koja æe se izvršiti na mom gospodaru caru:
Aw siangpahrang, ka angraeng siangpahrang nuiah kapha, Kasang koek mah lok takroekhaih loe hae tiah oh:
25 Biæeš prognan izmeðu ljudi, i sa zvijerima æeš poljskim živjeti, i hraniæe te travom kao goveda, i rosa æe te nebeska kvasiti, i sedam æe vremena proæi preko tebe dokle poznaš da višnji vlada carstvom ljudskim i daje ga kome hoæe.
nang loe kaminawk salak hoi haek ving ah om ueloe, taw ih moisannawk hoi nawnto na om tih; kaminawk ih prae loe Kasang koek Sithaw mah ni uk, anih loe paek koeh ih kami khaeah a paek, tiah na panoek ai karoek to, taw ih moisan baktiah phroh to na caa ueloe, na nuiah khotue vai sarihto laem ai karoek to van ih dantui hoiah na suisak tih.
26 A što se reèe da se ostavi panj sa žilama od drveta, carstvo æe ti ostati, kad poznaš da nebesa vladaju.
Thing akung hoi tangzunnawk to caehtaak ah, tiah thuih koehhaih ih lok loe, vannawk mah ni uk, tiah na panoek pacoengah, na ukhaih prae to nang khaeah caksak let tih.
27 Zato, care, da ti je ugodan moj svjet, oprosti se grijeha svojih pravdom, i bezakonja svojih milošæu prema nevoljnima, eda bi ti se produljio mir.
To pongah Aw siangpahrang, ka thuih ih lok hae talawk ah loe, hmuen katoeng sakhaih hoiah na zaehaih hoi na sakpazae ih hmuennawk to toengh sut lai ah; amtang kaminawk to tahmen ah. To tiah nahaeloe na phuhnaephaih to om poe tih, tiah a naa.
28 Sve ovo doðe na cara Navuhodonosora.
Hae hmuennawk loe siangpahrang Nebuchadnezzar nuiah phak boih.
29 Poslije dvanaest mjeseca hodaše po carskom dvoru u Vavilonu.
Khrah hathlai hnetto oh pacoengah, anih loe Babylon siangpahrang ih imphu nuiah amkaeh.
30 I progovori car i reèe: nije li to Vavilon veliki što ga ja sazidah jakom silom svojom da je stolica carska i slava velièanstvu mojemu?
To naah siangpahrang mah, Hae lensawk Babylon loe siangpahrang ohhaih ahmuen ah oh moe, ka thacakhaih hoi ka lensawkhaih amtuengsak hanah, ka sak ih vangpui ah na ai maw oh? tiah amkoehhaih lok to a thuih.
31 Te rijeèi još bjehu u ustima caru, a glas doðe s neba: tebi se govori, care Navuhodonosore: carstvo se uze od tebe.
To lok to pakha hoi a thuih li naah, van hoiah lok maeto angzoh tathuk, Aw siangpahrang Nebuchadnezzar, nang han lok takroekhaih loe hae tiah oh; siangpahrang ih prae loe nang khae hoi tacawt ving boeh.
32 I biæeš prognan izmeðu ljudi, i živjeæeš sa zvijerjem poljskim, hraniæe te travom kao goveda, i sedam æe vremena proæi preko tebe dokle poznaš da višnji vlada carstvom ljudskim i daje ga kome hoæe.
Nang loe kaminawk salak hoiah haek ving ueloe, taw ih moisannawk hoi nawnto na om tih boeh; kaminawk ih prae loe Kasang koek Sithaw mah ni uk, anih loe paek koeh ih kami khaeah a paek, tiah na panoek ai karoek to taw ih moisan baktiah phroh to na caa ueloe, na nuiah atue vai sarihto laem tih, tiah a naa.
33 U taj èas ispuni se ta rijeè na Navuhodonosoru; i bi prognan izmeðu ljudi i jede travu kao goveda, i rosa nebeska kvasi mu tijelo da mu narastoše dlake kao pera u orla i nokti kao u ptica.
To tiah thuih ih lok baktih toengah Nebuchadnezzar nuiah phak roep; anih loe kaminawk salak hoiah haek ah oh moe, maitaw baktiah phroh to caak; a sam loe tahmu pakhraeh mui baktiah tacawt moe, banpacin hoi khokpacin doeh tavaa khokpacin baktiah tacawt ai karoek to, van ih dantui mah a takpum to suisak.
34 Ali poslije toga vremena ja Navuhodonosor podigoh oèi svoje k nebu, i um moj vrati mi se, i blagoslovih višnjega, i hvalih i slavih onoga koji živi dovijeka, èija je vlast vlast vjeèna i èije je carstvo od koljena do koljena;
Atue boeng naah, Kai, Nebuchadnezzar loe van bangah ka doeng tahang, panoekhaih to oh let, to naah Kasang koek to tahamhoihaih ka paek, dungzan khoek to kahing Sithaw to ka pakoeh. A ukhaih loe dungzan khoek to cak moe, a ukhaih prae doeh adung maeto hoi maeto khoek to cak:
35 I svi stanovnici zemaljski ništa nijesu prema njemu, i radi što hoæe s vojskom nebeskom i sa stanovnicima zemaljskim, i nema nikoga da bi mu ruku ustavio i rekao mu: šta radiš?
long kaminawk boih loe anih hma ah tiah doeh athum ai; anih loe van misatuh kaminawk hoi long kaminawk nuiah a koeh baktiah sak; mi mah doeh a ban to pakaa pae thai ai, timaw na sak? tiah naa thai ai.
36 U to vrijeme um moj vrati mi se, i na slavu carstva mojega vrati mi se velièanstvo moje i svjetlost moja; i dvorani moji i knezovi moji potražiše me, i utvrdih se u carstvu svom, i doda mi se više velièanstva.
To naah ka poekhaih to oh let, lensawk ka ukhaih prae, kang raenghaih hoi thacakhaih to kai khaeah amlaem let. Poekhaih paekkungnawk hoi kai ih angraengnawk mah ang pangh o let; ka ukhaih prae to ka caksak let, to naah kai loe canghni ih angraenghaih pongah doeh ka len aep.
37 Sada ja Navuhodonosor hvalim, uzvišujem i slavim cara nebeskoga, èija su sva djela istina i èiji su putovi pravedni i koji može oboriti one koji hode ponosito.
Vaihi kai, Nebuchadnezzar loe van Siangpahrang to ka palawk moe, lensawkhaih hoiah ka pakoeh. A sak ih hmuennawk boih loe oepthoh, anih ih loklamnawk loe toeng; anih loe amoek kaminawk to atlim ah pakhrak thaih, tiah a thuih.
