John 4
1 Phariseengei han John nêkin Jisua ruoisi atam uol, ama'n tui leh mi a baptis a min tam uol ti an riet zoia.
Kad Gospodin dozna da su farizeji dočuli kako on, Isus, okuplja i krsti više učenika nego Ivan -
2 (Adikin, Jisua'n chu tute baptis maka; a ruoisingei vaiin ke mi an baptis ngâi ani.)
iako zapravo nije krstio sam Isus, nego njegovi učenici -
3 Masikin Jisua'n ha anga an ti hah a rietin chu Judea ram a mâka Galilee tieng a kîr nôka;
ode iz Judeje i ponovno se vrati u Galileju.
4 a se tieng Samaria ram palin a se rang anâng ani.
Morao je proći kroza Samariju.
5 Samaria ram sûnga han khopui inkhat Sychar an ti han a hong tunga, Jacob'n a nâi Joseph mun a pêkna kôl hah ani.
Dođe dakle u samarijski grad koji se zove Sihar, blizu imanja što ga Jakov dade svojemu sinu Josipu.
6 Jacob tuikuong khom mahan aoma, Jisua'n a lam lônna a sôl sikin ha tuikuong kôla han ânsung raka, ma hah sûnchimripa ani.
Ondje bijaše zdenac Jakovljev. Isus je umoran od puta sjedio na zdencu. Bila je otprilike šesta ura.
7 Samaria nupang inkhat tuithâl rangin a honga, male Jisua'n a kôm, “Tui nêk rang mi pêk roh,” a tipea.
Dođe neka žena Samarijanka zahvatiti vode. Kaže joj Isus: “Daj mi piti!”
8 (A ruoisingei chu sâkruo rochôk rangin khopui sûnga an sea).
Njegovi učenici bijahu otišli u grad kupiti hrane.
9 Nupangnu han a kôm, “Nangma Juda mi ni nia, keima Samaria nupang ki nia, kho-angin mo tui nêk rang mi ni zong hi?” (Judangei han khuri mo, khuriâi mo, Samaria mingeiin an mangna chu mang ngâi khâi mak ngei.)
Kaže mu na to Samarijanka: “Kako ti, Židov, išteš piti od mene, Samarijanke?” Jer Židovi se ne druže sa Samarijancima.
10 Hanchu Jisua'n a thuona, “Pathien neinunpêk le buong rang mi pêk roh tipu hi ni riet nisenla chu, nangman keng a kôm zong na ta; hanchu, ama'n ringna-tui nang a pêk rang ani,” a tia.
Isus joj odgovori: “Kad bi znala dar Božji i tko je onaj koji ti veli: 'Daj mi piti', ti bi u njega zaiskala i on bi ti dao vode žive.”
11 Nupangnu han a kôm, “Pu, tui thâlna laka ite dôn mak chea, tuikuong lak ânthûk zana. Khotieng mo ringna-tui na man rang?
Odvrati mu žena: “Gospodine, ta nemaš ni čime bi zahvatio, a zdenac je dubok. Otkuda ti dakle voda živa?
12 Kin pu Jacob'n hi tuikuong hih mi pêka; ama le a nâingei le a sâ vâi ngei murdi khom ma renga hih an lei nêk ngâi ani. Kin pu Jacob nêkin no roiinpui uol mo?”
Zar si ti možda veći od oca našeg Jakova koji nam dade ovaj zdenac i sam je iz njega pio, a i sinovi njegovi i stada njegova?”
13 Jisua'n a thuona, “Tutu khom hi tui nêk ngei chu an tui lân râl nôk a ta,
Odgovori joj Isus: “Tko god pije ove vode, opet će ožednjeti.
15 Nupangnu han a kôm, “Pu, ma tui hah ni pêk roh! ku tui ânrâl khâi loina rang le hi tena lâ tuithâl ko hong khâi loina rangin,” a tia.
Kaže mu žena: “Gospodine, daj mi te vode da ne žeđam i da ne moram dolaziti ovamo zahvaćati.”
16 Jisua'n ha nu kôm han, “Sênla, no lômpa va koi inla, hong nôk roh,” a tipea.
Nato joj on reče: “Idi i zovi svoga muža pa se vrati ovamo.”
17 Nupangnu'n a kôm, “Lômpa la dôn mu-ung,” tiin amanu han a thuona. Jisua'n chong a melea, “Lômpa dôn mu-ung, ni ti hih, ni ti mindik ani.
Odgovori mu žena: “Nemam muža.” Kaže joj Isus: “Dobro si rekla: 'Nemam muža!'
18 Pasal rangnga in ne neipui zoia, male atûna no ompuipa khom hih no lômpa tatak nimak. Chongdiktak ni ni ril ani,” a tia.
Pet si doista muževa imala, a ni ovaj koga sada imaš nije ti muž. To si po istini rekla.”
19 Nupangnu han a tia, “Pu, dêipu ni ni ti ki riet.”
Kaže mu žena: “Gospodine, vidim da si prorok.
20 “Kin Samari richibulngeiin chu hi tânga hin Pathien chubai an mûk ngâi, aniatachu, nangni Judangeiin chu Jerusalema Pathien chubai kin mûk ngâi ani, nin ti ngâi.”
Naši su se očevi klanjali na ovome brdu, a vi kažete da je u Jeruzalemu mjesto gdje se treba klanjati.”
21 Jisua'n, nupangnu kôm han a tipea, “Nupangnu, keima mi iem roh, hi tâng le Jerusalem ngêt ni loi khomin mingeiin Pa chubai an mûk zora la tung atih.
A Isus joj reče: “Vjeruj mi, ženo, dolazi čas kad se nećete klanjati Ocu ni na ovoj gori ni u Jeruzalemu.
22 Nangni Samari mingeiin chu nin riet loi chubai nin mûk ngâi; aniatachu keini Judangeiin chu kin riet ke chubai kin mûk ngâi ani, sanminringna hih Judangei renga hong suok kêng ani sikin.
Vi se klanjate onome što ne poznate, a mi se klanjamo onome što poznamo jer spasenje dolazi od Židova.
23 Hannirese azora atung rang ani zoi, male atûn khom atung tir ani zoi, ma tikin chu Pathien chubaimûk ngeiin Ratha le Chongtakin Pa chubaimûk an tih, Pa'n ma anga mingei ha ama chubaimûk rangin a nuom ngâi ani.
Ali dolazi čas - sada je! - kad će se istinski klanjatelji klanjati Ocu u duhu i istini jer takve upravo klanjatelje traži Otac.
24 Pathien chu Ratha ania, ama chubai mûk ngeiin Ratha le chongtakin chubai an mûk rang ani,” a tia.
Bog je duh i koji se njemu klanjaju, u duhu i istini treba da se klanjaju.”
25 Nupangnu han a kôm, “Messiah la juong atih, ti ki riet, a juong tikin chu neinunngei murdi mi ril atih,” a tia.
Kaže mu žena: “Znam da ima doći Mesija zvani Krist - Pomazanik. Kad on dođe, objavit će nam sve.”
26 Jisua'n a thuona, “Keima nang chongpuipa hih, ama hah ki ni,” a tia.
Kaže joj Isus: “Ja sam, ja koji s tobom govorim!”
27 Ma lâitak han a ruoisingei an hong kîr nôka, nupang leh an chong an mua an kamâm sabaka. Aniatachu, tutên ha nu kôm han, “Imo no zong?” aninônchu ama kôm, “Ithomo nupang no chongpuia?” tiin khom ite rekel mak ngei.
Uto dođu njegovi učenici pa se začude što razgovara sa ženom. Nitko ga ipak ne zapita: “Što tražiš?” ili: “Što razgovaraš s njom?”
28 Hanchu nupangnu hah a tuibêl mâkrakin khopui sûnga a kîra, male mingei kôm,
Žena ostavi svoj krčag pa ode u grad i reče ljudima:
29 “Ki sin lei tho ngei murdi a ril thei let mi inkhat a oma, hong en ta u, Messiah ni thei ni mo?” a tia.
“Dođite da vidite čovjeka koji mi je kazao sve što sam počinila. Da to nije Krist?”
30 Masikin khopui renga an honga Jisua kôm an va se zoi.
Oni iziđu iz grada te se upute k njemu.
31 Ma zoratak han ruoisingeiin, “Minchupu, sâk-sâk bak hi roh!” tiin an lei ngêna.
Učenici ga dotle nudili: “Učitelju, jedi!”
32 Nikhomsenla Jisua'n, “Nin riet loi bu nêk rang ko dôn,” tiin a thuona.
A on im reče: “Hraniti mi se valja jelom koje vi ne poznajete.”
33 Masikin ruoisingei han anni leh anni anin rekela, “Mîn bu an hong chôi pe mini?” an tia.
Učenici se nato zapitkivahu: “Da mu nije tko donio jesti?”
34 Jisua'n an kôm, “Mi tîrpu lungdo sin le a sin zoi rang hi ku bu tuitak ani, a tipe ngeia.
Kaže im Isus: “Jelo je moje vršiti volju onoga koji me posla i dovršiti djelo njegovo.
35 Nangnin chu, ‘Bu âtna rang tha minli ala om nin tia.’ Aniatachu nangni ki ril, loingei so en sabak ta u; atûn renga ât rangin bungei an min zoi!
Ne govorite li vi: 'Još četiri mjeseca i evo žetve?' Gle, kažem vam, podignite oči svoje i pogledajte polja: već se bjelasaju za žetvu.
36 A âtpu'n chu rathaman a man ngâia, kumtuong ringna dêna om rangin amara a mintûp ngâi; masikin a lingpu le a âtpu an râisân ânruol theina rangin. (aiōnios g166)
Žetelac već prima plaću, sabire plod za vječni život da se sijač i žetelac zajedno raduju. (aiōnios g166)
37 ‘Mi inkhatin a linga, mi dangin a ât ngâi,’ ti hi adik ani.
Tu se obistinjuje izreka: 'Jedan sije, drugi žanje.'
38 Nin sin loina muna nangni ki tîr; mi dangin an sina, an sin sai hah nin ât ani,” a tia.
Ja vas poslah žeti ono oko čega se niste trudili; drugi su se trudili, a vi ste ušli u trud njihov.”
39 Nupangnu han, “Ki sin lei tho ngei murdi ni ril let,” tiin a thurchi a misîr pe ngei sikin Samari khopui mingei, mi tamtakin Jisua an iem zoi.
Mnogi Samarijanci iz onoga grada povjerovaše u njega zbog riječi žene koja je svjedočila: “Kazao mi je sve što sam počinila.”
40 Masikin, Samari mingei ha Jisua kôm an honga, an kôm om rangin an ngêna, male Jisua'n ha khopui han sûnnik a châm zoi.
Kad su dakle Samarijanci došli k njemu, moljahu ga da ostane u njih. I ostade ondje dva dana.
41 Midang tamtakin khom a thurchi misîr sikin an iem sa zoia,
Tada ih je još mnogo više povjerovalo zbog njegove riječi
42 male anni ngei han nupangnu kôm, “Atûn chu mi ni misîr pe sika ni loiin keini lelên a thurchi misîr kin rieta, hi mi hih rammuol sanminringpu ani khet ti kin riet zoi,” an tia.
pa govorahu ženi: “Sada više ne vjerujemo zbog tvoga kazivanja; ta sami smo čuli i znamo: ovo je uistinu Spasitelj svijeta.”
43 Ma khopui han sûnnik a châm suole chu a mâka Galilee rama a se zoi.
Nakon dva dana ode odande u Galileju.
44 Jisua'n ama rang nanâk ân tia, “Dêipungei chu an ram nanâka chu miritin om ngâi mak ngei,” tiin.
Sam je Isus doduše izjavio da prorok nema časti u svom zavičaju.
45 Galilee rama a tungin chu mipuingeiin an lei phâm tataka, Jerusalema Kalkân Kût han inchelin Jisua sintho ngei murdi ha an mu sikin.
Kad je dakle stigao u Galileju, Galilejci ga lijepo primiše jer bijahu vidjeli što je sve učinio u Jeruzalemu za blagdana. Jer su i oni bili uzišli na blagdan.
46 Hanchu, Jisua ha Galilee rama Cana khuoa tui uain a min changna han a hong nôka, sorkâr ulien inkhat a oma, a nâipasal Capernaum khuoa dam loiin a om ani.
Dođe dakle ponovno u Kanu Galilejsku, gdje bijaše pretvorio vodu u vino. Ondje bijaše neki kraljevski službenik koji je imao bolesna sina u Kafarnaumu.
47 Jisua Judea ram renga Galilee rama a hong ti a riet lehan a kôm a sea, Capernaum khuoa sea, a nâipasal juong mindam rangin Jisua a ngêna, a nâipasal hah a thi vang zoi ani.
Kad je čuo da je Isus došao iz Judeje u Galileju, ode k njemu pa ga moljaše da siđe i ozdravi mu sina jer već samo što nije umro.
48 Jisua'n an kôm, “Sininkhêlngei le neinun kamâmomngei nin mu nônchu tutên iem no tu nui,” a tipe ngeia.
Nato mu Isus reče: “Ako ne vidite znamenja i čudesa, ne vjerujete!”
49 Sorkâr ulien han, “Pu, ka nâipasal a thi mân ni juong pe roh,” tiin a thuona.
Kaže mu kraljevski službenik: “Gospodine, siđi dok mi ne umre dijete.”
50 Jisua'n a kôm, “Se nôk ta roh, na nâipasal a dam zoi!” a tipea. Ha mi han Jisua chongngei ha iem pumin a se zoi.
Kaže mu Isus: “Idi, sin tvoj živi!” Povjerova čovjek riječi koju mu reče Isus i ode.
51 Hanchu a in a pan lâiin lampuia a tîrlâmngei leh annin tonga, “Na nâipasal a dam zoi!” an tipea.
Dok je on još silazio, pohite mu u susret sluge s viješću da mu sin živi.
52 Ama'n an kôm, a nâipasal lei dam zora tak hah a rekel ngeia, annin a kôm, “Mazan chonûktieng dârkhat inring han a mintun a lei mathân zoi,” an tipea.
Upita ih dakle za uru kad mu je krenulo nabolje. Rekoše mu: “Jučer oko sedme ure pustila ga ognjica.”
53 Hanchu, a pa han Jisua'n a kôm, “Na nâipasal a dam zoi,” a tipe zora tak hah ani ti a riet zoi. Masikin ama le a inmingei anrêngin an iem zoi ani.
Tada razabra otac da je to bilo upravo onog časa kad mu Isus reče: “Sin tvoj živi.” I povjerova on i sav dom njegov.
54 Ma hah Jisua'n Judea ram renga Galilee rama a hong suo nûka a sininkhêl sin avoinikna ani.
Bijaše to drugo znamenje što ga učini Isus po povratku iz Judeje u Galileju.
