< Lucas 7 >
1 E, depois de concluir todos estes discursos perante o povo, entrou em Cafarnaum.
Are xtoꞌtaj ri Jesús che tzijonem kukꞌ ri winaq, xeꞌ pa ri tinimit Capernaúm.
2 E o servo de um certo centurião, a quem muito estimava, estava doente, e moribundo.
Chilaꞌ kel wi jun kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit rech Roma. Xyawaj kꞌu jun patanil we achi riꞌ ri sibꞌalaj uloqꞌ, jubꞌiqꞌ karaj kakamik.
3 E, quando ouviu falar de Jesus, enviou-lhe uns anciãos dos judeus, rogando-lhe que viesse e curasse o seu servo.
Ri kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit are xuto chi katzijox ri Jesús, xuꞌtaq bꞌik e kꞌamal taq bꞌe ke ri winaq aꞌj Israel rech keꞌkisikꞌij la ri Jesús jeriꞌ kulukunaj kan ri patanil rech.
4 E, chegando eles junto de Jesus, rogaram-lhe muito, dizendo: É digno de que lhe concedas isto,
Are xoꞌpan rukꞌ ri Jesús, xkibꞌochiꞌj, xkibꞌij che: We achi riꞌ, taqal che chi kaya la ri kuta che la,
5 Porque ama a nossa nação, e ele mesmo nos edificou a sinagoga.
rumal cher xuyak jun qaSinagoga rumal cher kuloqꞌaj ri qatinimit.
6 E foi Jesus com eles; mas, quando já estava perto da casa, enviou-lhe o centurião uns amigos, dizendo-lhe: Senhor, não te incomodes, porque não sou digno de que entres debaixo do meu telhado;
Ri Jesús xeꞌ kukꞌ, are xnaqajin che ri ja ri kꞌo wi ri yawabꞌ, ri kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit xuꞌtaq bꞌik e rech chꞌabꞌeꞌn, xeꞌkibꞌij che ri Jesús: Ajawxel, xaq maqꞌitajisaj ibꞌ la, man taqal ta chwe kok la pa ri wachoch.
7 Pelo que nem ainda me julguei digno de ir ter contigo; dize, porém, uma palavra, e o meu criado sarará.
Rumal riꞌ man xinkꞌut ta nupalaj choch la, bꞌij jun tzij la rukꞌ riꞌ kakunataj ri patanil we.
8 Porque também eu sou homem sujeito à autoridade, e tenho soldados sob o meu poder, e digo a este: vai; e ele vai; e a outro: Vem; e ele vem; e ao meu servo: Faze isto; e ele o faz.
In xuqujeꞌ kinnimaj kitzij ri nimaꞌq kiqꞌij chinuwach, xuqujeꞌ kꞌo ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit chuxeꞌ raqan nuqꞌabꞌ. We kinbꞌij che jun: “¡Jat!” kincha che, keꞌek. We kinbꞌij xuqujeꞌ che jun chik: “Chatan loq,” kincha che, kapetik. We kinbꞌij che ri patanil we: “¡Chabꞌana we riꞌ!” kincha che, jaꞌe kachaꞌ kubꞌano.
9 E Jesus, ouvindo isto, maravilhou-se dele, e, voltando-se, disse à multidão que o seguia: Digo-vos que nem ainda em Israel tenho achado tanta fé.
Are xuta ri Jesús we riꞌ, sibꞌalaj xmayijanik, xtzalqꞌomijik, xubꞌij chike ri winaq ri e teren chrij: Kinbꞌij chiꞌwe, man nuriqom ta we nimalaj kojobꞌal riꞌ xa ta ne chikixoꞌl ri winaq aꞌj Israel.
10 E, voltando para casa os que foram enviados, acharam são o servo enfermo.
Are xoꞌpan ri e taqoꞌn cho rachoch ri kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, utzirinaq chi ri patanijel.
11 E aconteceu, no dia seguinte, que Jesus ia a uma cidade chamada Nain, e com ele iam muitos dos seus discípulos, e uma grande multidão;
Te kꞌu riꞌ xeꞌ ri Jesús pa ri tinimit Naín e rachiꞌl ri utijoxelabꞌ xuqujeꞌ e teren sibꞌalaj e kꞌi winaq chirij.
12 E quando chegou perto da porta da cidade, eis que levavam um defunto, filho unigênito de sua mãe, que era viúva; e com ela ia uma grande multidão da cidade.
Are xqeteqobꞌ bꞌik chuchiꞌ ri uchiꞌ ja rech ri tinimit, xrilo chi tajin kesax loq jun kaminaq, ral jun malkaꞌn ixoq ri ixoq, xa jun ral kꞌolik. Sibꞌalaj kꞌi winaq e teren chikij.
13 E, vendo-a, o Senhor moveu-se de intima compaixão por ela, e disse-lhe: Não chores.
Are xril ri Jesús chi tajin koqꞌ ri ixoq, xel ukꞌuꞌx che, xubꞌij: Man katoqꞌ taj.
14 E, chegando-se, tocou o esquife (e os que o levavam pararam), e disse: Mancebo, a ti te digo: Levanta-te.
Xqebꞌ rukꞌ ri kaxa, xuchapo. Ri ukꞌaꞌl taq re ri kaxa xetakꞌiꞌk, ri Jesús xubꞌij: Ala, kinbꞌij chawe, ¡chatwaꞌjiloq!
15 E o defunto assentou-se, e começou a falar; e entregou-o a sua mãe.
Ri ala ri kaminaq xkꞌastajik, xuchapleꞌj chꞌawem. Ri Jesús xuya kan ri ala che ri unan.
16 E de todos se apoderou o temor, e glorificavam a Deus, dizendo: Um grande profeta se levantou entre nós, e Deus visitou o seu povo.
Sibꞌalaj xkixiꞌj kibꞌ konojel ri winaq xuqujeꞌ xkiqꞌijilaꞌj ri Dios, xkibꞌij: Ri Dios xpe chutoꞌik ri utinimit, kꞌo jun qꞌalajisal rech ri utzij ri Dios chiqaxoꞌl.
17 E correu dele esta fama por toda a Judeia e por toda a terra circunvizinha.
Xtukin kꞌu ubꞌixik ri xubꞌan ri Jesús pa ri tinimit Judea xuqujeꞌ pa taq ri tinimit ri kꞌo chikinaqaj.
18 E os discípulos de João anunciaram-lhe todas estas coisas.
Ri utijoxelabꞌ ri Juan xkitzijoj che ri Juan ri xkꞌulmatajik, ri Juan xuꞌsikꞌij kebꞌ chike ri utijoxelabꞌ.
19 E João, chamando dois dos seus discípulos, enviou-os a Jesus, dizendo: És tu aquele que havia de vir, ou esperamos outro?
Xuꞌtaq bꞌik rukꞌ ri Jesús rech xeꞌkita che: ¿La lal riꞌ ri kape la o kaqayeꞌj na jun chik?
20 E, quando aqueles homens chegaram junto dele, disseram: João Batista enviou-nos a dizer-te: És tu aquele que havia de vir, ou esperamos outro?
Are xoꞌpan rukꞌ ri Jesús, xkibꞌij: Ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ, xujutaq loq chutayik che la: “¿La lal riꞌ ri Cristo ri qayeꞌm, o kaqayeꞌj chi na jun chik?”
21 E, na mesma hora, curou muitos de enfermidades, e males, e espíritos maus, e deu vista a muitos cegos.
Ri Jesús qas che riꞌ ri qꞌotaj riꞌ, xuꞌkunaj e kꞌi yawabꞌibꞌ, ri kꞌax keriqitajik, xuqujeꞌ ri kꞌo itzel taq uxlabꞌal chike, je xuqujeꞌ e kꞌi moyabꞌ xuya kikaꞌyebꞌal.
22 Respondendo então Jesus, disse-lhes: Ide, e anunciai a João as coisas que tendes visto e ouvido: que os cegos veem, os coxos andam, os leprosos são purificados, os surdos ouvem, os mortos ressuscitam e o Evangelho anuncia-se aos pobres.
Kꞌa te riꞌ xubꞌij chike ri uꞌtaqoꞌn ri Juan: Jix, jiꞌtzijoj che ri Juan ri iwilom xuqujeꞌ itom: ri e moyabꞌ kekaꞌyik, ri e chꞌokeꞌr kebꞌinik, kuꞌtzir ri e chꞌaꞌkibꞌ, ri e tꞌoꞌy kakito, ri e kaminaqibꞌ kekꞌastajik, xuqujeꞌ katzijox ri utz laj taq tzij chike ri e mebꞌaibꞌ.
23 E bem-aventurado aquele que em mim se não escandalizar.
Utz rech ri winaq ri man kubꞌan ta kebꞌ ukuꞌx rumal we.
24 E, tendo-se retirado os mensageiros de João, começou a dizer à multidão acerca de João: Que saístes a ver ao deserto? uma cana abalada pelo vento
Are xebꞌe ri uꞌtaqoꞌn ri Juan, ri Jesús xuchapleꞌj utzijoxik ri Juan chike ri winaq, xubꞌij: ¿Jas xiꞌwila are xixeꞌ pa ri ulew ri katzꞌinowik? ¿La xiꞌwila jun patzꞌan ri kasalabꞌax rumal ri kyaqiqꞌ?
25 Mas que saístes a vêr? um homem trajado de vestidos delicados? Eis que os que andam com preciosos vestidos, e em delícias, estão nos paços reais.
We man jeriꞌ ¿jas kꞌu xiꞌwila? ¿La xiꞌwila jun achi ri ukojom atzꞌyaq paqal rajil? Man je ta riꞌ, rumal cher ri e winaq ri kakikoj atzꞌyaq ri paqal taq rajil e kꞌo riꞌ pa taq ri nimaq taq ja kech ri taqanelabꞌ.
26 Mas que saístes a vêr? um profeta? sim, vos digo, e muito mais do que profeta.
We man are waꞌ xiꞌkaꞌyej ¿jas kꞌu xiꞌkaꞌyej? ¿La xiꞌwila jun tzijol rech ri utzij ri Dios? Jeꞌ, riꞌ areꞌ kꞌo na choch jun qꞌalajisal rech ri utzij ri Dios.
27 Este é aquele de quem está escrito: Eis que envio o meu anjo adiante da tua face, o qual preparará diante de ti o teu caminho.
Are waꞌ ri taqoꞌn, ri ubꞌim loq ri Dios pa ri utzij, are xubꞌij: Kintaq na bꞌik ri nutaqoꞌn kanabꞌej chawach, rech kusukꞌumaj apanoq ri abꞌe.
28 Porque eu vos digo que, entre os nascidos de mulheres, não há maior profeta do que João Batista; mas o menor no reino de Deus é maior do que ele.
Kinbꞌij kꞌu chiꞌwe man kꞌo ta jun chikixoꞌl ri winaq ri sibꞌalaj nim uqꞌij cho ri Juan, pune jeriꞌ, ri kꞌin laj nitzꞌ pa ri ajawarem rech ri Dios, are sibꞌalaj nim uqꞌij cho ri Juan.
29 E todo o povo que o ouviu e os publicanos justificaram a Deus, tendo sido batizados com o batismo de João.
Are xkita ri winaq xuqujeꞌ ri e toqꞌil taq alkabal ri xbꞌixik, xkichomaj chi sibꞌalaj sukꞌ ri ubꞌe ri Dios, xbꞌan kꞌu kiqasanaꞌ rumal ri Juan.
30 Mas os fariseus e os doutores da lei rejeitaram o conselho de Deus contra si mesmos, não tendo sido batizados por ele.
Ri fariseos kꞌut xuqujeꞌ ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik man xkaj taj xbꞌan kiqasanaꞌ rumal ri Juan, xaq jeriꞌ xketzelaj ri urayibꞌal ukꞌuꞌx ri Dios chike.
31 E disse o Senhor: A quem pois compararei os homens desta geração, e a quem são semelhantes?
Ri Jesús xubꞌij: ¿Jachin rukꞌ keꞌnjunamaj wi we winaq rech we qꞌij junabꞌ riꞌ? ¿Jachin rukꞌ kejunumataj wi?
32 São semelhantes aos meninos que, assentados nas praças, clamam uns aos outros, e dizem: tocamos-vos flauta, e não dançastes; cantamos-vos lamentações, e não chorastes,
Xaq e junam kukꞌ ri akꞌalabꞌ ri e tꞌuyutꞌuj pa ri kꞌayibꞌal kakibꞌij chibꞌil taq kibꞌ: “Xqoqꞌisaj ri suꞌ, man xixxojow taj, xqabꞌixoj bꞌix rech kamikal man xixoqꞌ taj.”
33 Porque veio João Batista, que nem comia pão nem bebia vinho, e dizeis: Tem demônio;
Jeriꞌ rumal cher ri Juan are xpetik man xwaꞌ taj xuqujeꞌ man xqumun taj, rumal riꞌ xibꞌij chi kꞌo jun itzel uxlabꞌal che.
34 Veio o Filho do homem, que come e bebe, e dizeis: Eis ai um homem comilão, e bebedor de vinho, amigo dos publicanos e dos pecadores.
Xpe kꞌu ri uKꞌojol ri Achi, Areꞌ kawaꞌik xuqujeꞌ kaqumunik, ri ix kꞌut kibꞌij che: “Jun jiqꞌalaj achi, jun qꞌabꞌarel, kech chꞌabꞌeꞌn e toqꞌil taq alkabal xuqujeꞌ aꞌjmakibꞌ.”
35 Mas a sabedoria é justificada por todos os seus filhos.
Are kꞌu ri etaꞌmabꞌal ri rech ri Dios, kaqꞌalajin pa taq kikꞌaslemal ri e tereneꞌl taq rech Areꞌ.
36 E rogou-lhe um dos fariseus que comesse com ele; e, entrando em casa do fariseo, assentou-se à mesa.
Jun chike ri fariseos xusikꞌij ri Jesús che waꞌim cho ri rachoch, ri Jesús are xopanik, xtꞌuyiꞌk chwi ri mexa.
37 E eis que uma mulher da cidade, uma pecadora, sabendo que ele estava à mesa em casa do fariseo, levou um vaso de alabastro com unguênto;
Kꞌo kꞌu jun ajmak ixoq kel pa ri tinimit, are xuto chi ri Jesús tajin kawaꞌ cho rachoch ri fariseo, xukꞌam bꞌik jun laj ulimeꞌt nojinaq che kꞌokꞌalaj kunabꞌal.
38 E, estando detraz, aos seus pés, chorando, começou a regar-lhe os pés com lágrimas, e enxugava-lhos com os cabelos da sua cabeça; e beijava-lhe os pés, e ungia-lhos com o unguênto.
Xoqꞌik xukiꞌk chunaqaj ri raqan ri Jesús, xratinisaj ri raqan ri Jesús pa ri uwaꞌl uwach, kꞌa te riꞌ xusuꞌ rukꞌ ri uwiꞌ, xutzꞌumaj, xuqujeꞌ xutix ri kunabꞌal chirij.
39 E, quando isto viu o fariseo que o tinha convidado, falava consigo, dizendo: Se este fôra profeta, bem saberia quem e qual é a mulher que o tocou, porque é pecadora.
Are xril ri fariseo ri xsikꞌin ri Jesús, xubꞌij: We ta qas jun qꞌalajisal rech ri utzij ri Dios we achi riꞌ, retaꞌm ta uwach waꞌ we ixoq riꞌ ri tajin kachapowik, waꞌ areꞌ jun ajmak ixoq.
40 E Jesus, respondendo, disse-lhe: Simão, uma coisa tenho a dizer-te. E ele disse: Dize-a, Mestre.
Ri Jesús, xubꞌij che ri fariseo: Simón, kꞌo ri kawaj kinbꞌij chawe. Bꞌij la, ajtij, xcha ri Simón.
41 Um certo credor tinha dois devedores; um devia-lhe quinhentos dinheiros, e outro cincoênta.
Ri Jesús xubꞌij: E kꞌo kebꞌ achyabꞌ kiqajom pwaq che jun achi ri kuya pwaq pa qajik. Ri jun ukꞌas jobꞌ ciento keteꞌt taq pwaq, ri jun chik ukꞌas nikꞌaj ciento.
42 E, não tendo eles com que pagar, perdoou-lhes a ambos a dívida. Dize pois qual deles o amará mais?
Maj kꞌu jawjeꞌ keꞌkima wi tojbꞌal rech, rumal riꞌ ri xyoꞌw kiqajanik, xukuy kimak kikobꞌchal. ¿Jachin chike we kebꞌ winaq riꞌ sibꞌalaj kaloqꞌaxik?
43 E Simão, respondendo, disse: Tenho para mim que é aquele a quem mais perdoou. E ele lhe disse: Julgaste bem.
Ri Simón xubꞌij: In kinchomaj chi are sibꞌalaj kaloqꞌax ri sibꞌalaj nim ukꞌas. Ri Jesús xubꞌij che: Qas je laꞌ leꞌ.
44 E, voltando-se para a mulher, disse a Simão: Vês tu esta mulher? Entrei em tua casa, e não me deste água para os pés; mas esta regou-me os pés com lágrimas, e mos enxugou com os seus cabelos.
Kꞌa te riꞌ xukaꞌyej ri ixoq, xubꞌij che ri Simón: ¿La kawil we ixoq riꞌ? Ri at man xaya ta nujaꞌ chꞌajbꞌal waqan are xinok la pa ri awachoch. Chawilampeꞌ, we ixoq riꞌ xratinisaj ri waqan rukꞌ ri uwaꞌl uwach xuqujeꞌ xuchaqiꞌjarisaj rukꞌ ri uwiꞌ.
45 Não me deste ósculo, mas esta, desde que entrou, não tem cessado de me beijar os pés.
Man xinatzꞌumaj taj, we ixoq kꞌut riꞌ are wokibꞌem loq man tanalinaq ta che utzꞌumaxik ri waqan.
46 Não me ungiste a cabeça com óleo, mas esta ungiu-me os pés com unguênto.
Man xaqꞌij ta aceite rech olivo pa nujolom are xinok loq, are kꞌu we ixoq riꞌ xuqꞌij kꞌokꞌ laj kunabꞌal chirij ri waqan.
47 Por isso te digo que os seus muitos pecados lhe são perdoados, porque muito amou; mas aquele a quem pouco se perdoa pouco ama.
Rumal laꞌ kinbꞌij chawe: we ixoq riꞌ sibꞌalaj kꞌi umak xekuyutajik, rumal cher sibꞌalaj kaloqꞌanik. Xapachin ri xa nitzꞌ umak kakuyik, xa nitzꞌ loqꞌabꞌal kuꞌx kaya che.
48 E disse-lhe a ela: Os teus pecados te são perdoados.
Ri Jesús xubꞌij che ri ixoq: Ronojel ri amak xkuyutajik.
49 E os que estavam à mesa começaram a dizer entre si: Quem é este, que até perdoa pecados?
Ri winaq ri e kꞌo pa ri waꞌim xkichapleꞌj utayik chibꞌil taq kibꞌ. ¿Jachin we achi riꞌ cher kakwinik kukuy makaj?
50 E disse à mulher: A tua fé te salvou: vai-te em paz.
Ri Jesús xubꞌij che ri ixoq: Ri akojobꞌal xatukolo, jat pa jaꞌmaril.