< Markus 10 >

1 Basa boe, Yesus se risiꞌ propensi Yudea, ma mamana-mamanaꞌ laen sia loe Yordan bobꞌoa rulu na. Mia bee-bꞌee atahori naeꞌ rema heo rala E. Onaꞌ a biasa, Yesus nanori se.
예수께서 거기서 떠나 유대 지경과 요단강 건너편으로 가시니 무리가 다시 모여 들거늘 예수께서 다시 전례대로 가르치시더니
2 Hambu atahori Farisi hira rema rae tao raꞌatutudꞌa E. Ratane rae, “Tungga hita atoran agama na naa, mete ma touꞌ sao ena, bole mahelaꞌ, do hokoꞌ?”
바리새인들이 예수께 나아와 그를 시험하여 묻되 `사람이 아내를 내어 버리는 것이 옳으니이까?'
3 Yesus nataa se nae, “Misinedꞌa dei! Atoran sasaot fo Baꞌi Musa fee hela neu hita nae taꞌo bee?”
대답하여 가라사대 `모세가 어떻게 너희에게 명하였느냐?'
4 Rataa rae, “Baꞌi Musa atoran na nae, touꞌ bole mahelaꞌ, sadꞌi fee susura mahelaꞌ neu sao na dei.”
가로되 `모세는 이혼증서를 써주어 내어 버리기를 허락하였나이다'
5 Yesus naselu nae, “He! Rena dei! Huu hei langga fatu mara, naa de Baꞌi Musa suraꞌ taꞌo naa!
예수께서 저희에게 이르시되 `너희 마음의 완악함을 인하여 이 명령을 기록하였거니와
6 Afiꞌ hei liliꞌ dudꞌui fefeu na, leleꞌ Lamatualain tao lalai no raefafoꞌ! Nene suraꞌ hela nae, “Lamatualain tao atahori, touꞌ no inaꞌ.
창조시로부터 저희를 남자와 여자로 만드셨으니
7 Naa de, touꞌ a lao hela papa-mama na, neu nasodꞌa ralaꞌ esa no sao na,
이러므로 사람이 그 부모를 떠나서
8 huu ruꞌa se dadꞌi esa ena.’
그 둘이 한 몸이 될지니라 이러한즉 이제 둘이 아니요 한 몸이니
9 Mete ma Lamatualain, tao nala sira ruꞌa se dadꞌi esa ena, atahori afiꞌ fee se mahelaꞌ fai!”
그러므로 하나님이 짝지어 주신 것을 사람이 나누지 못할지니라' 하시더라
10 Basa boe ma, Yesus no mana tungga nara risiꞌ ume sa rala. Sia naa ratane Yesus nenori na faꞌ ra.
집에서 제자들이 다시 이일을 묻자온대
11 De nataa nae, “Seka hela hendiꞌ sao na, basa ma ana sao seluꞌ, naa hohongge ena!
이르시되 `누구든지 그 아내를 내어버리고 다른 데 장가드는 자는 본처에게 간음을 행함이요
12 Inaꞌ o onaꞌ naa boe! Mete ma ana hela hendi sao na, basa ma sao seluꞌ fai, naa hohongge boe!
또 아내가 남편을 버리고 다른데로 시집 가면 간음을 행함이니라'
13 Leleꞌ esa, atahori ra rendi ana nara risiꞌ Yesus, roꞌe fee se papala-babꞌanggi. Te Yesus mana tungga nara ai atahori naa ra.
사람들이 예수의 만져주심을 바라고 어린 아이들을 데리고 오매 제자들이 꾸짖거늘
14 Yesus mete-nita taꞌo naa, namanasa mana tungga nara nae, “Hela anaꞌ naa ra rema risiꞌ Au! Afiꞌ miꞌinggee! Te atahori onaꞌ sira ia ra, Lamatualain atahori nara.
예수께서 보시고 분히 여겨 이르시되 `어린 아이들의 내게 오는 것을 용납하고 금하지 말라 하나님의 나라가 이런 자의 것이니라
15 Misinedꞌa matalolole! Seka nau nema nandaa no Lamatualain, ana musi hii E, sama onaꞌ anaꞌ hii papa-mama na. Mete ma nda taꞌo naa sa, ana nda nandaa dadꞌi Lamatualain atahori na sa.”
내가 진실로 너희에게 이르노니 누구든지 하나님의 나라를 어린 아이와 같이 받들지 않는 자는 결단코 들어가지 못하리라' 하시고
16 Basa boe ma, Yesus holu nala anaꞌ naa ra, tao lima na neu esa-esaꞌ, de fee se papala-babꞌanggi.
그 어린 아이들을 안고 저희 위에 안수하시고 축복하시니라
17 Yesus se rae lao boe, atahori mamasuiꞌ esa nela-nelaꞌ nema nae nandaa no E. Ana sendeꞌ lululangga na neu Yesus mata na, ma natane nae, “Papa Meser nene fehadat! Au ae utane mbei. Taꞌo ia, Papa. Au musi tao taꞌo bee, fo uhine tebꞌeꞌ au masoꞌ sorga fo usodꞌa o Lamatualain? (aiōnios g166)
예수께서 길에 나가실새 한사람이 달려와서 꿇어 앉아 묻자오되 `선한 선생님이여, 내가 무엇을 하여야 영생을 얻으리이까?' (aiōnios g166)
18 Yesus nataa nae, “Taꞌo bee de ho mae Au, ‘nene fehadat’!? Nda hambu atahori esa nene fehadat, akaꞌ a Lamatualain.
예수께서 이르시되 `네가 어찌하여 나를 선하다 일컫느냐? 하나님 한 분 외에는 선한 이가 없느니라
19 Ho muhine, Lamatualain parenda na ma fai maꞌahulu naa nae, ‘Afiꞌ misa atahori; Afiꞌ hohongge; Afiꞌ mumunaꞌo; Afiꞌ dadꞌi sakasii lelekoꞌ; Afiꞌ laka atahori fo haꞌi mala sudꞌiꞌ saa nara; Ma fee hadꞌat neu ho papa-mama ma.’”
네가 계명을 아나니 살인하지 말라, 간음하지 말라, 도적질하지 말라, 거짓 증거하지 말라, 속여 취하지 말라, 네 부모를 공경하라 하였느니라'
20 Atahori na nataa nae, “Tebꞌe, Papa Meser! Mia au soru ngga, au tungga basa parendaꞌ naa ra ena.”
여짜오되 `선생님이여, 이것은 내가 어려서부터 다 지키었나이다'
21 Yesus kasian atahori naa, de nafadꞌe nae, “Tebꞌe! Te feꞌe hela dalaꞌ esa. Ia naa baliꞌ fo seo hendi basa suꞌi mara. Basa naa, muu babanggi doiꞌ nara fee atahori toꞌataꞌ ra. Dei fo uma tungga Au leo. Te Lamatualain pala-baꞌe fee ho suꞌi-betas sia sorga!”
예수께서 그를 보시고 사랑하여 가라사대 `네게 오히려 한 가지 부족한 것이 있으니 가서 네 있는 것을 다 팔아 가난한 자들을 주라 그리하면 하늘에서 보화가 네게 있으리라 그리고 와서 나를 좇으라!' 하시니
22 Atahori naa rena Yesus oꞌola na taꞌo naa, rala na nambalulutu. Ana baliꞌ no rala sususaꞌ, huu eni suꞌiꞌ na naeꞌ.
그 사람은 재물이 많은고로 이 말씀을 인하여 슬픈 기색을 띠고 근심하며 가니라
23 Boe ma Yesus mete neu-nema, ma olaꞌ no mana tungga nara nae, “Rena e! Atahori mamasuiꞌ a memaꞌ susa lao esaꞌ nisiꞌ sorga!
예수께서 둘러 보시고 제자들에게 이르시되 `재물이 있는 자는 하나님의 나라에 들어가기가 심히 어렵도다' 하시니
24 Rena taꞌo naa boe, mana tungga nara bingun. Te Yesus olaꞌ seluꞌ nae, “Rena matalolole! Mae dadꞌi Lamatualain atahori na, susa lao esaꞌ! Afiꞌ dꞌua mae naa mudaꞌ.
제자들이 그 말씀에 놀라는지라 예수께서 다시 대답하여 가라사대 얘들아 하나님의 나라에 들어가기가 어떻게 어려운지
25 Atahori mamasuiꞌ a nisiꞌ sorga dadꞌi Lamatualain atahori na, sususa na onaꞌ a banda onta monaeꞌ esa nisiꞌ lalae na tungga sosoot a ndola na.”
약대가 바늘귀로 나가는 것이 부자가 하나님의 나라에 들어가는 것보다 쉬우니라 하신대
26 Yesus ola taꞌo naa, tao se bau bingun, de ratane rae, “Mete ma memaꞌ taꞌo naa, seka bisa hambu masodꞌa?”
제자들이 심히 놀라 서로 말하되 `그런즉 누가 구원을 얻을 수 있는가?' 하니
27 Yesus mete esa-esa, boe ma nafadꞌe nae, “Atahori memaꞌ nda bisa tao sa. Te afiꞌ liliꞌ! Lamatualain bisa tao basaꞌ e!”
예수께서 저희를 보시며 가라사대 `사람으로는 할 수 없으되 하나님으로는 그렇지 아니하니 하나님으로서는 다 하실 수 있느니라!'
28 Basa boe ma, Petrus olaꞌ nae, “Papa. Hai lao hela basa saa-saa mara ena fo tungga Papa. Te hai hambu saa?”
베드로가 여짜와 가로되 `보소서, 우리가 모든 것을 버리고 주를 좇았나이다'
예수께서 가라사대 `내가 진실로 너희에게 이르노니 나와 및 복음을 위하여 집이나, 형제나, 자매나, 어미나, 아비나, 자식이나, 전토를 버린 자는
30 Yesus nataa nae, “Au ufadꞌe hei taꞌo ia! Seka tungga Au, ma lao hela papa-mama nara, odꞌi-aꞌa nara, ana nara, osi na, ue-tatao na, no ume isi nara, fo neu bengga Lamatualain Hara-lii Malole na neu atahori sia bee-bꞌee, eni simbo baliꞌ buna-bꞌoaꞌ lao natun esa. Basa saa fo eni lao helaꞌ nara, eni simbo baliꞌ lenaꞌ naa. Te atahori tao e doidꞌosoꞌ, huu eni tungga Au. Te mete ma raefafoꞌ ia nateteꞌe, eni nasodꞌa nakandoo no Lamatualain. Naa, eni balaꞌ-bae na! (aiōn g165, aiōnios g166)
금세에 있어 집과 형제와 자매와 모친과 자식과 전토를 백배나 받되 핍박을 겸하여 받고 내세에 영생을 받지 못할 자가 없느니라 (aiōn g165, aiōnios g166)
31 Misinedꞌa e! See naꞌamoko ao na, tungga Lamatualain dudꞌuꞌa na, atahori naa atahori anadikiꞌ seli. Te seka naloe ao na, tungga Lamatualain dudꞌuꞌa na, eni atahori monaeꞌ.”
그러나 먼저 된 자로서 나중 되고 나중 된 자로서 먼저 될 자가 많으니라'
32 Leleꞌ naa, Yesus se lao risiꞌ Yerusalem. Yesus laoꞌ naꞌahuluꞌ, ma mana tungga nara ro atahori laen nara raꞌabuit. Sira rasanedꞌa saa fo Ana olaꞌ dalahulu naa nae, atahori rae risa Eni sia Yerusalem. Naa de, ara dadꞌi bingun boe ramatau. Rena taꞌo naa, Yesus noꞌe nala mana tungga nara, de nafadꞌe seluꞌ saa fo atahori rae tao neu Eni sia Yerusalem.
예루살렘으로 올라가는 길에 예수께서 제자들 앞에 서서 가시는데 저희가 놀라고 좇는 자들은 두려워하더라 이에 다시 열 두 제자를 데리시고 자기의 당할 일을 일러 가라사대
33 Ana olaꞌ nae, “Rena o! Ia naa, hita tae Yerusalem teu. Au ia, Atahori Matetuꞌ a. Losa naa, ara seo Au neu malangga agama ro meser agama ra. Basa ma ara hukun risa Au. Boe ma ara mboꞌi nggari hendi Au neu atahori laen mana nda rahine Lamatualain sa.
`보라, 우리가 예루살렘에 올라가노니 인자가 대제사장들과 서기관들에게 넘기우매 저희가 죽이기로 결안하고 이방인들에게 넘겨 주겠고
34 Basa ma ara olaꞌ raꞌamamaeꞌ Au. Ara puras miru neu Au. Ara filo ralulutu Au ao ngga. Basa dei de, ara risa Au. Memaꞌ Au mate tebꞌe. Te finiesa na ma, Au usodꞌa baliꞌ.”
그들은 능욕하며 침 뱉으며 채찍질하고 죽일 것이니 저는 삼일 만에 살아나리라' 하시니라
35 Basa boe, Yakobis no Yohanis, Sabadius ana nara, rema risiꞌ Yesus. Ara roꞌe Yesus rae, “Papa Meser! Hai parlu.”
세베대의 아들 야고보와 요한이 주께 나아와 여짜오되 `선생님이여, 무엇이든지 우리의 구하는 바를 우리에게 하여 주시기를 원하옵나이다'
36 Yesus natane se nae, “Hei parlu saa?”
이르시되 `너희에게 무엇을 하여 주기를 원하느냐?'
37 Rataa rae, “Taꞌo ia, Papa! Mete ma Papa endoꞌ toꞌu parendaꞌ ena, hai moꞌe Papa naꞌeꞌendoꞌ hai, esa sia Papa bobꞌoa ona ma, esa sia bobꞌoa dii ma. Fo hai o toꞌu parendaꞌ.”
여짜오되 `주의 영광 중에서 우리를 하나는 주의 우편에, 하나는 좌편에 앉게 하여 주옵소서'
38 Yesus nataa nae, “Hei ruꞌa nggi nda mihine saa fo hei moꞌe sa. Te Au hambu doidꞌosoꞌ naeꞌ. De taꞌo bee? Hei dꞌua mae hei o bisa lemba doidꞌosoꞌ naa mo Au losa mate, do?”
예수께서 가라사대 `너희 구하는 것을 너희가 알지 못하는도다 너희가 나의 마시는 잔을 마시며 나의 받는 세례를 받을 수 있느냐?'
39 Rataa rae, “Hai bisa, Papa!” Yesus olaꞌ a seluꞌ no se nae, “Memaꞌ hei bisa lemba doidꞌosoꞌ naa, onaꞌ Au boe.
저희가 말하되 `할 수 있나이다' 예수께서 이르시되 `너희가 나의 마시는 잔을 마시며 나의 받는 세례를 받으려니와
40 Te seka endoꞌ sia Au bobꞌoa dii-ona ngga, naa Au nda uꞌetuꞌ sa. Naa, Lamatualain mana naꞌetuꞌ. Ana naꞌetuꞌ basa ena, seka-seka mana endoꞌ sia mamanaꞌ naa.”
내 좌우편에 앉는 것은 나의 줄 것이 아니라 누구를 위하여 예비되었든지 그들이 얻을 것이니라'
41 Leleꞌ mana tungga laen nara rena Yakobis no Yohanis roꞌe taꞌo naa ma, ramanasa.
열 제자가 듣고 야고보와 요한에 대하여 분히 여기거늘
42 Basa ma Yesus noꞌe nala basa se, de nae, “Hei mihine ena, to? Atahori monaeꞌ mana toꞌu parendaꞌ ra akaꞌ a tuni-ndeni manggarau nara, losa ara nda bisa raꞌalalauꞌ saa sa bee. Boe ma malangga nusaꞌ fo nda rahine Lamatualain sa, ara parendaꞌ raꞌaꞌlelenaꞌ, losa manggarau nara nda bisa botiꞌ langga nara sa.
예수께서 불러다가 이르시되 `이방인의 소위 집권자들이 저희를 임의로 주관하고 그 대인(大人)들이 저희에게 권세를 부리는 줄을 너희가 알거니와
43 Te hei afiꞌ tao taꞌo naa! Seka mia hei ia ra, nae dadꞌi neu atahori monaeꞌ, eni musi dadꞌi onaꞌ mana tulu-fali fo tao mataꞌ neu atahori laen.
너희 중에는 그렇지 아니하니 너희 중에 누구든지 크고자 하는 자는 너희를 섬기는 자가 되고
44 Seka nae dadꞌi neu malangga, eni musi dadꞌi onaꞌ ate.
너희 중에 누구든지 으뜸이 되고자 하는 자는 모든 사람의 종이 되어야 하리라
45 Te Au ia, tebꞌe-tebꞌe Atahori Matetuꞌ a. Au nda uma fo atahori tao mataꞌ neu Au sa. Te Au uma fo tao mataꞌ neu atahori naeꞌ. Au uma fee masodꞌa ngga teme-teme fo mboꞌi hendi atahori naeꞌ mia sira sala nara.”
인자의 온 것은 섬김을 받으려 함이 아니라 도리어 섬기려 하고 자기 목숨을 많은 사람의 대속물로 주려 함이니라'
46 Yesus no mana tungga nara losa kambo Yeriko. Leleꞌ ara rae lao rakandoo, boe ma atahori nae na seli tungga se. Sia naa o hambu atahori pokeꞌ esa endoꞌ hule-huleꞌ sia dalaꞌ a bife na. Nara na Bartimeos, Papa Timeos ana na.
저희가 여리고에 이르렀더니 예수께서 제자들과 허다한 무리와 함께 여리고에 나가실 때에 디매오의 아들인 소경 거지 바디매오가 길가에 앉았다가
47 Ana rena nae mana tungga naa, Yesus mia Nasaret, boe ma ana nggasi nahereꞌ nae, “Yesus! Daud tititi-nonosi na, ee! Hai nea-nea Papa doo ena! Sue-lai au dei!”
나사렛 예수시란 말을 듣고 소리질러 가로되 `다윗의 자손 예수여, 나를 불쌍히 여기소서!' 하거늘
48 Rena ana nggasi naꞌo naa, boe ma atahori ra ai e rae, “He! Nee-nee!” Te ana nggasi nahereꞌ seluꞌ fai nae, “Yesus! Daud tititi-nonosi na, ee! Sue-lai au dei!”
많은 사람이 꾸짖어 잠잠하라 하되 그가 더욱 소리질러 가로되 `다윗의 자손이여, 나를 불쌍히 여기소서!' 하는지라
49 Boe ma Yesus nambariiꞌ. Ana denu nae, “Mo e nema!” Ara reu, de rae, “Mumuhoꞌo leo! Te Papa Meser noꞌe nggo. De uma leo!”
예수께서 머물러 서서 `저를 부르라' 하시니 저희가 그 소경을 부르며 이르되 `안심하고 일어나라 너를 부르신다' 하매
50 Rena taꞌo naa, Bartimeos piru hendi lafe na, boe ma ana nambariiꞌ haelalai, de neu nandaa no Yesus.
소경이 겉옷을 내어 버리고 뛰어 일어나 예수께 나아오거늘
51 Yesus natane e nae, “Ho nau saa?” Nataa nae, “Papa, e! Au oꞌe fo au bisa ita.”
예수께서 일러 가라사대 `네게 무엇을 하여 주기를 원하느냐?' 소경이 가로되 `선생님이여, 보기를 원하나이다'
52 Yesus nafadꞌe seluꞌ e nae, “Huu ho mumuhere mae Au bisa uꞌuhahaiꞌ nggo, leleꞌ ia o, ho hai boe! Muu leo!” Boe ma mata na nita neuꞌ ena, de ana neu namaloloꞌ no Yesus.
예수께서 이르시되 `가라, 네 믿음이 너를 구원하였느니라!' 하시니 저가 곧 보게 되어 예수를 길에서 좇으니라

< Markus 10 >