< Luke 12 >

1 Mipui isâng tamtak, inkhat le inkhat insirpolin Jisua an bôma. Jisua'n a ruoisingei kôma, “Pharisee asarotholngei chol renga singthei roi.
Kad se uto skupilo mnoštvo, tisuće i tisuće, te su jedni druge gazili, poče Isus govoriti najprije svojim učenicima: “Čuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja.
2 Jâttin ihîpa om la phong nîng a tih, a ipa om khom la phuongsuok nîng a tih.
Ništa nije skriveno što se neće otkriti ni tajno što se neće saznati.
3 Masikin, ajînga nin ti ngei hah sûn khovâra lân phuong nîng a ta, khâltan sûnga kuor kunga nin ti ngei hah inchunga chuongin tânghâi la nîng a tih,” a tipe ngeia.
Naprotiv, sve što u tami rekoste, na svjetlu će se čuti; i što ste po skrovištima u uho šaptali, propovijedat će se po krovovima.”
4 Ka malngei nangni ki ril, ei takpum that suonûka, ite mi lo thei khâiloi chu chi no roi.
“A kažem vama, prijateljima svojim: ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, a nakon toga nemaju više što učiniti.
5 Tumo nin chiruo nangni ril ki tih. Thi nûk khoma, dûkmuna nangni pai theina rachamnei ani sikin, Pathien chi roi, ani, nangni ki ti, Ama vai chi roi. (Geenna g1067)
Pokazat ću vam koga vam se bojati: onoga se bojte koji pošto ubije, ima moć baciti u pakao. Da, velim vam, njega se bojte! (Geenna g1067)
6 Invate rangnga poisa nikin an juor ngâi ni mak mo? Ania, Pathien'n chu inkhat te luo hah mingil ngâi mak.
Ne prodaje li se pet vrapčića za dva novčića? Pa ipak ni jednoga od njih Bog ne zaboravlja.
7 Nin lu chunga nin samngei tena khom itelvar kêng. Masikin, chi no roi, invate tamtak nêkin nin lut uol.
A vama su i vlasi na glavi sve izbrojene. Ne bojte se! Vredniji ste nego mnogo vrabaca!”
8 “Nangni ki ril, tutu lôko rieta ni thop kai chu, Miriem Nâipasal khomin Pathien vântîrtonngei makunga thop a tih.
“A kažem vam: tko se god prizna mojim pred ljudima, i Sin Čovječji priznat će se njegovim pred anđelima Božjim.
9 Tutu lôko rieta ni hengpai kaichu, Miriem Nâipasal khomin vântîrtonngei makunga hengpai a tih.
A tko mene zaniječe pred ljudima, bit će zanijekan pred anđelima Božjim.”
10 Tutu Miriem Nâipasal rilsiet chu ngâidam nîng a ta, Ratha Inthieng rilsiet chu ngâidam nino nih.”
“I tko god rekne riječ na Sina Čovječjega, oprostit će mu se. Ali tko pohuli protiv Duha Svetoga, neće mu se oprostiti.”
11 “Hanchu, nin roi jêk rangin synagog mo, governor makunga mo, roijêkpungei makunga mo, nangni an tuong tikin, inmo ki thuon rang, imo ki ti rang, tiin nin mulung min jîng no roi.
“Nadalje, kad vas budu dovodili pred sinagoge i poglavarstva i vlasti, ne budite zabrinuti kako ćete se ili čime braniti, što li reći!
12 Nin ti rang chu a zora tika Ratha Inthiengin nangni ril a tih.”
Ta Duh Sveti poučit će vas u taj čas što valja reći.”
13 Mipui lâia mi inkhatin Jisua kôma, “Minchupu, Ka lâibungpa kôm, kin pa rochon mi mâk pe mi sem rangin tipe roh,” a tia.
Tada mu netko iz mnoštva reče: “Učitelju, reci mome bratu da podijeli sa mnom baštinu.”
14 Jisua'n a thuona, “Mala, nangni inik chungroi jêk rang le nin rochon sem rangin tumo roineina mi pêk?” a tia.
Nato mu on reče: “Čovječe, tko me postavio sucem ili djeliocem nad vama?”
15 Hanchu, an rênga kôma, “Singthei roi, ôinangei murdi renga indîn thei roi, asikchu, rochon, neinangei hih miriem ringna abitak nimak, idôr khom nei resea,” a tipe ngei.
I dometnu im: “Klonite se i čuvajte svake pohlepe: koliko god netko obilovao, život mu nije u onom što posjeduje.”
16 Male, Jisua'n hi chongmintêk hih a ril ngeia, “Mi aneipa inkhat hin a loia chimu tamtak a minvânga,
Kaza im i prispodobu: “Nekomu bogatu čovjeku obilno urodi zemlja
17 Inmo ko tho rang ani zoi, o, ka bu le bâl darna rang dôn khâi mu-ung hi,” tiin a mindona.
pa u sebi razmišljaše: 'Što da učinim? Nemam gdje skupiti svoju ljetinu.'
18 Hi anghin tho ki tih, ka sasier set ka ta, anêka lien uol sin ki tih, mahan ke neinun murdi dar ki tih.
I reče: 'Evo što ću učiniti! Srušit ću svoje žitnice i podignuti veće pa ću ondje zgrnuti sve žito i dobra svoja.
19 Maleh, ka ratha kôma, “Ratha, kum tamtak rang neinun sa nu bûm zoi sikin, sâk inla nêk roh, ningbei riemin om roh tipe ki tih” a tia.
Tada ću reći duši svojoj: dušo, evo imaš u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Počivaj, jedi, pij, uživaj!'
20 Ania, Pathien'n a kôma, “Amo, avien jân reng ni ringna aboi rang kêng ani zoi, hi neinun ni isuo ngei hih tuta rang tak mini?” a tipea.
Ali Bog mu reče: 'Bezumniče! Već noćas duša će se tvoja zaiskati od tebe! A što si pripravio, čije će biti?'
21 Hanchu Jisua'n, “Pathien tieng nei loia, eini ta rang vaia rochon a bûm chu ha anga han nîng a tih” a tia.
Tako biva s onim koji sebi zgrće blago, a ne bogati se u Bogu.”
22 Jisua'n a ruoisingei kôma, masikin nangni ki ti, nin taksa sâk nêk rang, nin sil nin bom rang nin kâng mindoi no roi.
Zatim reče svojim učenicima: “Zato vam kažem: ne budite zabrinuti za život: što ćete jesti; ni za tijelo: u što ćete se obući.
23 Sâk nêk rang nêkin ringna alut uol, silbom rang nêkin takpum alut uol.
Ta život je vredniji od jela i tijelo od odijela.
24 Invatengei en ta u, chimu khom tu mak ngei, bu khom ât mak ngei, sasier khom nei mak ngei, hankhoma Pathien'n a vâia, vangei nêkin nin lut uol ok.
Promotrite gavrane! Ne siju niti žanju, nemaju spremišta ni žitnice, pa ipak ih Bog hrani. Koliko li ste vi vredniji od ptica!
25 Tumo a kângdoi sika a ringna a min sôt thei uola?
A tko od vas zabrinutošću može svojemu stasu dodati lakat?
26 Ma ngeite luo nin tho thei loiin, imo neinun dang vângte nin kâng nin mindoi?
Ako dakle ni ono najmanje ne možete, što ste onda za ostalo zabrinuti?
27 Ram pârngei en ta u, sin khom tho mak ngei, puon khom không mak ngei. Ania nangni ki ril, ma dôra anei, rêng Solomon luo han hi pârte hih phâk mak.
Promotrite ljiljane, kako niti predu niti tkaju, a kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih.
28 Pathien kêng loisûl puon minsil, sûl aviena oma nangtûka lungthua hâl rip rang. Nangni vâng chu, nangni minsil no ni mo? Nin taksônna achîn bah na!
Pa ako travu koja je danas u polju, a sutra se u peć baca Bog tako odijeva, koliko li će više vas, malovjerni!”
29 Masikin nin sâk nin nêk rang mindonin nin kângmindoi no roi.
“Zato i vi: ne tražite što ćete jesti, što piti. Ne uznemirujte se!
30 Jentailngeiin ma ang roi chu an mindon ngâi. Nin Pa'n nin inâng chu a riet let.
Ta sve to traže pogani ovoga svijeta. Otac vaš zna da vam je sve to potrebno.
31 Manêkin a Rêngram mindon bak ungla hanchu ha neinunngei ha chu nangni pêng a tih.
Nego, tražite kraljevstvo njegovo, a to će vam se nadodati!”
32 “Chi no roi, lôm achînte ngei, nin Pa'n a Rêngram nangni pêk rang a nuom.
“Ne boj se, stado malo: svidjelo se Ocu vašemu dati vam Kraljevstvo.”
33 Nin neinun murdi zuor ungla, inrieng ngei pêk roi. Sumkok chettheiloia thun ungla, invâna achiem thei khâiloina ranga, inrungeiin an murûk thei khâiloina, rengên a siet thei khâiloina ranga ninta rangin rochon bûm roi.
“Prodajte što god imate i dajte za milostinju! Načinite sebi kese koje ne stare, blago nepropadljivo na nebesima, kamo se kradljivac ne približava i gdje moljac ne rastače.
34 No rochonngei omna kipa nu mulungrîl khom om tit a tih.
Doista, gdje vam je blago, ondje će vam i srce biti.”
35 “Nin puon insilin, nin kong khitin, nin châti mochokin, tiklâi khomin intûng chienin om roi,
“Neka vam bokovi budu opasani i svjetiljke upaljene,
36 tîrlâm, an pu innei ruolhoi renga juong rang lei ngâk chien anghan. A juongleh, inkhâr a tôka mo-ong kelen rangin.
a vi slični ljudima što čekaju gospodara kad se vraća sa svadbe da mu odmah otvore čim stigne i pokuca.
37 Tîrlâm, an pu juonga intûng chiena om ai juong mu chu mi satvur anni. Nang ki ril, a kong khit a ta, insung a ta, ngâk a tih.
Blago onim slugama koje gospodar, kada dođe, nađe budne! Zaista, kažem vam, pripasat će se, posaditi ih za stol pa će pristupiti i posluživati ih.
38 Jânchima mo, arkhuona mo, a juonga intûng chiena ai mu ngei chu mi satvur anni.
Pa dođe li o drugoj ili o trećoj straži i nađe ih tako, blago njima!”
39 Mahih riettit roi, in pumapa'n inru hong rang riet senla chu a in minset no nih.
“A ovo znajte: kad bi domaćin znao u koji čas kradljivac dolazi, ne bi dao prokopati kuće.
40 Masikin nangni khom intûng chienin om roi, nin tûng loi lâitakin Miriem Nâipasal juong a tih,” a tia.
I vi budite pripravni jer u čas kad i ne mislite Sin Čovječji dolazi.”
41 Peter'n, “Pumapa, hi chongmintêk hih keini rang vai mo ni ti, mi murdi rang mo?” a tia.
Nato će Petar: “Gospodine, govoriš li tu prispodobu samo za nas ili i za sve?”
42 Pumapa'n a thuona, “tîrlâm iem om avâr tak, a pûn a insûng a cherêla, tîrlâm dang ngei azora kipa, an sâk a sem pe ranga uliena ai be chu tumo nini?
Reče Gospodin: “Tko li je onaj vjerni i razumni upravitelj što će ga gospodar postaviti nad svojom poslugom da im u pravo vrijeme daje obrok?
43 a pu a honga, ha anga lei tho tîrlâm ai mu chu mi satvur ani.
Blago onome sluzi kojega gospodar kada dođe, nađe da tako radi.
44 Adiktakin nangni ki ril, ha tîrlâm tak hah a pun neinun enkolpun sin a tih.
Uistinu, kažem vam, postavit će ga nad svim imanjem svojim.”
45 Hannisenla ha tîrlâm han a mulungin, ku pu la juong vak no nih, tiin a tîrlâmpa ngei, a tîrlâmnu ngei jêm senla, sâkin nêkin lênrûi senla,
“No rekne li taj sluga u srcu: 'Okasnit će gospodar moj' pa stane tući sluge i sluškinje, jesti, piti i opijati se,
46 Ha tîrlâm hah ân ningloi, ân tûngloi kârin, a pu juong a ta, tuk nôinek a ta, a iemloi ngei rangtum minchang a tih.
doći će gospodar toga sluge u dan u koji mu se ne nada i u čas u koji i ne sluti; rasjeći će ga i dodijeliti mu udes među nevjernicima.”
47 Tîrlâm a pu nuomlam riet chaka intûng loia, sin nuomloi chu na takin jêmpol nîng a tih.
“I onaj sluga što je znao volju gospodara svoga, a nije bio spreman ili nije učinio po volji njegovoj, dobit će mnogo udaraca.
48 Hannirese, riet loi sika, tôkmol sâkna rak tho minchâi chu jâmin jêm nîng a tih. Tutu atam an pêk kôma atam zong an ta, atam uol an ipêk kôma chu atam uol rok an tih.
A onaj koji nije znao, ali je učinio što zaslužuje udarce, dobit će malo udaraca. Kome je god mnogo dano, od njega će se mnogo iskati. Kome je mnogo povjereno, više će se od njega iskati.”
49 “Pilchung mei leh hâl ranga juong kini, atûn khom kâng kelen tarse ku nuom.
“Oganj dođoh baciti na zemlju pa što hoću ako je već planuo!
50 Baptisma ka chang ranga om hih, ânzoi mâka chu ki ning ânîp bah!
Ali krstom mi se krstiti i kakve li muke za me dok se to ne izvrši!”
51 Rammuola inngeina min lêng ranga juongin mo mi nin tûng? Inngêina min lêng ranga juong ni mu unga, insenna min lêng ranga juong kêng kini.
“Mislite li da sam došao mir dati na zemlji? Nipošto, kažem vam, nego razdjeljenje.
52 Atûn renga insûngkuo inkhata mi rangnga insen an ta, inthum ngeiin inik ngei doi an ta, inik ngeiin inthum ngei doi an tih.
Ta bit će odsada petorica u jednoj kući razdijeljena: razdijelit će se trojica protiv dvojice i dvojica protiv trojice -
53 Pa ngeiin an nâingei, nâingeiin an pangei, nungeiin an nâinupangngei, nâinupangngeiin an nungei, tarpingeiin an moingei, moingeiin an tarpingei doi an tih,” a tia.
otac protiv sina i sin protiv oca, mati protiv kćeri i kći protiv matere, svekrva protiv snahe i snaha protiv svekrve.”
54 Jisua'n mipui ngei kôma khom, “Nitâk tieng sûm a jînga anîn chu ruo a juong rang kêng nin tia, juong khom a juong ngâi.
Zatim je govorio mnoštvu: “Kad opazite da se oblak diže na zapadu, odmah kažete: 'Kiša će!' I bude tako.
55 Hanchu thînthi a hong sêma anîn chu alum rang kêng nin tia, alum khom alum ngâi.
Kad zapuše južnjak, kažete: 'Bit će vrućine!' I bude.
56 Asarotholngei o! phil le invân nin ena, khuo om rang tie nin riet theia, ania, atûnlâi zora om tie ithomo nin riet thei loi?” a tia.
Licemjeri! Lice zemlje i neba umijete rasuditi, kako onda ovo vrijeme ne rasuđujete?”
57 “Ithomo nin theiin neinun dik sin rang nin mindon loi?
“Zašto sami od sebe ne sudite što je pravo?
58 Mîn roijêkmuna nang an kai rangin chu, ha mi lehhan roijêkmun tung mân inngêina sinpui roh, aninôn chu, roijêkpu makunga nang kai a ta, intâng ina nang khum an tih.
Kad s protivnikom ideš glavaru, na putu sve uloži da ga se oslobodiš pa te ne odvuče k sucu. Sudac će te predati izvršitelju, a izvršitelj baciti u tamnicu.
59 Nang ki ril, poisa apêkte luo ne pêk let mâka chu mahan om ni tih,” a tia.
Kažem ti: nećeš izići odande dok ne isplatiš do posljednjega novčića.”

< Luke 12 >