< Mateus 12 >

1 Naquele tempo passou Jesus pelas searas, em um sábado; e os seus discípulos tinham fome, e começaram a colher espigas, e a comer.
Unsiekhi guula uYesu alutile akhageenda mufjalo ya vanu ielinchuva ilya sabato. Avankhongi va mwene vale nienjala pwu valiekhudenya isoncho ncha nganu valiekhusegheya mu mavokho valiekhulya.
2 E os fariseus, vendo isto, disseram-lhe: Eis que os teus discípulos fazem o que não é lícito fazer num sábado.
Avafalisayo vuvaloliele ewo, vakhambula uYesu vakhata “Ulole avankongi vakho vanangile ululagielo vivombo inchusanchinogiewa ukhumba ilinchuva ilya Sabato.”
3 Ele, porém, lhes disse: Não tendes lido o que fez David, quando teve fome, ele e os que com ele estavam?
Pwu uYesu akhavavula akhata, “Samwiembile inchu uDaudi avombile unsienkhe uuguale nie njala, na vanu vamwene uvuale nawo?
4 Como entrou na casa de Deus, e comeu os pães da proposição, que não lhe era lícito comer, nem aos que com ele estavam, mas só aos sacerdotes?
Vwuingile munyumba iya Nguluve alikhulya ikhisyesye, khikyo sakyale kyakhula na vanu uvuale nawo, kyale kyankhula avate nkhenchi vene?
5 Ou não tendes lido na lei que, aos sábados, os sacerdotes violam o sábado no templo, e ficam sem culpa?
Khange samwimbile ululagielo ukhuta avatekhendu mugaati muntembile vikhuyibeda ei Sabato, ulwa khuva valievuvule uvuvivi?
6 Pois eu vos digo que está aqui um maior do que o templo.
Pwu nikhuva vula umwe ikhuta umbaha ukhulutielila ietembile pwale aapha.
7 Mas, se vós soubesseis o que significa: misericórdia quero, e não sacrifício, não condenarieis os inocentes.
Mwale mulumanye eile khikhuta khikhi; une nilondo iekhisa sahielonda iefyakhusa; samukhale munkhuvahiga vavo valie vuvule ienongwa,
8 Porque o Filho do homem até do sábado é Senhor.
Ulwa khuva umwana va Adamu veimwene inkhuludeva va Sabato.”
9 E, partindo dali, chegou à sinagoga deles.
U Yesu pwankhahega pala akhaluta muntembile yavene.
10 E, estava ali um homem que tinha uma das mãos mirrada; e eles, para o acusarem, o interrogaram, dizendo: É lícito curar nos sábados?
Lola pwu ale umunu uvyaposile inkhivokho. Pwu vankhambuncha uYesu vankhata, “Ndayiva lweli unkhumponia umunu eilinchuva ilya Sabato?” Valiekhunogwa ukhusitakha ukhuta avombile imbivi.
11 E ele lhes disse: Qual dentre vós será o homem que tenha uma ovelha, e, se num sábado a tal ovelha cair numa cova, não lance mão dela, e a levante?
U Yesu ankhavavula, “Veni umunu yuywa angave nie ng'osi yiengile ndiguli eilinchuva ilya Sabato, sakhawesye ukwingile mugaati ndiguli mukhuyihumya na makha eing'osi mundieguli?
12 Pois quanto mais vale um homem do que uma ovelha? É, por consequência, lícito fazer bem nos sábados.
Khiliekhu iekhienunu ukhulutielila khuo ng'osi! Pwu yiva lweli ukhumba inonu ielinchuva ilya Sabato.”
13 Então disse àquele homem: Estende a tua mão. E ele a estendeu, e ficou sã como a outra.
wu akhambula umunu unla akhata, “Husya iekhievokho kyakho” Akhahusya iekheivokho nkhapona khinkha khwanana niekhieniena.
14 E os fariseus, tendo saído, formaram conselho contra ele, para o matarem,
Avafalisayo vankhahuma nkhunji ankhanchovana vankhidihana umwakhumbudiela pwu vankhahuma khunji vuvikhwidihana ukhubuda.
15 Mas, sabendo-o, retirou-se dali, e acompanhou-o uma grande multidão de gente, e ele os curou a todos.
U Yesu wanchimanyile ienchi ankhahuma ankhahega apo. Pwu avanu avingi vavo vankonga, ankhavaponia voni.
16 E recomendava-lhes rigorosamente que o não descobrissem,
Ankhabencha unkhuta valenkhage ukhuvavula avanu ynkhuta umwene vyavaponninche.
17 Para que se cumprisse o que fôra dito pelo profeta Isaias, que diz:
Ukhuta linkhongane nielivanchovile unyamalago u Isaya, ukhuta,
18 Eis aqui o meu servo, que escolhi, o meu amado, em quem a minha alma se compraz: porei sobre ele o meu espírito, e anunciará aos gentios o juízo.
Mulolage umbombi vango uvieniegaanile une muugaati munumbula yango niengaaniele. Nivieka inumbula yango muugaati mumwene, unkhuta avavulaghe avanyampaji uvuhiegi.
19 Não contenderá, nem clamará, nem alguém ouvirá pelas ruas a sua voz
Salatabeikha hange nukhuliela na mankha; hange asikhuli uyakhiva ipuliekha iliemenyu lyamwene munjila.
20 Não esmagará a cana quebrada, e não apagará o murrão que fumega, até que faça triunfar o juízo;
Saladeenya aligugu alepunuikhe; salanchimya ikhiesikhi eikhihumya eilyosi, ukhuduga uvuhiegi ukhuwesya.
21 E no seu nome os gentios esperarão.
Avanyapanji pwu vivinchaga va nuhuvila munditawa ilyamwene.
22 Trouxeram-lhe então um endemoninhado cego e mudo; e, de tal modo o curou, que o cego e mudo falava e via.
Pwu vankhandetela umunu uvyabifwile amiho ububu, unyaniepo imbivi khwa Yesu. Unkhuta anjaviele akhanjaviela akhapona, umunu ula akhapona ankhalola nunkhuchova.
23 E toda a multidão se admirava e dizia: Não é este o Filho de David?
Avanu aviingi voni valienkhudegha nu nkhunchova, unkhuta “Uyu samwana va Daudi?”
24 Mas os fariseus, ouvindo isto, diziam: Este não expulsa os demônios senão por Belzebú, príncipe dos demônios.
Avafalisayo vuvapuliekhe ienkhiedego iekhi, vakhata, “'Umunu uyu sihencha imepo imbivi khumakha agha mwene yuywa iekhencha khumankha aga Belzebuli, umbaha va mepo.
25 Jesus, porém, conhecendo os seus pensamentos, disse-lhes: Todo o reino dividido contra si mesmo é devastado; e toda a cidade, ou casa dividida contra si mesma não subsistirá.
“U Yesu aghamanyiele amasago gavene akhavavula akhata, “'Inkhilunga nkhingasambunkhilanile kyene khinangienkha, uvujeenge uwa nyumba vungalekhehane vuwa savukhieme.
26 E, se Satanás expulsa a Satanás, está dividido contra si mesmo; como subsistirá pois o seu reino?
Iengave Usetano inkhung'encha Usetano uniene, pwu iva inkheihambula yuywa mumbwumi uwamwene.
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebú, por quem os expulsam então os vossos filhos? Portanto eles mesmos serão os vossos juízes.
Khunjiela yieliekhu uvutwa uwa mwene vuliemiekhiwa? Inave ihencha imepo imbivi khumakha aga Belizabuli, avankongi avanwene pwu vihumya khunjila yieliekhu? Khulugendo ulu valavavalamuli.
28 Mas, se eu expulso os demônios pelo espírito de Deus, é conseguintemente chegado a vós o reino de Deus.
Inave iehencha iemepo imbivi khumakha aga a Mepo uva Nguluve, uludeva ulwakhukyanya lwiva lwinchile khulyumwe.
29 Ou, como pode alguém entrar em casa do homem valente, e furtar os seus vasos, se primeiro não manietar o valente, saqueando então a sua casa?
Umunu ikwingila ndakhiekhi munyumba yamunu unyamakha nukhuhiencha, vusankhungile umunu unyamakha? Pwi weesya ukhuhiencha ifinu munyumba.
30 Quem não é comigo é contra mim; e quem comigo não ajunta espalha.
Umunu uvieavenchaga yuywa salielipupaninie nune pwu iva alivuunge nune, hange uviesilundamania nune uywa vieihasania. (itaga)
31 Portanto eu vos digo: Todo o pecado e blasfêmia se perdoará aos homens; porém a blasfêmia contra o espírito não será perdoada aos homens.
Pwu nienchova nkhulyumwe, eimbivi eiyavienchaga nulubedo avanu visyiekhiliwagwa, pwu ukhumbeda uMepo umbalanche uywa salasyiekhiliwa.
32 E, se qualquer falar alguma palavra contra o Filho do homem, ser-lhe-á perdoado, mas, se alguém falar contra o Espírito Santo, não lhe será perdoado, nem neste século nem no futuro. (aiōn g165)
Uvieavinchaga uvieinchova eilimenyu vunge nu mwana va Adamu, ielyo lisyiekhiliwa. Hange uviavenchaga uvieinchova vunge khu Mepo umbalanche, uywa salasyiekhiliwa mukhilunga iekhi, na khikhilunga ikhikyuncha. (aiōn g165)
33 Ou fazei a árvore boa, e o seu fruto bom, ou fazei a árvore má, e o seu fruto mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
Pwu uvombe umbinki ukhuva guuve ni nsenkhe inonu, apange unange uguu nange umbinkhi ugwa sekhe na nchisekhe ncha yene, ulwa khuva umbinkhi gwumanyiekhikha nisenkhe ncha yene.
34 Raça de víboras, como podeis vós dizer boas coisas, sendo maus? pois do que é em abundância no coração fala a boca.
Umwe mwivaholilwa va njonkha, umwe mulievavivi, ndamuwesya ukhunchova imbombo inonu? Ulwa khuva undomo gwinchova inchihuma munumbula yamunu.
35 O homem bom tira boas coisas do tesouro do seu coração, e o homem mau do mau tesouro tira coisas más.
Umunu unonu munumbula yamwene inchueivikhile inchova inonu, numunu umbivi munumbula yamwene inchova imbivi inchuiviekhile.
36 Mas eu vos digo que de toda a palavra ociosa que os homens disserem hão de dar conta no dia do juízo.
Lino pwu ninkhuvavula ukhuta khila limenyu ilyuinchova umunu lya lahomya eimbalilo ilinchuva eilyavuhieghi.
37 Porque por tuas palavras serás justificado, e por tuas palavras serás condenado.
Ulwa khuva khumamenyu ghankho ulavalieliwa imbalielo khuvuyilweli wa mamenyu ghako ulahiegiewa.”
38 Então alguns dos escribas e dos fariseus tomaram a palavra, dizendo: Mestre, quizeramos ver da tua parte algum sinal.
Pwu avanklani na Vafalisayo vakhamwa khwa Yesu vakhata “Imanyisi, twinogwa twale tulole iekhimanyielo ukhuhuma khulwuve.”
39 Mas ele lhes respondeu, e disse: A geração má e adúltera pede um sinal, porém não se lhe dará senão o sinal do profeta Jonas;
Hange uYesu akhamula nu khuvavula, “Uvuholwa uvuvivi ikya vuliigu khilondo eikhimanyielo. Khisikhuli inkhiemanyilo eikyakhiva khihumila khuvene khumbe ikhiemanyilo ikya Yona unyamalago.
40 Pois, como Jonas esteve três dias e três noites no ventre da baleia, assim estará o Filho do homem três dias e três noites no seio da terra.
Nduvu unyamalago uYona atamile mulitumbu eilya somba eimbaha amanchuva ghaatadatu pamusi na pakhilo, vule vule umwana va Adamu wayiva mughati munumbula ya nkhilunga khumanchuva ghadatu pamusi na pankhilo.
41 Os ninivitas resurgirão no juízo com esta geração, e a condenarão, porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis que está aqui quem é mais do que Jonas.
Avanu avakhu Ninawi valiema pavulongolo pavuhieghi pwu paninie na vaholwa avalieno ava. Ulwa khuva vavombile imbivi vakhapela wie lumbiliela u Yona, ulwa khuva khwale apa umunu umbaha ukhulutielila khwa Yona.
42 A rainha do meio dia se levantará no dia do juízo com esta geração, e a condenará; porque veio dos confins da terra a ouvir a sabedoria de Salomão. E eis que está aqui quem é mais do que Salomão.
Unkhuludeva undala uvakhusikha alatogha pwu paninie khuvuhieghi na vanu avakhivumbukho iekhi nukhukhihiega ukhuta valie nimbivi. Ulwa khuva umwene akhumile uluvafu ulwa khuvusilielo wa nkhilunga ukhwincha khupuliehiencha uluhala ulwa Selemani, lola apa pwale umunu umbaha uvalutielile khwa Selemani.
43 E, quando o espírito imundo tem saído do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso, e não o encontra.
Vui imepo imbivi vunchi huma khumunu, nchihumili apoonu upwu ghasipali amaghasi vughilonda apakhughataluka, humbe pasipali.
44 Então diz: Voltarei para a minha casa de onde saí. E, voltando, acha-a desocupada, varrida e adornada.
Pwu nchita, 'nighodonkha khukhaya ukhuniehumile khunyumba yango iyounihumile.' Vuikhilivukha pwivona inyumba iela yiekhuniwe yieviekhiwe vunonu.
45 Então vai, e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele, e, entrando, habitam ali: e são os últimos atos desse homem piores do que os primeiros. Assim acontecerá também a esta má geração.
Pwu iluuta inchikhunchi ghegha inchinghe imepo imbivi saba imbivi ukhulutielila khumwene, pwu nchikhwicha nchitamaga numwene upwa lyiepo. Umwakhavelile pakhusila pwu iva pavuvivi huba pavutengulielo. Vuyakhieva khiva ikhievumbukho ikhie eikhivivi.
46 E, falando ele ainda à multidão, eis que estavam fora sua mãe e seus irmãos, pretendendo falar-lhe.
U Yesu vuinchova na vanu avinghi, uvanina navalukhololwe vaeimile khunji, valiekhunogwa ukhunchova nave.
47 E disse-lhe alguém: Eis que estão ali fora tua mãe e teus irmãos, que querem falar-te.
Umunu yumo akhaluta akhambula, “Akha ujyuva vako navalukhololwo veimile panchi, vinkhukhulonda vinogwa ukhunchova nuve”.
48 Porém ele, respondendo, disse ao que lhe falara: Quem é minha mãe? e quem são meus irmãos?
Akhamula akhata uvyambulile ujyuva vango veini? na valukholo lwango veini?”
49 E, estendendo a sua mão para os seus discípulos, disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos;
Umwene akhinula iekhievokha kya mwene khuvakhongi vamwene akhanchova, “Lola, uyou vie jyuva vango navalunkholo lwango!
50 Porque, qualquer que fizer a vontade de meu Pai que está nos céus, este é meu irmão, e irmã e mãe.
Ulwa khuva umunu uvieivombo uwieghane wa Dada vango vuuakhukyanya, umunu uyou vilukholo lwango, ving'anchavango hange vijyuva vango”.

< Mateus 12 >