< Dud'uit Fefeu' a 40 >

1 Sia bui naa, hambu atahori rua. Maꞌahulu na, ruꞌa se malangga tao mataꞌ sia mane Masir ume panggat na. Esa tao mataꞌ neu maneꞌ a nininu na, ma esa tao mataꞌ neu maneꞌ a roti na. Lao esa ara tao rasalaꞌ maneꞌ a. Maneꞌ a namanasa, de tao se bui rala reu. De ruꞌa se leo mamanaꞌ sa ro Yusuf.
Le ɣeyiɣi aɖe megbe la, Egipte fia ƒe ahakula kple aboloƒola da vo ɖe woƒe aƒetɔ ŋu.
2
Farao do dɔmedzoe ɖe dɔwɔla eve siawo, ahakulawo ƒe amegã kple aboloƒolawo ƒe amegã ŋu,
3
eye wòlé wo ame eveawo de gaxɔ si me Yosef nɔ le Potifar, ame si nye fiaŋumewo ƒe amegã la ƒe mɔ me.
4 Boe ma, malangga bui a parenda Yusuf tao mataꞌ neu ruꞌa se. Ara leo sia naa losa too esa do rua.
Wonɔ afi ma eteƒe didi, eye Potifar ɖoe na Yosef be wòakpɔ wo dzi.
5 Tetembaꞌ esa, ruꞌa se ralamein. Esa-esaꞌ no meit na. Meit naa ra esaꞌ no sosoa na.
Le zã aɖe me la, ame eve siawo dometɔ ɖe sia ɖe, fia ƒe ahakula kple abolomela ku drɔ̃e vovovowo. Drɔ̃e ɖe sia ɖe kple egɔmeɖeɖe.
6 Mbilaꞌ neu ma, Yusuf nema, nita ruꞌa se mata nara susa.
Esi ŋu ke la, Yosef kpɔ be wolé blanui.
7 Ana natane se nae, “Taꞌo bee de mata mara nda matetuꞌ sa?”
Yosef bia wo be, “Nu ka tututue le mia wɔm?”
8 Ara rataa rae, “Tembaꞌ a hai milimein, te hai nda bubꞌuluꞌ sosoa na sa.” Boe ma Yusuf olaꞌ nae, “Nda hambu atahori esa nahine meit ra sosoa na sa, akaꞌ a Lamatualain. Hei dui sobꞌa dei. Dei fo au sangga sosoa na mia Lamatualain.”
Woɖo eŋu be, “Mí ame evea míeku drɔ̃e le zã si va yi la me, ke ame aɖeke mele afi sia aɖe drɔ̃eawo gɔme na mí o.” Yosef gblɔ na wo be, “Mawue ɖea drɔ̃e gɔme; ke milĩ drɔ̃eawo nam kpɔ.”
9 Basa naa ma, atahori mana tao mataꞌ neu maneꞌ a nininu na, dui nae, “Taꞌo ia. Sia meit ngga, au ita hau huuꞌ anggor esa,
Ale ahakulawo ƒe amegã la lĩ eƒe drɔ̃e la na Yosef. Egblɔ nɛ be, “Mekpɔ wainka aɖe le ŋgɔnye le nye drɔ̃e la me,
10 nasaranggaa telu. Hau huuꞌ naa naroo neuꞌ ena, nabuna, ma naboa latu nggingginuꞌ.
eye alɔ etɔ̃ nɔ wainka la ŋu. Esi wode asi dzedze kple seƒoƒo me ko la, woƒe tsetsewo de asi ɖiɖi me.
11 Basa ma ita, au toꞌu maneꞌ a nggala nininu na. Boe ma au haꞌi boa anggor de eꞌee oe na nisiꞌ maneꞌ a nggala na. Basa de, au loo fee maneꞌ a fo ninu.”
Melé Farao ƒe ahakplu ɖe asi, ale megbe waintsetseawo, eye mefia wo ɖe kplu la me hetsɔ na fia la be wòano.”
12 Rena taꞌo naa, boe ma Yusuf nafadꞌe nae, “Amaꞌ. Meit naa sosoa na taꞌo ia: masaranggaaꞌ telu naa, sosoa na fai telu.
Yosef gblɔ nɛ be, “Mese wo drɔ̃e la gɔme. Alɔdze etɔ̃awo fia ŋkeke etɔ̃!
13 Siaꞌ a fai telu rala ia, maneꞌ a fee amaꞌ kalua mia bui ia. Basa naa ana soꞌu baliꞌ amaꞌ, fo tao mataꞌ seluꞌ neu nininu na onaꞌ maꞌahulu na.
Le ŋkeke etɔ̃ megbe la, Farao aɖe wò tso gaxɔ me, eye wòana nàgayi wò dɔ dzi abe ahakula ene.
14 Mete ma amaꞌ uanale ma taꞌo naa, naa, afiꞌ liliiꞌ au o! Mete ma amaꞌ sue au, tulun mufadꞌe maneꞌ a, fo ana tao au deaꞌ uu mia mamanaꞌ ia dei.
Ne ègatrɔ yi wò dɔ me, eye mi kple Farao dome gava nyo la, meɖe kuku na wò be nàve nunye, aɖo ŋku dzinye na Farao be wòaɖem le gaxɔ me,
15 Te tungga matetuꞌ na, ara haꞌi raꞌasususaꞌ au mia atahori Ibrani ra kambo na. Sia ia, au nda tao deꞌulakaꞌ saa saꞌ boe. Tao-tao te, ara tao au bui rala uu ena, onaꞌ au, atahori deꞌulakaꞌ.
elabena woƒlem dzoe tso nye amewo, Hebritɔwo dome; kpe ɖe esia ŋu la, meva le gaxɔ me le afi sia le esime nyemewɔ naneke si dze na gaxɔmenɔnɔ o.”
16 Atahori mana tao roti a rena nala meit a sosoa na meulaun taꞌo naa ma, ana dui Yusuf nae, “Odꞌiꞌ e. Au o ulumein taꞌo ia: au suu boa telu.
Esi aboloƒolawo ƒe amegã kpɔ be nya nyui le drɔ̃e gbãtɔ ƒe gɔmeɖeɖe me la, eya hã lĩ eƒe drɔ̃e la na Yosef hegblɔ be, “Le nye drɔ̃ekuku me la, melé abolokusi etɔ̃ ɖe ta;
17 Sia boa ata ka, hambu maneꞌ a kokis na mataꞌ-mataꞌ. Te mbuiꞌ ra rema de raa hendi basa se, mia langga ngga ata.”
abolo ƒomevi vovovowo le kusi edzitɔ me na Farao, ke xeviwo va ɖu wo keŋkeŋ.”
18 Yusuf rena nala ma, nataa nae, “Amaꞌ meit na, sosoa na taꞌo ia: boa ka teluꞌ naa ra, sosoa na fai telu.
Yosef gblɔ nɛ be, “Drɔ̃e la gɔmee nye be kusi etɔ̃awo fia ŋkeke etɔ̃.
19 Siaꞌ a fai telu rala ia, maneꞌ a denu atahori rema tati hendi amaꞌ langga na. De ara londa amaꞌ ao na neu rii. Boe ma mbuiꞌ ra rema bidꞌo rabasa amaꞌ ao sisi na.”
Le ŋkeke etɔ̃ megbe la, Farao atso ta le nuwò, ahe wò ɖe ati ŋu, eye xeviwo aɖu wò lã.”
20 Seli fai telu ma, nandaa no maneꞌ a fai bobꞌonggi na, ana tao fefeta monaeꞌ fee basa pagau nara. Ana parenda se reu kalua pagau karuaꞌ ra dea reu.
Le ŋkeke etɔ̃ megbe la, Farao ɖu eƒe dzigbezã, eye wòɖo kplɔ gã aɖe na eŋumewo kple eƒe aƒemetɔwo. Ena wokplɔ ahakula la kple aboloƒolawo ƒe amegã la tso gaxɔ me vɛ.
21 Basa ma, ana soꞌu baliꞌ pagau mana tao mataꞌ neu maneꞌ a nininu na, neu baliꞌ panggat fefeu na, fo ana tao mataꞌ baliꞌ neu maneꞌ a nininu na.
Tete wògatsɔ ahakulawo ƒe amegã ƒe dɔ nɛ;
22 Te pagau mana tao mataꞌ neu maneꞌ a roti na, ara londa risa e, onaꞌ a Yusuf oꞌola na.
ke etso kufia na aboloƒolawo ƒe amegã ya be woatɔ eƒe ŋutilã ɖe ati nu abe ale si Yosef gblɔe do ŋgɔ tututu ene.
23 Te pagau mana tao mataꞌ nininuꞌ a, nda nasanedꞌa Yusuf sa. Ana liliiꞌ hendi e.
Ke Farao ƒe ahakulawo ƒe amegã la ŋlɔ Yosef be enumake, eye megabua eŋu kura o.

< Dud'uit Fefeu' a 40 >