< Gênesis 21 >
1 Yahweh visitou Sarah como ele havia dito, e Yahweh fez com Sarah como ele havia falado.
Impangag ni Yahweh ni Sarah kas imbagana nga aramidenna, ket inaramid ni Yahweh para kenni Sara ti kas iti inkarina.
2 Sara concebeu, e deu a Abraão um filho em sua velhice, na época em que Deus lhe havia falado.
Nagsikog ni Sara ket inyanakna ti anakna a lalaki kenni Abraham iti kinalakayna, iti naikeddeng a tiempo kas imbaga ti Dios kenkuana.
3 Abraão chamou seu filho que nasceu para ele, que Sara lhe deu à luz, Isaque.
Pinanaganan ni Abraham ti putotna kenni Sara, iti Isaac.
4 Abraão circuncidou seu filho, Isaac, quando tinha oito dias de idade, como Deus lhe ordenara.
Kinugit ni Abraham ni Isaac nga anakna idi walo nga aldawnan, kas imbilin ti Dios kenkuana.
5 Abraão tinha cem anos de idade quando seu filho, Isaac, nasceu para ele.
Sangagasut ti tawen ni Abraham idi naiyanak ni Isaac kenkuana.
6 Sara disse: “Deus me fez rir”. Todos os que ouvem vão rir comigo”.
Kinuna ni Sarah, “Pinagkatawanak ti Dios; tunggal maysa a makangngeg ket makipagkatawanto kaniak.''
7 Ela disse: “Quem teria dito a Abraão que Sara iria cuidar das crianças? Pois eu lhe dei à luz um filho na sua velhice”.
Kinunana pay, ''Siasino ngay koma iti nakaibaga kenni Abraham nga agpasusonto ni Sarah kadagiti ubbing, nupay kasta inyanakko ti putotna iti kinalakayna!”
8 A criança cresceu e foi desmamada. Abraão fez um grande banquete no dia em que Isaac foi desmamado.
Dimmakkel ti ubing ket napusot, ket nagparambak ni Abraham iti dakkel a padaya iti aldaw a pannakapusot ni Isaac.
9 Sara viu o filho de Agar, o egípcio, que ela havia carregado para Abraão, zombando.
Nakita ni Sara ti anak ni Hagar a taga-Egipto, nga anakna kenni Abraham, nga aguy- uyaw.
10 Por isso ela disse a Abraão: “Expulsem este servo e seu filho! Pois o filho deste servo não será herdeiro com meu filho, Isaac”.
Isu a kinunana kenni Abraham, “Papanawem daytoy a tagabu a babai ken ti anakna: Ta saanko a kayat a makipagtawid ti anakna iti anakko, a ni Isaac.”
11 A coisa foi muito dolorosa aos olhos de Abraão por causa de seu filho.
Daytoy ket naladingit unay a banag kenni Abraham gapu iti anakna.
12 Deus disse a Abraão: “Não deixe que seja doloroso aos seus olhos por causa do menino, e por causa de seu servo. Em tudo o que Sara lhe diz, escute a voz dela. Pois sua prole será nomeada através de Isaac.
Ngem kinuna ti Dios kenni Abraham, saanka nga agladingit gapu iti ubing a lalaki, ken gapu iti tagabum a babai. Denggem dagiti amin nga ibagana maipanggep iti daytoy a banag, gapu ta babaen kenni Isaac a mapanagananto dagiti kaputotam.
13 Farei também uma nação do filho do servo, porque ele é seu filho”.
Pagbalinekto met ti anak ti tagabum a babai a maysa a nasion, gapu ta isuna ket kaputotam.”
14 Abraão levantou-se de manhã cedo, tomou pão e um recipiente com água, e deu-o a Agar, colocando-o no ombro dela; e deu-lhe a criança e a mandou embora. Ela partiu, e vagueou pelo deserto de Beersheba.
Bimmangon ni Abraham iti nasapa iti dayta a bigat, nangala iti tinapay ken danum a naikarga iti supot a lalat ket intedna kenni Hagar, inkabilna daytoy iti abagana. Intedna kenkuana ti ubing a lalaki ket imbagana a pumanaw isuna. Pimmanaw ket nagkalkallautang iti let-ang ti Beerseba.
15 A água do recipiente foi gasta, e ela colocou a criança debaixo de um dos arbustos.
Idi naibusen ti danum iti supot a lalat, pinanawanna ti ubing iti sirok ti maysa a narukbos a kayo.
16 Ela foi e se sentou em frente a ele, de uma boa maneira, a um tiro de arco. Pois ela disse: “Não me deixe ver a morte da criança”. Ela sentou-se diante dele, levantou sua voz e chorou.
Ket pimmanaw isuna, ket nagtugaw iti saan unay nga adayo manipud iti ubing, ti kaadayona ket kas iti kaadayo ti naibiat a pana, ta kinunana, “Saanko kayat a buyaen ti pannakatay ti ubing.” Bayat iti panagtugtugawna iti saan unay nga adayo, nagpukkaw isuna ket nagsangit.
17 Deus ouviu a voz do menino. O anjo de Deus chamou a Hagar do céu e disse-lhe: “O que te incomoda, Hagar? Não tenha medo. Pois Deus ouviu a voz do menino onde ele está.
Nangngeg ti Dios ti timek ti ubing, ket inawagan ti anghel ti Apo ni Hagar, ket kinunana kenkuana, “Ania ti mangrirriribok kenka Hagar? Saanka nga agbuteng, ta nangeg ti Dios ti timek ti ubing iti ayanna.
18 Levante-se, levante o menino e segure-o com sua mão. Pois eu farei dele uma grande nação”.
Tumakderka, bangonem ti ubing ken pabilgem isuna; ta pagbalinekto isuna a maysa a naindaklan a nasion.”
19 Deus lhe abriu os olhos, e ela viu um poço de água. Ela foi, encheu o recipiente com água e deu ao menino uma bebida.
Ket, linukatan ti Dios ti matana, ket nakitana ti maysa a bubon. Napan na insakdo ti supot a lalat iti danum, ket pinainomna ti ubing a lalaki.
20 Deus estava com o menino, e ele cresceu. Ele viveu no deserto, e à medida que crescia, tornou-se um arqueiro.
Ti Dios ket adda iti ubing, ket dimmakkel isuna. Nagnaed isuna idiay let-ang ket nagbalin isuna a pumapana.
21 Ele viveu no deserto de Paran. Sua mãe arranjou uma esposa para ele fora da terra do Egito.
Nagnaed isuna idiay let-ang ti Paran, ket nangala ti inana iti asawaenna manipud iti daga ti Egipto.
22 Naquela época, Abimelech e Phicol, o capitão de seu exército, falaram com Abraão, dizendo: “Deus está com você em tudo o que você faz”.
Napasamak iti dayta a tiempo a ni Abimelek kenni Pikol a kapitan ti armadana ket nakiao kenni Abraham, a kinunana, “Ti Dios ket adda kenka iti amin nga ar-aramidem.
23 Agora, portanto, jurem-me aqui por Deus que não vão lidar falsamente comigo, nem com meu filho, nem com o filho de meu filho. Mas de acordo com a bondade que te fiz, tu me farás a mim e à terra em que viveste como estrangeiro”.
Ita ngarud agsapataka kaniak ditoy babaen iti Dios a saannakto nga allilawen, uray dagiti annakko, wenno kadagiti kaputotak. Ipakitam kaniak ken iti daga a pagnanaedam ti kinapudnom a kas iti kinapudno nga impakitak kenka.”
24 Abraham disse: “Eu juro”.
Kinuna ni Abraham, “Isapatak.”
25 Abraham reclamou com Abimelech por causa de um poço de água, que os criados de Abimelech haviam tirado violentamente.
Nagriri met ni Abraham kenni Abimelek maipanggep iti bubon ti danum nga inagaw dagiti adipen ni Abimelech manipud kenkuana.
26 Abimelech disse: “Eu não sei quem fez isto. Você não me disse, e eu não ouvi falar até hoje”.
Kinuna ni Abimelek, “Saanko nga ammo no siasino ti nangaramid iti daytoy a banag. Saanmo nga imbagbaga idi kaniak sakbay ita; Saanko pay a nangnangegan ti maipanggep iti daytoy agingga ita nga aldaw.”
27 Abraham levou ovelhas e gado, e os deu a Abimelech. Esses dois fizeram um pacto.
Isu a nangala ni Abraham iti karnero ken baka ket intedna kenni Abimelek, ket nagtulag dagiti dua a lallaki.
28 Abraão estabeleceu sete ovelhas do rebanho por conta própria.
Ket nangilasin ni Abraham iti pito a kaba-ian a karnero manipud iti arban.
29 Abimelech disse a Abraão: “O que significam estas sete ovelhas, que vocês estabeleceram por si mesmos”?
Kinuna ni Abimelec kenni Abraham, “Ania ti kayat a sawen dagitoy pito a babbai a karnero nga inlasinmo?
30 Ele disse: “Você tirará estas sete ovelhas da minha mão, para que possa ser uma testemunha para mim, que eu cavei este poço”.
Simmungbat isuna, “Dagitoy pito a babai a karnero ket awatem manipud iti imak, tapno agbalin a saksi para kaniak, a kinalik daytoy a bubon.
31 Por isso ele chamou aquele lugar de Beersheba, porque ambos fizeram um juramento lá.
Isu nga inawaganna dayta a lugar iti Beerseba, gaputa ta nagkinnarida a dua.
32 Então, fizeram um pacto em Beersheba. Abimelech levantou-se com Fícol, o capitão de seu exército, e eles voltaram para a terra dos filisteus.
Nagtulagda idiay Beerseba, ket kalpasanna, nagsubli ni Abimelec ken ni Picol a kapitan ti armadana iti daga dagiti Filisteo.
33 Abraão plantou uma árvore de tamargueira em Beersheba, e lá ele invocou o nome de Yahweh, o Deus Eterno.
Nagmula ni Abraham iti kayo a tamarisko idiay Beerseba. Sadiay, nagdayaw isuna kenni Yahweh, ti agnanayon a Dios.
34 Abraão viveu como um estrangeiro na terra dos filisteus por muitos dias.
Nagtalinaed a gangannaet ni Abraham iti daga dagiti Filisteo iti adu nga al-aldaw.