< Dud'uit Fefeu' a 41 >

1 Seli too rua ma, mane Masir a nalamein nae, eni nambari sia loe Nil suu na.
二年の後パロ夢ることあり即ち河の濱にたちて
2 Aiboiꞌ ma, nita sapi mbaruna hitu. Rou nara manggadidilaꞌ. Ara dea reu mia loe a, de raa uru sia naa.
視るに七の美しき肥たる牝牛河よりのぼりて葦を食ふ
3 Boe ma, sapi hitu fai, dea reu mia loe a. Ao nara nggodaꞌ ra. Ara rambariiꞌ deka ro sapi maao ka hituꞌ ra.
その後また七の醜き痩たる牛河よりのぼり河の畔にて彼牛の側にたちしが
4 Basa ma, sapi nggoda ka hituꞌ ra odꞌo hendi sapi maaoꞌ ra. Boe ma maneꞌ a nggengger de fela.
その醜き痩たる牛かの美しき肥たる七の牛を食ひつくせりパロ是にいたりて寤む
5 Nda dooꞌ sa ma, ana sungguꞌ seluꞌ fai, de nalamein. Nita are mbule maisiꞌ hitu dea rema mia are huu meulauꞌ esa.
彼また寢て再び夢るに一の莖に七の肥たる佳き穗いできたる
6 Basa ma, nita seluꞌ, are mbule lakaꞌ hitu, loe-lesu rae reu, dai ani matobꞌiꞌ.
其のちに又しなびて東風に燒たる七の穗いできたりしが
7 Boe ma basa are mbule lakaꞌ ra odꞌo hendi are mbule maisi ka hituꞌ ra. Basa naa ma, maneꞌ a fela. Dei de ana nahine, eni nalamein fai.
その七のしなびたる穗かの七の肥實りたる穗を呑盡せりパロ寤て見に夢なりき
8 Fefetu anan ma, maneꞌ a namedꞌa nda maloleꞌ sa. De ana parenda atahori ra reu roꞌe basa mana tiroura ra ma atahori mahineꞌ sia Masir ra. Basa de ana dui meit na neu se, te nda hambu esa nahine meit na sosoa na sa.
パロ朝におよびてその心安からず人をつかはしてエジプトの法術士とその博士を皆ことごとく召し之にその夢を述たり然ど之をパロに解うる者なかりき
9 Basa ma, pagau mana tao mataꞌ neu maneꞌ a nininu na, nasanedꞌa Yusuf. De nafadꞌe maneꞌ a nae, “Ama maneꞌ. Au musi utaa sala.
時に酒人の長パロに告ていふ我今日わが過をおもひいづ
10 Maꞌahulu naa, amaꞌ namanasa au, o nonoo ngga, de tao hai bui rala mi.
甞てパロその僕を怒て我と膳夫の長を侍衞の長の家に幽囚へたまひし時
11 Tetembaꞌ esa ma, hai ruꞌa nggi milimein. Esa-esaꞌ no meit na, ma meit naa ra, esa-esaꞌ no sosoa na.
我と彼ともに一夜のうちに夢み各その解明にかなふ夢をみたりしが
12 Sia bui rala o hambu atahori Ibrani esa feꞌe soruꞌ. Malangga bui a soꞌu e dadꞌi malangga mana tao mataꞌ sia bui. Hai dui meit mara neu e. Boe ma ana nafadꞌe meit naa ra sosoa na.
彼處に侍衞の長の僕なる若きヘブル人我らと偕にあり我等これにのべたれば彼われらの夢を解その夢にしたがひて各人に解明をなせり
13 De ama maneꞌ soꞌu baliꞌ au. Te nonoo ngga naa, nenehukun mate. De basa naa ra, onaꞌ atahori Ibrani naa oꞌola na!”
しかして其事かれが解たるごとくなりて我はわが職にかへり彼は木に懸らる
14 Maneꞌ a rena nala ma, ana denu atahori lai-lai reu haꞌi Yusuf mia bui a. De Yusuf neu eu timi fulu na, tao ao na meuꞌ-meuꞌ, ma nggati bua-baꞌu na, fo neu nandaa no maneꞌ a.
是に於てパロ人をやりてヨセフを召しければ急ぎてこれを獄より出せりヨセフすなはち髭を薙り衣をかへてパロの許にいり來る
15 Ana losa, boe ma maneꞌ a olaꞌ nae, “Taꞌo ia. Au ulumein, te nda hambu atahori esa nahine meit naa sosoa na sa. Te atahori rafadꞌe au rae, ho malaꞌ.”
パロ、ヨセフにいひけるは我夢をみたれど之をとく者なし聞に汝は夢をききて之を解くことをうると云ふ
16 Boe ma Yusuf nataa nae, “Ama maneꞌ. Au o nda alaꞌ saa saꞌ boe. Akaꞌ a Lamatualain mana nalaꞌ tebꞌe meit ma sosoa na. Ana nau nafadꞌe dala maloleꞌ neu ama maneꞌ.”
ヨセフ、パロにこたへていひけるは我によるにあらず神パロの平安を告たまはん
17 Boe ma, maneꞌ a dui nae, “Sia meit ngga, au umburiꞌ sia loe Nil suu na.
パロ、ヨセフにいふ我夢に河の岸にたちて見るに
18 Hambu sapi maaoꞌ hitu, rou nara manggadidilaꞌ. Ara dea rema mia loe a, de raa uru mia loe suu na.
河より七の肥たる美しき牝牛のぼりて葦を食ふ
19 Basa ma sapi feaꞌ hitu rema. Te sapi naa ra nggoda ruiꞌ. Sia rae Masir ia, au nda feꞌe ita sapi nggodaꞌ onaꞌ naa sa!
後また弱く甚だ醜き瘠たる七の牝牛のぼりきたる其惡き事エジプト全國にわが未だ見ざるほどなり
20 De au titindindiꞌ a. Huu aiboiꞌ ma, sapi nggoda kahituꞌ ra, odꞌo hendi sapi maao kahituꞌ ra.
その瘠たる醜き牛初の七の肥たる牛を食ひつくしたりしが
21 Ara odꞌo basa ma, ao nara nggodaꞌ feꞌe na ena. Boe ma au fela boe.
已に腹にいりても其腹にいりし事しれず尚前のごとく醜かりき我是にいたりて寤めたり
22 Basa ma, au sungguꞌ seluꞌ, de ulumein fai. Ita are mbule maisiꞌ hitu, dea rema mia are hauꞌ esa.
我また夢に見るに七の實たる佳き穗一の莖にいできたる
23 Boe ma, ita are mbuleꞌ lakaꞌ hitu, loe-lesu rae reu, dai ani matobꞌiꞌ.
その後にまたいぢけ萎びて東風にやけたる七の穗生じたりしが
24 Boe ma are mbule lakaꞌ ra, odꞌo hendi are mbule maisi ka hituꞌ ra. Ma au fela boe. Au dui meit naa ra reu atahori mahineꞌ ra. Te nda hambu esa nahine sosoa na saꞌ boe.”
そのしなびたる穗かの七の佳穗を呑つくせり我これを法術士に告たれどもわれにこれをしめすものなし
25 Dei de Yusuf nafadꞌe nae, “Ama maneꞌ. Meit ka ruaꞌ naa ra sosoa na akaꞌ esa. Lamatualain nafadꞌe memaꞌ ama maneꞌ, saa fo Eni nae tao.
ヨセフ、パロにいひけるはパロの夢は一なり神その爲んとする所をパロに示したまへるなり
26 Meit naa ra sosoa na taꞌo ia: sapi ka hitu maaoꞌ naa ra, ma are mbule maisi ka hituꞌ naa ra, naeni fula-fai betas too hitu. Sosoa nara akaꞌ esaꞌ a.
七の美牝牛は七年七の佳穗も七年にして夢は一なり
27 Boe ma, sapi nggoda kahituꞌ ra, ma are mbule laka kahituꞌ naa ra, fula-fai ndoe-laꞌas too hitu.
其後にのぼりし七の瘠たる醜き牛は七年にしてその東風にやけたる七の空穗は七年の饑饉なり
28 No taꞌo naa, Lamatualain nafadꞌe memaꞌ saa fo Eni nae taoꞌ a. Naa, onaꞌ au olaꞌ faꞌ ra.
是はわがパロに申すところなり神そのなさんとするところをパロにしめしたまふ
29 Dei fo hita hambu fula-fai betas too hitu ndule mamanaꞌ sia nusa Masir ia.
エジプトの全地に七年の大なる豐年あるべし
30 Basa fo hita hambu fula-fai ndoe-laꞌas too hitu. Fula-fai ndoe-laꞌas naa manaseliꞌ, losa nda hambu nanaat sia nusaꞌ ia sa. Basa atahori ndoe rala seli, de nda afiꞌ rasanedꞌa fula-fai betas naa sa ena.
その後に七年の凶年おこらん而してエジプトの地にありし豐作を皆忘るにいたるべし饑饉國を滅さん
後にいたるその饑饉はなはだはげしきにより前の豐作國の中に知れざるにいたらん
32 Dadꞌi ama maneꞌ nalamein lao rua naa ra, sosoa na nae, Lamatualain nafadꞌe memaꞌ saa fo Eni nae taoꞌ naa. Nda doo sa te, ara sangga rae dadꞌi ena.
パロのふたたび夢をかさね見たまひしは神がこの事をさだめて速に之をなさんとしたまふなり
33 Huu naa, au oꞌe taꞌo ia: malole lenaꞌ ama maneꞌ sangga atahori mahineꞌ esa mana tao mataꞌ nalaꞌ no maloleꞌ. Fo soꞌu e fo tao malolole nusaꞌ ia.
さればパロ慧く賢き人をえらみて之にエジプトの國を治めしめたまふべし
34 Fula-fai betas too hitu naa, malole lenaꞌ ama maneꞌ soꞌu atahori feaꞌ fai, fo radꞌuru nanaat lenaꞌ, fo banggi neu lima ma mbedaꞌ babanggiꞌ esa.
パロこれをなし國中に官吏を置てその七年の豐年の中にエジプトの國の五分の一を取たまふべし
35 Ara musi tungga ama maneꞌ parenda na, fo reu haꞌi are mia basa kamboꞌ sia Masir. Fo ara mbedaꞌ are sia soka-poleꞌ ra fo nenea malolole.
而して其官吏をして來らんとするその善き年の諸の糧食を斂めてその穀物をパロの手に蓄へしめ糧食を邑々にかこはしめたまふべし
36 Fo too hitu ndoe-laꞌas losa, te, hita feꞌe taꞌena nanaat. Naa fo nda hambu atahori mate ndoes sa.”
その糧食を國のために畜藏へおきてエジプトの國にのぞむ七年の饑饉に備へ國をして饑饉のために滅ざらしむべし
37 Maneꞌ no pagau monaeꞌ ra rena Yusuf oꞌola na ma, ara tungga e.
パロとその諸の臣僕此事を善とす
38 Maneꞌ a olaꞌ nae, “Lamatualain Dula-dalen koasa na, sia Yusuf. Naa de, hita nda bisa hambu atahori feaꞌ lenaꞌ e sa.”
是に於てパロその臣僕にいふ我等神の靈のやどれる是のごとき人を看いだすをえんやと
39 Maneꞌ a olaꞌ no Yusuf nae, “Lamatualain nafadꞌe basa ia neu nggo. Ia naa, hai feꞌe bubꞌuluꞌ ho mahineꞌ. Ma ho dudꞌuꞌa ma lenaꞌ basa atahori.
しかしてパロ、ヨセフにいひけるは神是を盡く汝にしめしたまひたれば汝のごとく慧く賢き者なかるべし
40 Naa de, ia naa au soꞌu nggo dadꞌi fetor ngga. Dei fo basa rauinggu nggara tungga parenda ma. Te akaꞌ a au fo lenaꞌ nggo.”
汝わが家を宰るべしわが民みな汝の口にしたがはん唯位においてのみ我は汝より大なるべし
41 Basa naa ma, maneꞌ a olu hendi ndeli stempel na, de olu neu Yusuf lima uꞌu na. Boe ma olaꞌ nae, “No ndeli ia, au soꞌu nggo dadꞌi fetor ngga sia basa nusa Masir ia.” Boe ma ana olu badꞌu naru meulauꞌ esa neu Yusuf, ma boꞌoli rante liloꞌ neu boto na.
パロ、ヨセフにいひけるは視よ我汝をエジプト全國の冢宰となすと
パロすなはち指環をその手より脱して之をヨセフの手にはめ之を白布を衣せ金の索をその項にかけ
43 Ma ana fee kareta ndara karua na neu Yusuf fo sae. Atahori rela raꞌahuluꞌ reu mataꞌ ma nggasi rasafafali rae, “We! Soi dalaꞌ o! Fee hadat! Fetor nema tungga ia.” No taꞌo naa, maneꞌ a soꞌu Yusuf dadꞌi fetor sia nusa Masir.
之をして己のもてる次の輅に乗しめ下にゐよと其前に呼しむ是彼をエジプト全國の冢宰となせり
44 Basa naa ma, maneꞌ a olaꞌ no Yusuf nae, “Taꞌo ia. Ho bubꞌuluꞌ au ia maneꞌ. Te au ufadꞌe basa atahori sia Masir ia ae, mete ma ho nda munggoloꞌ sa naa, ara nda bole tao saa saꞌ boe.”
パロ、ヨセフにいひけるは我はパロなりエジプト全國に汝の允准をえずして手足をあぐる者なかるべしと
45 Basa naa ma, maneꞌ a babꞌae Yusuf Safnat Panea, tungga atahori Masir ra naran. Ana naꞌasasaoꞌ Yusuf no inaꞌ esa, naran Asnat. Yusuf ama ari na, naran Potifera. Eni mana tao mataꞌ neu agama sia kambo On. No taꞌo naa, Yusuf dadꞌi atahori monaeꞌ sia nusa Masir.
パロ、ヨセフの名をザフナテパネアと名けまたオンの祭司ポテパルの女アセナテを之にあたへて妻となさしむヨセフいでてエジプトの地をめぐる
46 Leleꞌ maneꞌ a soꞌu Yusuf, ana too telu nulu ena. Basa ma, ana neu lao ndule basa mamanaꞌ sia nusa Masir.
ヨセフはエジプトの王パロのまへに立し時三十歳なりきヨセフ、パロのまへを出て遍くエジプトの地を巡れり
47 Sia too hitu fula-fai betas naa, osi ra nanaat nara nae na seli.
七年の豐年の中に地山なして物を生ず
48 Yusuf denu radꞌuru nanaat lenaꞌ ra, de mbedaꞌ se. Are mia mamana deka kamboꞌ bee naa, mbedaꞌ se sia soka-poleꞌ sia kamboꞌ naa.
ヨセフすなはちエジプトの地にありしその七年の糧食を斂めてその糧食を邑々に藏む即ち邑の周圍の田圃の糧食を其邑の中に藏む
49 Are fo ana nadꞌuruꞌ naa, nae na seli. Onaꞌ saraaeꞌ sia tasi suu na, de nda hambu atahori uku rala sa ena.
ヨセフ海隅の沙のごとく甚だ多く穀物を儲へ遂に數ふることをやむるに至る其は數かぎり無ればなり
50 Fula-fai ndoe-laꞌas nda feꞌe losa sa te, Yusuf sao na Asnat bꞌonggi ana touꞌ rua.
饑饉の歳のいたらざる前にヨセフに二人の子うまる是はオンの祭司ポテパルの女アセナテの生たる者なり
51 Yusuf olaꞌ nae, “Lamatualain tao au liliiꞌ doidꞌoso ngga leleꞌ au lao hela ama ngga ume na.” Naa de ana babꞌae ana ulu na Manase (lii na naꞌe a onaꞌ dedꞌea feaꞌ, fo sosoa na ‘liliiꞌ’).
ヨセフその冢子の名をマナセ(忘)となづけて言ふ神我をしてわが諸の苦難とわが父の家の凡の事をわすれしめたまふと
52 Ana hambu ana karua na, boe ma olaꞌ fai nae, “Au hambu doidꞌosoꞌ naeꞌ sia mamanaꞌ ia. Te Lamatualain fee papala-babꞌanggiꞌ, ma au hambu anaꞌ sia ia.” De ana babꞌae anaꞌ naa Efraim (sosoa na ‘hambu anaꞌ’).
又次の子の名をエフライム(多く生る)となづけていふ神われをしてわが艱難の地にて多くの子をえせしめたまふと
53 Fula-fai betas too hita a basa ma,
爰にエジプトの國の七年の豐年をはり
54 fula-fai ndoe-laꞌas too hita losa, nandaa no saa fo Yusuf nafadꞌe maꞌahulu na. Sia mamana feaꞌ, atahori ndoe, te basa mamanaꞌ sia Masir, hambu nanaat.
ヨセフの言しごとく七年の凶年きたりはじむその饑饉は諸の國にあり然どエジプト全國には食物ありき
55 Dꞌoo-dꞌoo ma, atahori Masir ra o ndoe boe. De ara reu roꞌe nanaat sia maneꞌ a. Boe ma ana denu se risiꞌ Yusuf, fo tunggaꞌ a Yusuf parenda na.
エジプト全國饑し時民さけびてパロに食物を乞ふパロ、エジプトの諸の人にいひけるはヨセフに往け彼が汝等にいふところをなせと
56 Te ndoe-laꞌas manaseliꞌ, de basa atahori sia Masir o ndoe boe. Dei de, Yusuf sefi soka-poleꞌ ra de seo are fee atahori Masir ra.
饑饉全地の面にありヨセフすなはち諸の倉廩をひらきてエジプト人に賣わたせり饑饉ますますエジプトの國にはげしくなる
57 Basa naa ma, atahori ra mia bee-bꞌee rema hasa nanaat mia Yusuf sia Masir. Huu ndoe-laꞌas manaseliꞌ.
饑饉諸の國にはげしくなりしかば諸國の人エジプトにきたりヨセフにいたりて穀物を買ふ

< Dud'uit Fefeu' a 41 >