< Sinthongei 17 >
1 Paul le Silas hah Amphipolis le Apollonia an khêla. Thessalonika an tunga. Mahan Judangei Synagog taka ava oma.
Prošavši kroz Amfipol i Apoloniju, stigoše u Solun, gdje bijaše židovska sinagoga.
2 Paul'n a tho ngâi balam anghan an kôm a lûta, sabbathnia voithum Pathien lekhabu renga asân a sûtpuiin,
Po običaju uđe Pavao onamo. Tri je subote s njima raspravljao na temelju Pisama.
3 Messiah chu dûktonga thina renga ânthoinôk rang piel ani ti a rilminthâra, a minlang ngâia, “Hi Jisua, nin lâia ku phuong hih Messiah ani,” a ti sa ngâi.
Tumačio je i izlagao: “Trebalo je da Krist trpi i uskrsne od mrtvih. Taj Krist jest Isus koga vam ja navješćujem.”
4 An lâia senkhat chu Paul thurchi misîr hah an iema, Paul le Silas hah an jôm zoia; nupang ruoipu tamtak le Pathiena inbei mi Greek mipuingei lehan.
Neki se od njih uvjeriše pa se pridružiše Pavlu i Sili; tako i veliko mnoštvo bogobojaznih Grka i nemalo uglednih žena.
5 Hannirese Judangei han an narsa, lamliena thaboi pâlngei hah an tuonga, mipui an koibûma, khopuilien pumpui bâiinkham chara, Paul le Silas hah loko makunga tuong rang bôkin Jason in an hong lûtkhuma.
Židove nato spopade zavist pa pridobiše neke opake uličnjake, potakoše ih i pobuniše grad te nahrupiše u kuću Jasonovu tražeći da se Pavao i Sila izvedu pred narod.
6 Hannirese, an manloi lehan chu, Jason le iempu senkhatngei hah khopuilien ulienngei makunga an hong kainâl ngeia, an inieka. “Hi mingei hin muntina bâiinkhamna an sin ngâi! atûna hin ei khopuiliena an hong ani.
Kako ih ne nađoše, odvukoše Jasona i neke od braće pred gradske glavare vičući: “Evo i ovdje onih koji pobuniše sav svijet.
7 Jason hin a ina a lei mintung ngei ngâia. Hi ngei hin, a riming Jisua, Rêng dang aom tiin Caesar balam an siet ngâi,” an tia.
Jason ih je ugostio. Svi oni rade protiv carskih odredaba: tvrde da postoji drugi kralj - Isus.”
8 Ma chong hah an rietin chu mipui le khopuilien ulienngei hah bâiinkhamin an om zoia.
Time uzbuniše svjetinu i glavare koji su to čuli
9 Khopui ulienngeiin Jason le a champuingei hah sum anâng dôr an pêka, an mojôk ngei zoi ani.
te oni od Jasona i ostalih uzeše jamčevinu pa ih pustiše.
10 Hanchu, iempungeiin hani jân ahongni lechu Paul le Silas hah Berea khopuia an min se ngei kelena, an tungin chu Judangei Synagog an lûta.
Braća su pak brže-bolje noću odaslala Pavla i Silu u Bereju. Kad su stigli, odoše u židovsku sinagogu.
11 Ma taka mingei kai chu Thessalonika mingei nêkin chu an mulungrîl ân ong uola. Thurchi hah atui takin an rangâia, Paul thurchi misîr hah adik le dikloi rietna rangin nîngtin Pathien lekhabu an inchu ngâia.
Ovi su Židovi bili plemenitiji od solunskih: primili su Riječ sa svom spremnošću i danomice istraživali Pisma, da li je to tako.
12 Ha ngei lâia mi tamtakin an iem zoia, Greek nupang mirit om tamtak le pasal tamtak khomin an iem zoi.
Mnogi od njih stoga povjerovaše, a tako i nemalo uglednih grčkih žena i muževa.
13 Hannirese Thessalonika Judangei han, Paul'n Berea khopuia khom Pathien thurchi a misîr ti an riet lechu mahan khom an va sea, mipuingei an mohôka; bâi an inkhâm char zoi.
Ali kad su solunski Židovi doznali da Pavao i u Bereji navješćuje riječ Božju, odoše te i ondje podjariše i uzbuniše svjetinu.
14 Iempungeiin tuipui dênin se rangin Paul hah an tîra, Silas le Timothy chu an la oma.
Braća tada brže-bolje uputiše Pavla k moru. Sila pak i Timotej ostadoše ondje.
15 Paul juong thak ngei han Athens dênin an juong thaka; Silas le Timothy kôm han innota a kôma se ranga Paul chongbê chôiin an kîr nôk zoi.
Pratioci dovedoše Pavla do Atene pa se vratiše noseći Sili i Timoteju zapovijed da što prije dođu k njemu.
16 Paul'n Athens taka anni hah a lei ngâk lâiin ha khopuilien hah mirmilngeia sip ani ti a mûn chu a mulung a minna oka.
Dok ih je u Ateni iščekivao, ogorči se Pavao u duši promatrajući kako je grad pokumiren.
17 Masikin Synagog'a Judangei le Jentailngei, Pathien biek ngei hah a dem ngâia; mipui intûpna muna khom mataka omngei ngân chu nîngtin an injêk ngâi.
Međutim raspravljaše u sinagogi sa Židovima i bogobojaznima, a na trgu svaki dan s onima koji bi se ondje zatekli.
18 Epicurean le Stoic minchupungei lâia khomin an inkhalpuia. Senkhat chu, “Hi mûr thiempa hin imo misîr rang a bôk hi?” an tia. Adangngeiin chu, “Ram dang pathienngei chong a misîr rang ani hi,” Paul, Jisua le inthoinôkna. misîr sika ani.
Dobacivahu mu i neki od epikurejskih i stoičkih filozofa. Jedni su govorili: “Što bi htjela reći ta čavka?” Drugi pak: “Navješćuje, čini se, neke tuđe bogove.” Jer navješćivaše Isusa i uskrsnuće.
19 Masikin Paul hah a koia, roijêkna Areopagus han an tuonga; a kôm “Hi minchuna thar ni misîr ngâi hi a riet kin nuom.
Onda su ga uzeli i odveli na Areopag i upitali: “Bismo li mogli znati kakav to nov nauk naučavaš?
20 Ni misîr kin riet ngei hih la riet ngâi makme; itina mo ani a riet kin nuom,” an tia.
Čudnovatim nam nekim tvrdnjama uši puniš. Željeli bismo stoga znati što bi to imalo biti.”
21 (Athens khopui mi murdi le ramdangmingei ajuong omngei khomin an zora dôn murdi neinun thar misîrna le rangâina mang an nuom sikin).
Nijedan Atenjanin ni doseljeni stranac ni na što drugo ne trati vrijeme nego na pripovijedanje i slušanje novosti.
22 Paul hah roijêkna Areopagus moton taka ândinga, “Nangni Athens mingei, lamtina sakhuo mi tatak nin ni ti ki riet.
Tada Pavao stade posred Areopaga i reče: “Atenjani! U svemu ste, vidim, nekako veoma bogoljubni.
23 Nin khopuilien sûnga ka chai malamin chubai nin mûk ngâi ngei ke ena; mâichâm inkhat, ‘Rietloi pathien ta rang,’ tia ânziek ku mua. Nin rietloi chubai nin mûk tit ngâi hah atûna nangni ki misîr pe hih ani.
Doista, prolazeći i promatrajući vaše svetinje nađoh i žrtvenik s natpisom: Nepoznatom Bogu. Što dakle ne poznajete, a štujete, to vam ja navješćujem.”
24 Pathien'n rammuol le asûnga neinunngei murdi sinpu chu pilchung le invân Pumapa ani sikin kuta sin in ngeia om ngâi mak.
“Bog koji stvori svijet i sve na njemu, on, neba i zemlje Gospodar, ne prebiva u rukotvorenim hramovima;
25 Miriem ei sem rang neinun ite khom insam mak. Ama ngêt han hah ngei nâm kôma ringna ngei, phûk ngei le mitin kôma neinunngei nâm a pêkpu ani uol.
i ne poslužuju ga ljudske ruke, kao da bi što trebao, on koji svima daje život, dah i - sve.
26 Rammuol pumpuia om rangin, mi inkhat renga jâttin a sina. An ta rang zorangei a khit pe ngeia, an omna rang rikung a khangpe ngeia.
Od jednoga sazda cijeli ljudski rod da prebiva po svem licu zemlje; ustanovi određena vremena i međe prebivanja njihova
27 Ma hih a thona abi chu ama an ena, an zonga an mu theina ranga ani. Adiktakin, Pathien chu tute renga la uol mak.
da traže Boga, ne bi li ga kako napipali i našli. Ta nije daleko ni od koga od nas.
28 Mi senkhatin an ti anghan, ‘Ama sikin ei ringa, singinsa'n, ei om ani,’ Nin lâ phuopungei khomin an ti sa anghan, ‘Eini khom a nâingei ei ni.’
U njemu doista živimo, mičemo se i jesmo, kao što i neki od vaših pjesnika rekoše: “Njegov smo čak i rod!”
29 Pathien nâingei ei nin chu, Pathien chu rângkachak mini, sumin mini, lungin mini, miriem kut thiem le mindonna mirimil an sin ngâi anga han om rang tetên ei bôk rang nimak.
“Ako smo dakle rod Božji, ne smijemo smatrati da je božanstvo slično zlatu, srebru ili kamenu, liku isklesanu umijećem i maštom ljudskom.”
30 Pathien'n ama ei riet mâna ngei kai chu rietloi om a tho ngâia; aniatachu, atûn chu ramtina mi murdi sietna renga inhei rangin chong a pêk zoi.
“I ne obazirući se na vremena neznanja, nutka sada Bog ljude da se svi i posvuda obrate
31 Nikhuo a khita, ha nia han a mi phunpu hah rammuola mi murdi ngei roi adiktakin jêk atih. Ma chong ha chu Pathien'n ama hah thina renga kaithoiin mi murdi kôm a min riet zoi,” a tia.
jer ustanovi Dan u koji će suditi svijetu po pravdi, po Čovjeku kojega odredi, pred svima ovjerovi uskrisivši ga od mrtvih.”
32 Thina renga inthoinôk roi an riet lechu senkhatin an munuisana; senkhat nôkin chu, “Hi chong hi no kôm renga la rangâi nôk kin nuom,” an tia.
Kad čuše “uskrsnuće od mrtvih”, jedni se stadoše rugati, a drugi rekoše: “Još ćemo te o tom slušati!”
33 Male Paul a mâk ngeia.
Tako se Pavao povuče od njih.
34 Mi senkhat chu a tieng an kop tita male an iem zoia. Ha ngei lâia senkhat chu, Areopagus roijêkpu pâla mi Dionysius le nupang inkhat a riming Damaris le midang ngei an ni.
Neki ipak prionuše uza nj i povjerovaše; među njima i Dionizije Areopagit, neka žena imenom Damara i drugi s njima.