< 1 Coríntios 14 >
1 Façam do amor o seu objetivo mais importante! Mas, também, façam o seu melhor para receberem dons espirituais, especialmente a capacidade de anunciar a mensagem de Deus.
Chikojo ichuqꞌabꞌ chutereneꞌxik ri loqꞌanik. Xuqujeꞌ chirayij ri usipanik ri Uxlabꞌal, che ronojel ri sipanik chirayij ri qꞌalajisan tzij.
2 Aqueles que falam em uma língua não estão falando às pessoas, mas, sim, para Deus, pois ninguém pode entendê-los quando eles falam sobre os mistérios, no Espírito.
Rumal cher ri katzijon pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik ri man re winaq taj, man kukꞌ ta ri winaq katzijon wi, xane rukꞌ ri Dios. Qas tzij man kꞌo ta jun kachꞌobꞌow ri kubꞌij, rumal cher awatal ri kubꞌij pa ri Uxlabꞌixel.
3 Porém, as palavras daquele que profetiza fortalecem as pessoas, pois elas oferecem encorajamento e conforto.
Are kꞌu ri kuqꞌalajisaj ri tzij ri kaya che rumal ri Dios, are kuchꞌabꞌej ri winaq jeriꞌ kuꞌtoꞌo, kuꞌtaqchiꞌj xuqujeꞌ kukubꞌisaj kikꞌuꞌx.
4 Aquele que fala em outra língua apenas encoraja a si mesmo; mas aquele que profetiza fortalece a igreja. Eu gostaria que todos vocês falassem em línguas diferentes, mas preferiria ainda mais se pudessem profetizar.
Ri kachꞌaw pa juleꞌ taq tzijobꞌal chik, kuwok ribꞌ chibꞌil ribꞌ. Are kꞌu ri kuqꞌalajisaj ri tzij ri kaya che rumal ri Dios are kuꞌwok ri winaq pa ri komontyox.
5 Aqueles que profetizam são mais importantes do que aqueles que falam em diferentes línguas, a não ser que consigam interpretar o que está sendo dito, para que a igreja possa se fortalecer.
Kawaj in we ta iwonojel kixchꞌaw pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, xa kꞌu kurayij nukꞌux we ta ix qꞌalajisal taq tzij. Ri qꞌalajisal tzij nim uqꞌij choch ri kachꞌaw pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, xwi na kꞌu riꞌ we kakwin chuqꞌaxaxik ri tzij ri kubꞌij rech jeriꞌ ri komontyox kukꞌamawaꞌj tobꞌanik.
6 Irmãos e irmãs, se eu for até vocês falando em línguas diferentes, que benefício eu traria para vocês, a não ser que eu trouxesse alguma revelação ou conhecimento, mensagem profética ou ensinamento?
Wachalal we ta kineꞌ chanim chiꞌsolixik kꞌa te riꞌ kixinchꞌabꞌej pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, ¿la kꞌo kutayij riꞌ chiꞌwe? Are ne katan riꞌ we kinbꞌij jun kꞌutbꞌal chiꞌwach, o jun etaꞌmanik, jun qꞌalajisan tzij o jun kꞌutuꞌn.
7 Existem instrumentos musicais, como flauta ou harpa, mas se eles não produzirem notas claras, como saberão qual música está sendo tocada?
Qilampeꞌ, ri e qꞌojom jacha ri chirimiꞌy xuqujeꞌ kaxeꞌt ri kojtal kꞌam che jacha ri chirimiꞌy xuqujeꞌ ri qꞌojom ri bꞌantal che kꞌam, ¿jas kabꞌan riꞌ chi retaꞌmaxik jachin chike ri qꞌojom tajin kaqꞌojomaxik we ta mat junam kechꞌawik?
8 Da mesma maneira, se a corneta não produz um som claro, quem ficará pronto para a batalha?
Ri suꞌ we man qas ta qꞌalaj ri uchꞌabꞌal, ¿la aninaq kakimulij kibꞌ riꞌ ri winaq rech kebꞌe pa chꞌoꞌj?
9 O mesmo serve para vocês. A não ser que vocês falem usando palavras que sejam fáceis de se compreender, quem saberá o que estão dizendo? O que vocês disserem se perderá com o vento.
Jeriꞌ kꞌut kakꞌulmataj iwukꞌ. We man kꞌyaqal ri kibꞌij, ¿la kachꞌobꞌotaj kꞌu riꞌ ri kibꞌij? Je ta ne tajin kixtzijon riꞌ rukꞌ ri kyaqiqꞌ.
10 Certamente há muitas línguas neste mundo e há significado em cada uma delas.
Sibꞌalaj kꞌi tzijobꞌal kꞌo cho ri uwachulew, e kꞌo kꞌu winaq ri kechꞌobꞌowik.
11 Mas se eu não entender a língua, aqueles que a falam são estrangeiros para mim, e eu também sou estrangeiro para eles.
We kꞌu man kinchꞌobꞌ in ri kabꞌix chwe, la xa kꞌu in riꞌ naj kinpe wi, o are ri katzijon wukꞌ naj kape wi.
12 O mesmo serve para vocês. Se vocês estão dispostos a ter dons espirituais, tentem principalmente ter aqueles dons que fortaleçam a igreja.
Je xuqujeꞌ bꞌa ix ri sibꞌalaj kirayij ri sipanik rech ri Uxlabꞌixel, chixpatanij bꞌa chupam ri sipanik ri yaꞌtal chiꞌwe rech kiꞌtoꞌ ri komontyox.
13 Qualquer pessoa que fale em uma língua diferente deve pedir a Deus para que consiga traduzir o que é dito.
Rumal riꞌ, ri winaq ri kachꞌaw pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik chuta pa ri uchꞌawem ri sipanik rech qꞌaxan tzij, rech jeriꞌ kakwinik kuqꞌaxaj pa kitzijobꞌal winaq ri kubꞌij pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik.
14 Pois se eu orar em voz alta, em uma língua diferente, meu espírito estará orando, mas minha mente não tem parte nisso.
Rumal cher we kinbꞌan chꞌawem pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, ri wanimaꞌ xuqujeꞌ kubꞌan chꞌawem, are kꞌu ri nuchomabꞌal man kꞌo ta kuchꞌeko.
15 Então, o que eu devo fazer? Irei orar “com o Espírito”, mas também irei orar com a minha mente. Irei cantar “com o Espírito”, mas também irei cantar com a minha mente.
¿Jas kꞌu ri rajawaxik kinbꞌano? Rajawaxik kinbꞌan chꞌawem rukꞌ ri wanimaꞌ, xuqujeꞌ rukꞌ ri nuchomabꞌal; kinbꞌixon rukꞌ ri wanimaꞌ, xuqujeꞌ rukꞌ ri nuchomabꞌal.
16 Pois se você ora apenas “com o Espírito”, como as pessoas comuns, que não têm entendimento, podem dizer “Amém!”, após a sua oração de agradecimento, já que elas não têm ideia do que você disse?
Rumal cher we xaq pa awanimaꞌ kaqꞌijilaꞌj wi ri Dios ¿la kakwin kꞌu riꞌ kubꞌij jun winaq, ri man tijotal ta chuchꞌobꞌik we jastaq riꞌ, je laꞌ leꞌ, we man kuchꞌobꞌ ri kabꞌij?
17 Talvez você tenha feito uma ótima oração de agradecimento, mas que não ajudou a outra pessoa.
Pune sibꞌalaj utz riꞌ ri atyoxinem at che ri Dios, maj kꞌu kutayij riꞌ che jun chik.
18 Eu agradeço a Deus pelo fato de ser capaz de falar em outras línguas, mais do que vocês todos.
Kintyoxinik che ri Dios rumal kinikꞌow chiꞌwach iwonojel che tzijonem pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik.
19 Mas, na igreja, eu prefiro falar cinco palavras que possam ser entendidas, para ensinar as pessoas, do que falar dez mil palavras em uma língua que ninguém consiga entender.
Pa ri komontyox kꞌut are katanik we kinkoj jobꞌ tzij ri kachꞌobꞌotajik xuqujeꞌ katobꞌan chikipixibꞌaxik ri nikꞌaj chik, cho we kinkoj lajuj mil tzij pa juleꞌ taq tzijobꞌal chik.
20 Irmãos e irmãs, não pensem como crianças. Sejam inocentes como bebês em relação ao mal, mas sejam adultos em seu modo de pensar.
Wachalal, man je ta kixchoman akꞌalabꞌ. Je chixchoman akꞌalabꞌ chuchꞌobꞌik ri mak, pa ri ichomabꞌal kꞌut jer chixchoman riꞌjabꞌ taq winaq.
21 Como as Sagradas Escrituras registram: “‘Eu falarei com o meu povo por meio de outras línguas e dos lábios dos pagãos, mas, ainda assim, eles não me darão ouvidos’, diz o Senhor.”
Pa ri taqanik tzꞌibꞌatalik: Keꞌnchꞌabꞌej na we tinimit riꞌ chi kichiꞌ e nikꞌaj winaq chik xuqujeꞌ pa juleꞌ taq tzijobꞌal chik, rumal riꞌ man kinkitata wi. Jeriꞌ kubꞌij ri Ajawxel.
22 Falar em diferentes línguas é um sinal, não para os cristãos, mas para aqueles que não creem. Mas, quanto à profecia é o contrário: não é para aqueles que não creem, mas, sim, para os cristãos.
Xaq jeriꞌ ri chꞌawem pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, man jun etal taj chike ri e kojonelabꞌ, xane jun etal chike ri man e kojonelabꞌ taj. Are kꞌu ri qꞌalajisan utzij ri Dios, man jun etal taj chike ri man e kojonelabꞌ taj xane kech ri kojonelabꞌ.
23 Se toda a igreja estiver reunida e todos vocês estiverem falando em línguas diferentes e chegarem algumas pessoas que não têm instrução ou que não creem, elas não dirão que vocês estão loucos?
Xaq jeriꞌ, we konojel ri komontyox kakimulij kibꞌ xuqujeꞌ ketzijon pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, koꞌk kꞌu bꞌi nikꞌaj ri man kakichꞌobꞌ ta ri chꞌabꞌal riꞌ o man kakikoj taj, ¿la man kꞌu kakibꞌij riꞌ chi xa ix kon?
24 Mas, se todos estiverem profetizando, e vier alguém que não crê ou que não tenha instrução, ele ficará convencido e terá que prestar contas pelas palavras que ouviu.
We kꞌu kꞌo jun ri man kukoj taj o kok ne bꞌik jun ri man kuchꞌobꞌ taj are konojel tajin kakiqꞌalajisaj tzij, riꞌ kamayijanik xuqujeꞌ kuchꞌobꞌ riꞌ chi ajmak kumal ke konojel ri e kꞌo chilaꞌ.
25 Os pensamentos secretos dessa pessoa serão revelados e, então, ela cairá de joelhos e irá adorar a Deus, afirmando que Deus verdadeiramente está com vocês.
Kaqꞌalajisax kꞌu na ronojel ri rawam pa ranimaꞌ. Kaxukꞌiꞌk kꞌu na, kuqꞌijilaꞌj ri Dios, kubꞌij: Qas tzij wi ri Dios kꞌo iwukꞌ.
26 Portanto, irmãos e irmãs, o que vocês devem fazer? Quando se reunirem, pessoas diferentes irão cantar, ensinar, compartilhar uma revelação de Deus, falar em uma língua diferente ou fazer uma interpretação. Mas, tudo deve ser feito com o propósito de desenvolver e de encorajar a igreja.
Qachalal, ¿jas kꞌu kaqabꞌij che we riꞌ? Are kimulij iwibꞌ kuyaꞌo we chi ijujunal kꞌo jujun ibꞌix, jujun ikꞌutuꞌn, kꞌo jastaq ri kukꞌut ri Dios chiꞌwach, kixtzijon pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, xuqujeꞌ kibꞌan qꞌaxan taq tzij. Rajawaxik chi ronojel we riꞌ kabꞌanik rech jeriꞌ katoꞌik ri komontyox.
27 Se alguém quiser falar em uma língua diferente, que apenas dois o façam, ou no máximo três, sendo apenas um por vez, e alguém deve interpretar o que está sendo dito.
We kabꞌan chꞌawem pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, chechꞌaw kebꞌ o oxibꞌ pa jujunal, xuqujeꞌ qꞌaxax ri kitzij rumal jun chik.
28 Caso não tenha alguém para interpretar, as pessoas que falam em línguas diferentes devem ficar quietas na igreja e falar apenas consigo mesmas e com Deus.
We man kꞌo jun qꞌaxal tzij pa ri komontyox, mechꞌaw bꞌa pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, xane xwi kichꞌabꞌej kibꞌ xuqujeꞌ kichꞌabꞌej ri Dios.
29 Do mesmo modo, se dois ou três desses receberem uma mensagem de Deus, por meio do dom de profecia, eles devem falar, e que os outros pensem sobre o que foi dito.
Ri e qꞌalajisal taq utzij ri Dios, chechꞌaw kebꞌ oxibꞌ chike, ri nikꞌaj chik kichꞌobꞌo rij pa noꞌjimal ri xbꞌixik.
30 No entanto, se uma revelação especial vier para alguém que esteja sentado, então, quem estiver falando deve dar o lugar para que o outro fale.
We kꞌo jun tꞌuyulik kakꞌut kꞌu jun jastaq choch rumal ri Dios, ri winaq ri tajin kachꞌawik chuya bꞌe che ri jun chik kachꞌawik.
31 Todos vocês podem profetizar, um de cada vez, para que todos possam aprender e ser incentivados.
Jeriꞌ konojel chi kijujunal kakiqꞌalajisaj ri tzij ri xubꞌij ri Dios chike, rech jeriꞌ konojel kakikꞌamawaꞌj pixabꞌ xuqujeꞌ kꞌaslemal.
32 Quem fala por Deus, por meio do dom de profecia, deve aprender a controlar a sua inspiração profética,
Ri e qꞌalajisal taq tzij are kabꞌan ke puꞌwiꞌ ri sipanik rech qꞌalajisan tzij.
33 pois Deus não é um Deus de desordem, mas, de paz e tranquilidade. Em todas as igrejas do povo de Deus
Rumal cher ri Dios man kubꞌan ta jun jastaq ri man kꞌo ta pa ucholajil, rumal cher ri Dios are Dios rech jaꞌmaril. Jetaq ri naqꞌatajibꞌal pa taq ri kikomontyox ri e kojonelabꞌ,
34 as mulheres devem permanecer quietas e não devem falar. Que elas estejam submissas, cumprindo o que a lei determina.
man yaꞌtal ta chike ri ixoqibꞌ kechꞌawik pa ri riqoj ibꞌ pa ri komontyox. Xane kimochꞌo kibꞌ jetaq ri kubꞌij ri taqanik.
35 Se elas quiserem saber a respeito de alguma coisa, devem fazer isso em casa, perguntando ao marido. Não é apropriado que mulheres falem na igreja.
Ri ixoqibꞌ we kakaj kaketaꞌmaj jun jastaq, kita chike ri e kachajilal cho kachoch, rumal cher man utz taj kabꞌantajik kachꞌaw jun ixoq pa ri komontyox.
36 Por acaso a palavra de Deus se originou com vocês? Vocês foram os únicos para quem a mensagem do Senhor veio?
¿La iwukꞌ kꞌu ix xkꞌiy wi loq ri utzij ri Dios? ¿La xaq xwi kꞌu ix xixkꞌamawaꞌn ri tzij?
37 Quem achar que é um profeta ou que tem algum dom espiritual deve estar ciente de que o que estou escrevendo a vocês é um mandamento do Senhor.
We kꞌo jun kunaꞌo chi qꞌalajisal tzij o kꞌo ri Uxlabꞌixel che, chuchꞌobꞌo chi we tajin kintzꞌibꞌaj chiꞌwe, utaqanik ri Dios.
38 Quem ignorar isso, também será ignorado.
Are kꞌu ri man karaj taj kuchꞌobꞌ we riꞌ muchꞌobꞌ wi.
39 Então, meus irmãos e minhas irmãs, busquem sempre anunciar a palavra de Deus, por meio do dom de profecia. E não proíbam que se fale em línguas diferentes.
Xaq jeriꞌ wachalal, chirayij ri sipanik rech qꞌalajisan tzij, xuqujeꞌ man kiqꞌatej taj ukojik ri juleꞌ taq chꞌabꞌal chik.
40 Apenas garantam que tudo seja feito de forma adequada e com ordem.
Utz chibꞌana che ronojel ri jastaq xuqujeꞌ pa ucholajil.