< Atos 17 >
1 E, passando por Amfípolis e Apolônia, chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
Na bho bhapetili mu miji ghya Amfipoli ni Apolonia, bhahidili mpaka mji ghwa Thesalonike ambabho kwa jhele ni sinagogi lya bhayahudi.
2 E Paulo, como tinha por costume, foi ter com eles; e por três sábados disputou com eles sobre as escrituras,
Kama kya jhijhele kawaida jha Paulo akalota kwa bhene, na kwa muda ghwa magono madatu gha sabato ajadiliene nabhu juu jha maandiku.
3 Declarando-as, e demonstrando que convinha que o Cristo padecesse e resuscitasse dos mortos. E este Jesus, que vos anuncío, dizia ele, é o Cristo.
Ajhele akabhafungulila maandiku ni, kubhajhelesya kujha jhilondekeghe Kristu atesekayi ni kisha kufufuka kabhelel kuhoma kwa bhafu. Abhajobhili, “Ojho Yesu jha nikabhajobhela habari sya muene ndo Kristu.”
4 E alguns deles creram, e ajuntaram-se com Paulo e Silas uma grande multidão de gregos religiosos, e não poucas mulheres principais.
Baadhi jhe Bhayahudi bhashawishiki ni kuungana ni Paulo ni Sila pamonga ni Bhagiriki bhachamungu, bhamama bhingi bhaongofu ni likundi libhaha lya bhanu.
5 Porém os judeus desobedientes, movidos de inveja, tomaram consigo alguns homens malignos, dentre os vadios, e, ajuntando o povo, alvoroçaram a cidade, e, acometendo a casa de Jason, procuravam tira-los para junto do povo.
Lakini baadhi jha Bhayahudi bhabhiamini lepi, bhabhamemi bhwifu, bhalotili kusoko ni kubhatola baadhi jha bhanu bhaovu, bhabhongene umati bhwa bhanu pamonga ni kusababisya ghasia mjini, kisha bhakaivamila nyumna jha jasoni bhakalonda kubhakamula Paulo ni Sila ili kubhaleta palongolo pa bhanu.
6 E, não os achando, trouxeram com violência a Jason, e alguns irmãos, aos magistrados da cidade, clamando: Estes que tem alvoroçado o mundo, chegaram também aqui;
Lakini bho bhabhakofili bhakan'kamula Yasoni ni baadhi jha bhalongomunu bhangi nikubhapeleka mbele jha maofisa bha mji, bhakapiga kelele, “Abha bhagosi bhabhupenduili ulimwengu bhafikili mpaka khoni kabhele.
7 Os quais Jason tem recolhido; e todos estes obram contra os mandados de Cesar, dizendo que há outro rei, a saber, Jesus.
Bhagosi abha bhabhakaribisibhu ni Yasoni bhakaiharibu sheria jha kaisari, bhijobha ojhe mfalme jhongi jhaikutibhwa Yesu.”
8 E alvoroçaram a multidão e os principais da cidade, que ouviram estas coisas.
Umati ni maofisa bha mji bho bhapeliki mambo agha bhajhingibhu ni bhuogha.
9 Tendo, porém, recebido satisfação de Jason, e dos demais, os soltaram.
Baada jha kujha bhamakutola hela jha thamani jha ulinzi kuhoma kwa Yasoni ni bhangi bhabhalikisi bhalotayi.
10 E logo os irmãos enviaram de noite Paulo e Silas a Berea: os quais, chegando lá, foram à sinagoga dos judeus.
Kiru khela bhalongobhe bhandaghisi Paulo ni Sila Beroya. Na bhobhafikiri khola bhalotili mu sinagogi lya Bhayahudi.
11 E estes foram mais nobres do que os que estavam em Tessalônica, porque de bom grado receberam a palavra, examinando cada dia nas escrituras se estas coisas eram assim.
Bhanu bhalabha jhele bhenye werevu mbhaha kulikobhala bhanu bha Thesalonike, kwandabha bhajhele ni utayari bhwa kulipokela lilobhi kwa akili sya bhene, ni kuchungusya maandiku khila ligono ili kulola kama malobhi agha ghabhajobhibhu ndo kyaghajhele.
12 De sorte que creram muitos deles, e mulheres gregas honestas, e não poucos varões.
Kwa ejho bhingi bha bhene bhakyeriri bhakiweno bhadala bhenye ushawishi mbaha ghwa Bhagiriki ni bhagosi bhingi.
13 Mas, logo que os judeus de Tessalônica souberam que a palavra de Deus também era anunciada por Paulo em Berea, foram também lá, e comoveram as multidões.
Lakini Bhayahudi bha Thesalonike bho bhagunduili kwamba Paulo itangasya lilobhi lya k'yara okhu Beroya, bhalotili okhu ni kuchochela ni kisha kubhwandisya ghasia kwa bhanu.
14 Porém no mesmo instante os irmãos mandaram a Paulo que fosse como para o mar, mas Silas e Timotheo ficaram ali.
Manyata, bhalongomunu bhakampeleka Paulo ku njela jha nyanja, lakini Sila ni Timotheo bhasiele pala.
15 E os que acompanhavam Paulo o levaram até Atenas, e, recebendo ordem para que Silas e Timotheo fossem ter com ele o mais depressa possível, partiram.
Bhala bhalongo bhabhampeliki Paulo bhalotili naku hadi Athene, bhandekili Paulo okhu, bhapokili malaghisu kuhoma kwa muene kujha, Sila ni Timotheo bhahidayi kwa muene kwa haraka kyajhibhwesekana.
16 E, enquanto Paulo os esperava em Atenas, o seu espírito se comovia em si mesmo, vendo a cidade tão dada à idolatria.
thene, roho jha muene jhadadisibhu mugati mwa muene kwa jinsi kya abhubhwene mji kya abhumemili sanamu simehele.
17 De sorte que disputava na sinagoga com os judeus e religiosos, e todos os dias na praça com os que se apresentavam.
Efyo akajadiliana mu sinagogi ni Bhayahudi bhala bhabhamehi K'yara ni kwa bhala bhoha bhaabhonene nabhu kila ligono mu soko.
18 E alguns dos filósofos epicureos e estoicos contendiam com ele; e uns diziam: Que quer dizer este paroleiro? E outros: Parece que é pregador de deuses estranhos. Porque lhes anunciava a Jesus e a ressurreição.
Lakini baadhi jha bhanafalisafa bha Bhaepikureo ni Bhastoiko bhakan'kabili. Ni bhangi bhakajobha, “Kiki kyaaka kijobha munu ojho n'jobhajhi n'dele? Bhangi bhakajobha, “Jhibhonekana ihubiri habari jha K'yara n'hesya” kwandabha ihubiri habari jha Yesu ni ufufuo.
19 E, tomando-o, o levaram ao areópago, dizendo: Poderemos nós saber que nova doutrina é essa de que falas?
Bhakan'tola Paulo ni kundeta Areopago, bhakajobha, Twibhwesya kumanya agha mafundisu mapya gha wilongela?
20 Pois coisas estranhas nos trazes aos ouvidos: queremos pois saber o que vem a ser isto.
Kwa ndabha wileta mambo mahesiya mu mbol'ok'oto sya tete. Henu, twilonda kumanya mambo agha ghana maana gani?”
21 (Pois todos os atenienses e hóspedes estrangeiros de nenhuma outra coisa se ocupavam, senão de dizer e ouvir alguma coisa nova).
(Ni bhanu bhoha bha Athene pamonga ni bhahesya bha bhajhele nabhu, bhitumila muda bhwa bhene aidha kwa kulongela ni kup'elekesya juu jha lijambo lipya.)
22 E, estando Paulo no meio do areópago, disse: Varões atenienses, em tudo vos vejo um tanto supersticiosos:
Henu, paulo akajhema pagati pa bhanu bha Areopago ni kujobha, “Enyi bhanu bha Athene nibhuene kujha muenga ndo bhanu bha dini kwa kila namna,
23 Porque, passando eu e vendo os vossos santuários, achei também um altar em que estava escrito: AO DEUS DESCONHECIDO. aquele pois que vós honrais, não o conhecendo, vos anuncío.
Kwani kwa kupetela kwa nene ni kulola fenu fya muenga fya kuabud, nighabhuene malobhi gha ghalembibhu mu madhabahu ghinu, ghijobha, “KWA K'YARA JHA AMANYIKENE LEPI.” Efyo basi ojhu jha mukamwabudu pasipokumanya ndo jhanikabhajulisha muenga.
24 O Deus que fez o mundo e todas as coisas que nele há: este, sendo Senhor do céu e da terra, não habita em templos feitos por mãos de homens;
K'yara jhaabhombili bhulimwengu ni kila khenu kya kijhele mugati kwakujha ndo Bwana ghwa mbingu ni nchi ibhwesya lepi kutama mu mahekalu gha ghatengenesibhu ni mabhoko.
25 Nem tão pouco é servido por mãos de homens, como que necessitando de alguma coisa; pois é ele só quem dá a todos a vida, e a respiração, e todas as coisas;
Na itumikibhwa lepi ni mabhoko gha bhanadamu kana kwamba ilonda khenu kwa bhene kwani, muene akabhapela bhanu uzima ni pumzi ni fenu fengi fyoha.
26 E de um sangue fez toda a geração dos homens, para habitar sobre toda a face da terra, determinando os tempos já de antes ordenados, e os limites da sua habitação;
Kup'etela munu mmonga, aghabhombi mataifa ghoha gha bhanu bhabhitama panani pa uso bhwa dunia ni kubhabhekela nyakati ni mipaka mu maeneo gha bhatama.
27 Para que buscassem ao Senhor, se porventura o pudessem apalpar e achar; ainda que não está longe de cada um de nós;
Henu, bhilondeka kundonda K'yara, ni yamkini bhamfikilayi ni kun'kabha, ni kwa bhuhakika ajhelepi patali ni khila mmonga bhitu.
28 Porque nele vivemos, e nos movemos, e existimos; como também alguns dos vossos poetas disseram: Porque somos também sua geração.
kwa muene twitama twigenda ni kujha ni uzima bhwitu, kama vile mtunzi ghwa jhomu mmonga ghwa shairi bho ajobhili twebhazawa bha muene.
29 Sendo pois geração de Deus, não havemos de cuidar que a divindade seja semelhante ao ouro, ou à prata, ou à pedra esculpida por artifício e imaginação dos homens
Henu ikajhelayi tete twebhazaiwa bha K'yara, twilondeka lepi kufikiri kujha uungu ni kama dhahabu, au shaba, au maganga, sanamu jhajhichongibhu kwa ustadi ni mawazo gha bhanu.
30 De sorte que Deus, dissimulando os tempos da ignorância, anuncia agora a todos os homens, e em todo o lugar, que se arrependam;
Henu, K'yara agudeme nyakati sela sya bhujinga, lakini henu iamuru bhanu bhoha kila mahali bhabhwesya kutubu.
31 Porquanto tem determinado um dia em que com justiça há de julgar o mundo com justiça por aquele varão que destinou; dando certeza a todos, resuscitando-o dos mortos.
Ejhe kwa ndabha abhekili ligono lya ilonda kujhihukumu dunia kwa haki kwa munu jhaan'chaguili. K'yara apisisi bhuhakika bhwa munu ojho kwa khila munu pala paamfufuili kuhoma kwa bhafu.
32 E, como ouviram da ressurreição dos mortos, uns escarneciam, e outros diziam: Acerca disso te ouviremos outra vez.
Ni bhanu bha Athene bho bhap'eliki habari jha kufufulibhwa kwa bhafu, baadhi jha bhene bhan'dhihakili Paulo ila bhangi bhakajobha, Tukuup'elekesya kabhele kwa habari jha lijambo e'le.”
33 E assim Paulo saiu do meio deles.
Baada jha apu, Paulo akabhaleka.
34 Porém, chegando alguns varões a ele, creram: entre os quais foram Dionisio, areopagita, e uma mulher por nome Damaris, e com eles outros.
Lakini baadhi jha bhanu bhaungeneni muene bhakakiera, akajha ni Dionisio Mwareopago, ni N'dala jhaikutibhwa Dmari ni bhangi pamonga nabhu.