< Juízes 5 >
1 Então Deborah e Barak, o filho de Abinoam, cantaram naquele dia, dizendo,
To na niah Deborah hoi Abinoam capa Barak mah hae laa hae a sak hoi.
2 “Porque os líderes assumiram a liderança em Israel, porque as pessoas se ofereceram de boa vontade, seja abençoado, Yahweh!
Israel siangpahrangnawk mah lu lak o moe, kaminawk mah angmacae koehah hmuenmae to paek o pongah, Angraeng to saphaw oh.
3 “Ouçam, seus reis! Dêem ouvidos, seus príncipes! Eu, até eu, vou cantar para Yahweh. Cantarei louvores a Iavé, o Deus de Israel.
Aw nangcae siangpahrangnawk, tahngai oh; Aw nangcae ukkung angraengnawk, naa patueng oh; Angraeng khaeah laa ka sak han; Israel Angraeng Sithaw khaeah, saphawhaih laa to ka sak han.
4 “Yahweh, quando você saiu de Seir, quando você marchou para fora do campo de Edom, a terra tremiu, o céu também caiu. Sim, as nuvens deixaram cair água.
Aw Angraeng, Seir mae hoi na caeh moe, Edom prae hoiah na caeh naah, long to anghuen moe, van hoiah kho angzoh; tamai thung hoiah khotui to krak.
5 As montanhas tremeram com a presença de Yahweh, mesmo o Sinai na presença de Iavé, o Deus de Israel.
Angraeng hmaa ah mae to tui ah amkaw moe, Sinai mae doeh Israel Angraeng Sithaw hmaa ah atui amzawt.
6 “Nos dias de Shamgar, o filho de Anath, nos dias de Jael, as rodovias estavam desocupadas. Os viajantes passaram por caminhos de passagem.
Anath capa Shamgar dung hoi Jael dung ah, lampuinawk to angqai krang pongah, kholong caeh kaminawk mah lam tamcaek loklam to pazui o ving boeh.
7 Os governantes cessaram em Israel. Eles cessaram até que eu, Deborah, me levantei; Até que eu me tornei mãe em Israel.
Vangta thungah Israel kaminawk khosakhaih to boeng boeh; kai Deborah hae kangthawk moe, Israel ih amno ah kang thawk ai karoek to, Israel prae thungah khosah kami to kha.
8 Eles escolheram novos deuses. Então, a guerra estava nos portões. Foi visto um escudo ou uma lança entre quarenta mil em Israel?
Israel kaminawk loe kangtha sithawnawk to qoih o; to naah nihcae ih vangpui khongkha thungah misanawk angzoh o; Israel kami sang quipalito mah angvaenghaih aphaw hoi tayae maeto doeh tawn o ai.
9 Meu coração está voltado para os governadores de Israel, que se ofereceram voluntariamente entre o povo. Abençoado Yahweh!
Israel siangpahrangnawk loe kaminawk hoi nawnto toksak hanah, angmacae koeh ah palung angpaek o pongah, Israel ukkungnawk khaeah poekhaih palungthin to ka suek; to pongah nangcae mah Angraeng to saphaw oh.
10 “Fale, você que monta em burros brancos, você que se senta em tapetes ricos, e você que caminha pelo caminho.
Nangcae laa hrang kanglung angthueng kaminawk, lokcaek kaminawk, loklam caeh kaminawk,
11 Far do barulho dos arqueiros, nos locais de extração de água, ali ensaiarão os atos justos de Yahweh, os atos justos de seu governo em Israel. “Então o povo de Yahweh desceu até os portões.
Tuidokhaih ahmuen ah kalii sin kaminawk ih ban thung hoi nangcae pahlong kaminawk ih lok to na thaih o naah, laa to sah oh; nihcae loe Angraeng toenghaih to thuih o moe, Israel avangnawk thungah kaom kaminawk mah sak ih toenghaih kawng to a thuih o. To naah Angraeng ih kaminawk loe angmacae ohhaih ahmuen ah amlaem o tih.
12 'Desperta, desperta, Deborah! Despertai, despertai, entoai uma canção! Levanta-te, Barak, e afasta teus cativos, seu filho de Abinoam”.
Angthawk ah, angthawk ah, Deborah; angthawk ah, angthawk loe, laa sah ah; angthawk ah, Aw Barak! Aw Abinoam caanawk, misatukhaih ahmuen ah naeh ih kaminawk to hoi ah.
13 “Então um remanescente dos nobres e do povo veio abaixo. Yahweh desceu por mim contra os poderosos.
To naah kanghmat kaminawk loe kami ukkungnawk khaeah caeh o; Angraeng loe angzoh moe, thacak kaminawk ukhaih to ang paek.
14 Aqueles cuja raiz está em Amalek saíram de Ephraim, depois de você, Benjamin, entre seus povos. Os governadores saem de Machir. Aqueles que lidam com o pessoal do marechal saíram de Zebulun.
Amalek kaminawk taengah kaom kaminawk loe, Ephraim prae thung hoiah tacawt o; Benjamin kaminawk loe nangcae hnukah bang o; misatuh ukkungnawk loe Makir ih acaeng thung hoiah angzoh o; Zebulun acaeng thung hoiah loe khokhan thaih kaminawk to angzoh o.
15 Os príncipes de Issachar estavam com Deborah. Assim como Issachar, Barak também o foi. Eles correram para o vale a seus pés. Pelos cursos de água de Reuben, havia grandes resoluções de coração.
Issakar siangpahrang capanawk loe Deborah hoi nawnto oh o; Issakar acaeng loe Barak hoi doeh nawnto oh o; anih loe karangah azawn ah cawnh. Reuben ohhaih prae thungah loe khopoek thaih kaminawk to oh o.
16 Por que você se sentou entre os rebanhos de ovelhas? Para ouvir o assobio para os rebanhos? Nos cursos de água de Reuben, houve grandes buscas de coração.
Tipongah tuu hanghaih lok thaih hanah, tuu khongkha thungah na oh loe? Reuben ohhaih prae thungah loe khopoek thaih kaminawk oh o.
17 Gilead viveu além do Jordão. Por que Dan permaneceu nos navios? Asher sentou-se ainda no paraíso do mar, e viveu junto a seus riachos.
Gilead loe Jordan vapui yaeh ah oh; tipongah Dan acaeng loe palongpuinawk ohhaih ahmuen taengah khosak o loe? Asher loe tuipui taengah oh moe, tuipui taeng ih azawn ah oh.
18 Zebulun foi um povo que arriscou suas vidas até a morte; Naftali também, nos lugares altos do campo.
Zebulun kaminawk hoi Naphtali kaminawk loe misa angtukhaih maesang nuiah hinghaih paek han khoek to a koeh o.
19 “Os reis vieram e lutaram, então os reis de Canaã lutaram em Taanach pelas águas de Megiddo. Eles não levaram nenhum saque de prata.
Siangpahrangnawk loe angzoh o moe, misa to tuk o; Kanaan ih siangpahrangnawk mah Meggido tui ohhaih taeng ih, Taanak vangpui to tuk o, toe aicae ih phoisa to la o thai ai.
20 Do céu, as estrelas lutaram. A partir de seus cursos, eles lutaram contra Sisera.
Van bang hoiah nihcae tuk o; cakaehnawk loe angmacae amhaehaih loklam hoiah Sisera to tuk o.
21 O rio Kishon os varreu, aquele antigo rio, o rio Kishon. Minha alma, marchar com força.
Kishon vapui, kangquem vapui, Kishon vapui mah nihcae to pazawk boih boeh; Aw ka hinghaih, thacak kaminawk to na tit boeh.
22 Depois os cascos de cavalo carimbados por causa do empinado, o empinar-se de seus fortes.
Hrang kangthueng kaminawk loe hrang hoi cawnh o ving pongah, hrang khokpadae to koih pae, thacak hrang khokpadae to akah pae rak.
23 'Maldito Meroz', disse o anjo de Yahweh. “Amaldiçoar amargamente seus habitantes”, porque eles não vieram para ajudar Yahweh, para ajudar Yahweh contra os poderosos”.
Nihcae loe Angraeng abomh hanah angzo o ai moe, thacak kaminawk tuk hanah Angraeng khaeah angzo o ai pongah, Meroz vangpui to tangoeng thui ah, tiah Angraeng ih van kami mah thuih.
24 “Jael será abençoada acima das mulheres, a esposa de Heber, o Kenita; abençoada deve estar acima das mulheres na tenda.
Ken acaeng, Heber ih zu, Jael loe tahamhoih koek nongpata ah oh; kahni imthung ah kaom nongpatanawk thungah tahamhoih koek nongpata ah oh.
25 Ele pediu água. Ela lhe deu leite. Ela lhe trouxe manteiga em um prato nobre.
Anih mah nongpata khaeah tui hnik naah, maitaw tahnutui to a paek moe, angraeng mah caak ih maitaw tahnutui kamkhawk to a paek.
26 She coloque sua mão na cavilha da barraca, e sua mão direita para o martelo dos operários. Com o martelo, ela bateu em Sisera. Ela bateu com a cabeça dele. Sim, ela furou e bateu em seus templos.
Nongpata mah sumdik to lak moe, a bantang ban ah cakii to sinh pacoengah, cakii hoiah Sisera to boh mat; a lu ah boh pae hup moe, sumdik hoiah a naalaking to takhing pae puet.
27 A seus pés ele se curvou, caiu, deitou-se. A seus pés ele se curvou, ele caiu. Onde ele se curvou, lá ele caiu morto.
Anih loe Jael khokkung ah angsong, to ah amtimh moe, duek sut. Anih khokkung ah angsongh sut, to ah amtimh moe, amtimhaih ahmuen ah a duek.
28 “Através da janela ela olhou para fora, e chorou: A mãe de Sisera olhou através da grade. Por que sua carruagem está demorando tanto para chegar? Por que as rodas de suas carruagens esperam?
Sisera amno loe thokbuem hoiah khet, thokbuem taengah anghnut moe, tipongah maw anih ih hrang lakok loe angzo palang ai? Tipongah maw anih ih hrang lakok loe akra parai? tiah a qah.
29 Suas sábias senhoras lhe responderam, Sim, ela voltou a responder a si mesma,
Nongpatanawk thung ih palungha koek kami mah, anih han pathim pae ih lok loe,
30 'Eles não encontraram, eles não dividiram o saque? Uma dama, duas damas para cada homem; a Sisera um saque de peças de vestuário tingidas, um saque de peças de vestuário tingidas bordadas, de peças de vestuário tingidas bordadas de ambos os lados, no pescoço do saque...
Sisera hoi anih ih kaminawk loe nongpa maeto mah nongpata maeto han ih, to tih ai boeh loe hnetto han ih paek hanah, hmuenmae pakrong o moe, amzet o kalang mue, kahoih koek rong congca khukbuennawk, a-aem kaom kahoih rong congca khukbuennawk, misa pazawk kaminawk mah tahnong ah zaeng hanah angan kahoih kahninawk a lak o pongah mue, hae tiah akra o? tiah a naa.
31 “Então deixe todos os seus inimigos perecerem, Yahweh, mas que aqueles que o amam sejam como o sol quando ele se levanta em sua força”. Depois, a terra teve um descanso de quarenta anos.
To pongah Aw Angraeng, na misanawk boih loe anghmaa angtaa o nasoe! Toe nang palung kaminawk loe, ni tacawt tahang nathuem ih thacakhaih baktih toengah om o nasoe, tiah a thuih. To pacoengah prae thungah saning quipalito thung monghaih to oh.