< Ded'enu' ra Dud'uin 25 >
1 Leleꞌ naa, hofernor feuꞌ a, nara na Festus, lali Kaisarea neu fo nae parenda. Ana leo fai teluꞌ a mia naa ma, ana lao nakandoo Yerusalem neu.
Kwakati kwapera mazuva matatu mushure mokusvika kwake munyika iyo, Fesitasi akakwira kubva kuKesaria akaenda kuJerusarema,
2 Sia naa, malangga agama Yahudi malanga nara ma malangga feaꞌ ra reu randaa ro e fo rahine e. Ara o ola-olaꞌ Paulus dedꞌea na sia sira neꞌebꞌue na naa.
vaprista vakuru navakuru vavaJudha vakamira pamberi pake vakapira mhosva yaPauro kwaari.
3 Ara o roꞌe, mete ma bisa naa, hofernor denu atahori nara ro baliꞌ Paulus Yerusalem nema, huu ara rala ralaꞌ ena rae tao risa Paulus sia dalaꞌ taladꞌa na.
Vakakumbira zvikuru kuna Fesitasi, sechinhu chinofadza kwavari, kuti Pauro aendeswe kuJerusarema, nokuti vakanga vachigadzirira kumuvandira kuti vagomuuraya munzira imomo.
4 Te hofernor nataa oi, “Ama nggaree. Taꞌo ia. Hela fo ara ranea e sia Kaisarea dei. Te au o ae haelai baliꞌ naa uu boe.
Fesitasi akapindura akati, “Pauro akachengetwa paKesaria, uye ini pachangu ndichaendako nokukurumidza.
5 De mete ma hei se hambu koasa fo nggero dedꞌeat ia, naa, tungga mo au Kaisarea uu. Mete ma atahori ia tao salaꞌ saa, naa, hei bisa midꞌedꞌea mo e sia naa.”
Vamwe vavakuru venyu ngavaende neni vagondokwirira munhu uyu ikoko, kana akaita chinhu chipi zvacho chakaipa.”
6 Basa ma, Festus leo mbei ma fai sanahulu mia Yerusalem, dei de feꞌe baliꞌ nisiꞌ Kaisarea. Atahori Yahudi hira tungga e. Mbilaꞌ na ma, hofernor nae paresaꞌ dedꞌeat naa. De ana denu ro Paulus rala neu nandaa no e. Paulus rala neu ma, atahori Yahudi ra rambariiꞌ rereoꞌ rala e, de fee salaꞌ mataꞌ-mataꞌ neu e. Te ara nda ratudꞌu bukti saa saꞌ boe.
Akati apedza mazuva masere kana gumi navo, akaburuka akaenda kuKesaria, uye zuva rakatevera akaunganidza vedare akarayira kuti Pauro auyiswe pamberi pake.
Pauro akati asvika, vaJudha vakanga vabva kuJerusarema vakamira vakamukomberedza, vachimupomera mhosva dzakaipisisa, dzavakanga vasingakwanisi kusimbisa.
8 Boe ma Paulus nasalaꞌe ao na nae, “Ama hofernor. Au nda feꞌe tao deꞌulakaꞌ saa saꞌ boe. Au o nda tao saa labꞌan hai atoran agama Yahudi ma sa. Au nda tao unggenggeo Lamatualain Uma Hule-oꞌe Huu Na sia Yerusalem. Ma au o nda tao saa labꞌan mana parenda Roma ra atoran na sa.”
Ipapo Pauro akazvidavirira achiti, “Ini handina kuita chinhu chakaipa pamusoro pomurayiro wavaJudha kana temberi kana Kesari.”
9 Te hofernor nae haꞌi ralaꞌ no atahori Yahudi ra. Naa de, ana natane Paulus oi, “Ho duꞌa taꞌo bee? Mete ma au nggero dedꞌea ma sia Yerusalem, naa, ho nau, do hokoꞌ?”
Fesitasi achida kufadza vaJudha, akati kuna Pauro, “Unoda here kuenda kuJerusarema kuti undomira pamberi pangu uchitongwa neni ikoko pamusoro pemhosva dzaunopomerwa idzi?”
10 Paulus rena hofernor natane taꞌo naa ma, ana nataa oi, “Amaꞌ hofernor, au ia, atahori Roma. De ia naa, au umburiꞌ sia amaꞌ hofernor mia manaparenda Roma. Manaparenda Roma mana naꞌena hak nggero au dedꞌea ngga tungga atoran na. Dadꞌi au nda nau isiꞌ Yerusalem, fo neꞌetuꞌ dedꞌea ngga sia naa sa. Amaꞌ bubꞌuluꞌ, au nda tao salaꞌ saa saꞌ boe, labꞌan neu atahori Yahudi ia ra.
Pauro akapindura akati, “Iye zvino ndimire pamberi pedare raKesari, munova ndimo mandinofanira kutongwa. Handina kuita chinhu chakaipa kuvaJudha, sezvamunonyatsoziva imi pachenyu.
11 Mete ma au tao salaꞌ, nandaa no hukun mate, naa, au simbo. Te mete ma saa fo ara olaꞌ naa, nda tebꞌe sa, tungga atoran Roma, nda hambu esa bisa fee au uu atahori ia ra lima nara sa. Ara sanggaꞌ a dalaꞌ, fo rae risa au parsumaꞌ a. De ia naa, tungga au hak ngga, au endi dedꞌeat ia nisiꞌ mamana nggengero dedꞌeat huuꞌ a, fo mane monaeꞌ Kaisar sia Roma, naꞌetuꞌ dedꞌeat ia!”
Kunyange zvakadaro hazvo, kana ndine mhosva yokuita chinhu chipi zvacho chinokodzera rufu, handingarambi kufa. Asi kana mhosva dzandinopomerwa navaJudha dzisina chokwadi, hakuna munhu ane mvumo yokundiisa kwavari. Ndinozviisa kuna Kesari!”
12 Hofernor rena Paulus naꞌo naa ma, ana noꞌe dudꞌuꞌat mia nonoo mana tungga nggero dedꞌeat naa. Basa ma, ana nafadꞌe Paulus nae, “Huu moꞌe hene misiꞌ Kaisar, de ho musi muu sia Roma.” Olaꞌ basa ma, hofernor nateꞌe neꞌebꞌuet naa.
Shure kwokunge Fesitasi ataurirana namakurukota ake, akati, “Wazviisa kuna Kesari. Kuna Kesari uchaenda!”
13 Basa ma, atahori Yahudi ra mane na, nara na Agripa, no feto na, nara na Bernike, rema sia Kaisarea, fo rae fee hadꞌat neu hofernor feuꞌ a.
Shure kwamazuva mashoma, Mambo Agiripa naBhenisi vakasvika paKesaria kuti vandopa ruremekedzo rwavo kuna Fesitasi.
14 Ara numban fai hira ro hofernor Festus. Faiꞌ esa, Festus dui Paulus dedꞌea na neu ruꞌa se. Ana oi, “Ama maneꞌ! Sia Kaisarea ia, hai minea atahori sa, nara na Paulus. Dalahulu na, hofernor mbaraaꞌ a nda feꞌe naꞌetuꞌ dedꞌea na sa.
Sezvo vakanga vachipedza mazuva mazhinji ikoko, Fesitasi akakurukura nyaya yaPauro namambo. Akati, “Pane murume ari pano akasiyiwa ari musungwa naFerikisi.
15 Feꞌe lai-laiꞌ ia, au Yerusalem uu ma, malangga agama Yahudi malangga ra ro lasi-lasi adat ra, rema kalaak Paulus, de roꞌe au hukun e.
Pandakaenda kuJerusarema, vaprista vakuru navakuru vavaJudha vakauya vachimupomera mhosva vakakumbira kuti atongwe.
16 Te ufadꞌe se ae, ‘Tungga mana parenda Roma atoran na, au musi paresaꞌ dedꞌeat ia dei. Atahori mana radꞌedꞌeaꞌ ra musi randaa dei. Au ae rena hei fee salaꞌ saa neu e. Ma ana musi hambu nasalaꞌe ao na boe. Dei fo au bisa uꞌetuꞌ dedꞌeat naa, ma utudꞌaꞌ hukun saa neu e.’
“Ndakavaudza kuti haisi tsika yavaRoma, yokuendesa munhu upi zvake kuti andofa asati asangana navapomeri vake, uye apiwa mukana wokuzvidavirira pamusoro pemhosva yavanomupomera.
17 Au baliꞌ Kaisarea uma ma, atahori Yahudi hira tungga boe. Mbilaꞌ na ma, au paresaꞌ tuteꞌ dedꞌeat naa. Au denu se ro Paulus nema nandaa no au, fo au bisa bubꞌuluꞌ dedꞌeat ia huu-pata na.
Pavakauya pano neni, handina kunonotsa nyaya iyi, asi ndakadana dare pazuva rakatevera ndikarayira kuti munhu uyu apinzwe mudare.
18 Boe ma, atahori Yahudi ra rambariiꞌ de dui Paulus sala nara. Te saa fo rafadꞌeꞌ neu auꞌ a, bera na nda onaꞌ au dꞌuꞌaꞌ a sa.
Vaimupomera vakati vasimuka kuti vataure, havana kumupomera mhosva ipi zvayo yandaitarisira.
19 Ara ratofa, huu ara nda ralaꞌ esa soꞌal agama nara sa. Ma, rareresi ro Paulus akaꞌ atahori sa, nara na Yesus. Tungga atahori Yahudi ra, Yesus mate ena. Te Paulus toꞌu nahereꞌ oi Yesus naa, nasodꞌa baliꞌ ena.
Asi, vaingova namashoko okukakavadzana naye pamusoro pechitendero chavo uye napamusoro pomurume akafa anonzi Jesu, uyo anonzi naPauro mupenyu.
20 Ara rareresi taꞌo naa, te huu au atahori feuꞌ, de nda itaꞌ ae uꞌetuꞌ dedꞌeat agama ia taꞌo bee saꞌ boe. Naa de au utane Paulus ae, ‘Ona bee na, au uꞌetuꞌ dedꞌea ma ia sia Yerusalem, do?’
Ndakashaya ruzivo rwokuferefeta nyaya dzakadai; saka ndakabvunza kana aida hake kuenda kuJerusarema kuti andotongwa ikoko pamusoro pemhosva idzi.
21 Te ana nda nau sa. Ana noꞌe hene nisiꞌ keser. Naa de au uꞌungge uhereꞌ e, losa kaꞌe ala dei fo haitua e Roma neu.”
Pauro akati azvisarudzira kuti achengetwe kuti azotongwa pamberi paMambo Kesari, ndakarayira kuti achengetwe kusvikira ndazomutumira kuna Kesari.”
22 Ara rena Festus dudꞌui na ma, Mane Agripa oi, “Mete ma bisa naa, au ae rena ao ngga mia atahori naa.” Festus nataa oi, “Bisa! Dei fo au ator fo fetu na, amaꞌ bisa rena ao ma mia atahori naa.”
Ipapo Agiripa akati kuna Fesitasi, “Ndingada kunzwa munhu uyu pachangu.” Akapindura akati, “Muchamunzwa mangwana.”
23 Mbilaꞌ ma, hofernor Festus ator, fo mane Agripa rena Paulus oꞌola na. Ana o ator fo atahori naeꞌ bisa rena Paulus oꞌola na boe. Malangga soldꞌadꞌu ra ma atahori monaen sia kota Kaisarea, basa se rema rena Paulus. Boe ma, mane Agripa no Bernike masoꞌ rala rema ro bua-bau mane nara. Basa atahori fee hadꞌat neu ruꞌa se. Basa se raꞌabꞌue ena ma, hofernor denu ro Paulus rala neu.
Zuva rakatevera, Agiripa naBhenisi vakauya nokukudzwa kukuru vakapinda mumba maitambirwa mhaka vane machinda ezvigaro zvapamusoro uye navarume vaitungamirira guta. Varayirwa naFesitasi, Pauro akapinzwa mukati.
24 Ara ro Paulus ma, hofernor olaꞌ oi, “Mane Agripa, ama nggara, ma toronoo susue nggare. Atahori ia, nara na Paulus. Malangga Yahudi hira radꞌedꞌea ro e. Ruma sia Yerusalem ma ruma sia ia, ara risiꞌ au, fo raꞌasusuuꞌ au rae, atahori ia, nda nandaa nasodꞌa sa ena.
Fesitasi akati, “Mambo Agiripa nemi mose muri pano nesu, muri kuona murume uyu! Ungano yose yavaJudha yakandikumbira pamusoro pake muJerusarema uye nomuno muKesaria, vachidanidzira vachiti haafaniri kutongoramba ari mupenyu.
25 Naa de au paresaꞌ e, te nda hambu sala na nandaa no hukun mate sa. Te ana noꞌe hene nisiꞌ mana parenda ataꞌ. Naa de, nau nda nau sa, au musi fee ne Roma neu.
Ini ndakawana asina kuita chinhu chingafanira rufu, asi nokuda kwokuti akazviisa kuna Kesari, ndakafunga kumutumira kuRoma.
26 Mete ma au haitua e, naa, au musi tao susura. Te ia na, au musi suraꞌ saa, fee mane monaeꞌ a? Naa de au uꞌubꞌue basa amaꞌ se, fo rena e. Basa naa, au oꞌe ama maneꞌ Agripa fee au dudꞌuꞌat, fo suraꞌ uhine susura fee neu mane monaeꞌ a. Au duꞌa na nda maloleꞌ sa, mete ma au fee dedꞌeat ia nisiꞌ kaisar, te nda ufadꞌe atahori ia sala na sa. Au oꞌola ngga, baꞌu a ia. Makasi.”
Asi handina chinhu chandinganyatsorondedzera chokuti ndinyorere kuna Changamire pamusoro pake. Naizvozvo ndamuuyisa pamberi penyu iyemi mose, kunyanya pamberi penyu, Mambo Agiripa, kuitira kuti zvichabuda pakuferefeta uku zvigondiwanisa zvokunyora.
Nokuti ndinofunga kuti hazvina ungwaru kutumira musungwa pasina rondedzero chaiyo yemhosva yake.”