< Jó 28 >
1 Certamente há minas para a prata, e o ouro lugar onde o derretem.
“Ko e moʻoni ʻoku ai ʻae halanga ki he siliva, mo e potu ki he koula ʻoku fakamaʻa ʻe he kakai.
2 O ferro é tirado do solo, e da pedra se funde o cobre.
ʻOku toʻo ʻae ʻaione mei he kelekele, pea ʻoku haka ʻae palasa mei he maka.
3 O [homem] põe fim às trevas, e investiga em toda extremidade, as pedras que estão na escuridão e nas mais sombrias trevas.
ʻOku ne fakangata ʻae fakapoʻuli, pea ne kumi ki hono ngataʻanga: ko e ngaahi maka ʻoe poʻuli mo e ʻata ʻoe mate.
4 Abre um poço onde não há morador, lugares esquecidos por quem passa a pé; pendurados longe da humanidade, vão de um lado para o outro.
ʻOku ʻoho mai ʻae vai mei he potu ʻoku ʻi ai ʻae kakai; ne ngalo ia ʻi he kau vaʻe: kuo matuʻu hake ia, ʻo mole atu mei he kakai.
5 Da terra o pão procede, e por debaixo ela é transformada como que pelo fogo.
ʻOku tupu ʻae mā mei he kelekele: pea ʻoku fulihi ʻi lalo ia ʻo hangē ko e afi.
6 Suas pedras são o lugar da safira, e contém pó de ouro.
Ko hono ngaahi maka ko e potu ia ʻoe ngaahi safaia: pea ʻoku ʻi ai ʻae efu koula.
7 A ave de rapina não conhece essa vereda; os olhos do falcão não a viram.
Ko e hala eni ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe he manupuna, pea kuo ʻikai mamata ki ai ʻae mata ʻoe vulita.
8 Os filhotes de animais ferozes nunca a pisaram, nem o feroz leão passou por ela.
Naʻe ʻikai moloki ia ʻe he fānganga ʻoe laione, pe ʻalu ʻi ai ʻae laione fekai.
9 [O homem] põe sua mão no rochedo, e revolve os montes desde a raiz.
ʻOku ne ʻai hono nima ki he maka; ʻoku taʻaki fuʻu hake ʻe ia ʻae ngaahi moʻunga.
10 Cortou canais pelas rochas, e seus olhos veem tudo o que é precioso.
ʻOku ne matofa ʻae ngaahi tafeʻanga vai ʻi he ngaahi maka; pea ʻoku mamata ʻa hono mata ki he meʻa mahuʻinga kotoa pē.
11 Ele tapa os rios desde suas nascentes, e faz o oculto sair para a luz.
ʻOku ne nonoʻo ʻae ngaahi vai ke ʻoua naʻa mafola ia; pea ko ia naʻe fufū ʻoku ne ʻomi ki he maama.
12 Porém onde se achará a sabedoria? E onde está o lugar da inteligência?
“Ka ʻe ʻilo ki fē ʻae poto? Pea komaʻa ia ʻae potu ʻoe ʻilo?
13 O ser humano não conhece o valor dela, nem ela é achada na terra dos viventes.
Ko hono mahuʻinga ʻo ia ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he tangata; pea ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻi he fonua ʻoe moʻui.
14 O abismo diz: Não está em mim; E o mar diz: Nem comigo.
ʻOku pehē ʻe he loloto, ‘ʻOku ʻikai ʻiate au ia:’ ʻoku pehē mo e tahi, ‘ʻOku ʻikai ʻiate au.’
15 Nem por ouro fino se pode comprar, nem se pesar em troca de prata.
ʻE ʻikai faʻa maʻu ia ʻaki ʻae koula, pea ʻe ʻikai fakamamafa ʻae siliva mo hono totongi ʻoʻona.
16 Não pode ser avaliada com ouro de Ofir, nem com ônix precioso, nem com safira.
ʻE ʻikai fakatauʻaki ia ʻae koula ʻo Ofeli, pe ko e oniki mahuʻinga, pe ko e safaia.
17 Não se pode comparar com ela o ouro, nem o cristal; nem se pode trocar por joia de ouro fino.
ʻOku ʻikai tatau mo ia ʻae koula mo e kalisitala: pea ʻe ʻikai fetongi ʻaki ia ʻae ngaahi teunga koula lelei.
18 De coral nem de quartzo não se fará menção; porque o preço da sabedoria é melhor que o de rubis.
ʻE ʻikai lau ki ai ʻae feo kulokula, mo e mataʻitofe: he ko e mahuʻinga ʻoe poto ʻoku lahi hake ia ʻi he ngaahi maka mahuʻinga.
19 O topázio de Cuxe não se pode comparar com ela; nem pode ser avaliada com o puro ouro fino.
ʻOku ʻikai tatau mo ia ʻae topasi ʻo ʻItiopea, pea ʻe ʻikai totongi ʻaki ia ʻae koula haohaoa.
20 De onde, pois, vem a sabedoria? E onde está o lugar da inteligência?
Ko ia, ʻoku haʻu mei fē ʻae poto? pea ko maʻā ia ʻae potu ʻoe ʻilo?
21 Porque encoberta está aos olhos de todo vivente, e é oculta a toda ave do céu.
He kuo fufū ia mei he mata ʻoe moʻui kotoa pē, pea fakalilolilo mei he fanga manu ʻoe ʻatā.
22 O perdição e a morte dizem: Com nossos ouvidos ouvimos sua fama.
ʻOku pehē ʻe he fakaʻauha mo e mate, ‘Kuo ma fanongo ki hono ongoongo ʻo ia ʻaki homa telinga.’
23 Deus entende o caminho dela, e ele conhece seu lugar.
“ʻOku ʻiloʻi ʻe he ʻOtua ʻa hono hala, pea ʻoku ne ʻiloʻi mo hono potu.
24 Porque ele enxerga até os confins da terra, e vê tudo [o que há] debaixo de céus.
He ʻoku ne sio ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, pea ʻoku ne ʻafioʻi ʻaia kotoa pē ʻoku ʻi lalo langi;
25 Quando ele deu peso ao vento, e estabeleceu medida para as águas;
Ke ne ngaohi ʻae mamafa ʻoe matangi; pea ʻoku ne tuʻutuʻuni ʻae ngaahi vai ʻi he fuofua.
26 Quando ele fez lei para a chuva, e caminho para o relâmpago dos trovões,
ʻI heʻene fokotuʻu ʻae fono ki he ʻuha, pea mo e hala ki he ʻuhila ʻoe mana:
27 Então ele a viu, e relatou; preparou-a, e também a examinou.
Ko ia naʻa ne mamata ki ai, pea fakahā ia; naʻa ne fokotuʻumaʻu ia, ʻio, pea naʻa ne hakule ki ai.
28 E disse ao homem: Eis que o temor ao Senhor é a sabedoria, e o desviar-se do mal [é] a inteligência.
Pea naʻe pehē ʻe ia ki he tangata, ‘Vakai, ko e manavahē kia Sihova, ko e poto ia; pea ko e afe mei he kovi ko e ʻilo ia.’”