< João 6 >
1 Depois d'isto Jesus partiu para a outra banda do mar da Galilea, que é o de Tiberiades.
Gakapiteje genego, a Yeshu gubhajombweshe litanda lya Galilaya eu guna lishemwa litanda lya Tibheliya.
2 E uma grande multidão o seguia; porque via os signaes que operava sobre os enfermos.
Lugwinjili lwa bhandu gulwaakagwile, pabha bhashikwiibhonanga ilangulo ibhatendaga ya kwaalamyanga bhalwelenji.
3 E Jesus subiu ao monte, e assentou-se ali com os seus discipulos.
A Yeshu gubhakwelile pa shitumbi, gubhatemi na bhaajiganywa bhabho.
4 E a paschoa, a festa dos judeos, estava proxima.
Na shikukuu sha Bhayaudi shishemwa Pashaka shashinkubhandishila.
5 Então Jesus, levantando os olhos, e vendo que uma grande multidão vinha ter com elle, disse a Philippe: D'onde compraremos pão, para estes comerem?
Bhai, a Yeshu bhakaloleje nikulubhona lugwinjili lwa bhandu lulikwajiila, gubhaalugulile a Pilipi, “Tukaume kwei mikate bhandunjibha bhalyanganje?”
6 Mas dizia isto para o experimentar; porque elle bem sabia o que havia de fazer.
Bhashinkubheleketa genego nkwaalinga a Pilipi, pabha bhayene bhashimanyi shishibhatende.
7 Philippe respondeu-lhe: Duzentos dinheiros de pão não lhes bastarão, para que cada um d'elles tome um pouco.
A Pilipi gubhaajangwile, “Nkali mikate ja mmbiya yaigwinji, nngajenela kwa bhandunjibha nkali kila mundu apate shipande shishokope!”
8 E um dos seus discipulos, André, irmão de Simão Pedro, disse-lhe:
Jumo munkumbi gwa bhaajiganywa bhabho ashemwaga a Ndeleya, mpwabho a Shimoni guna pubhashemwaga a Petili, akwaalugulilaga,
9 Está aqui um rapaz que tem cinco pães de cevada e dois peixinhos: mas que é isto para tantos?
“Apano apali mwana jumo akwete mikate nng'ano ja mbungalai na yamaki ibhili, ikabheje yenei shiipwae nndi na lugwinjili lwa bhandunjilu?”
10 E disse Jesus: Fazei assentar os homens. E havia muita herva n'aquelle logar. Assentaram-se pois os homens em numero de quasi cinco mil.
A Yeshu gubhashite, “Mwaatendanje bhandunji bhatamangane pai.” Pashinkupagwa manyai gamagwinji penepo. Bhai, bhandu gubhatemingenenje. Bhanabhalume jika pubhalinginji elupu nng'ano.
11 E Jesus tomou os pães e, havendo dado graças, repartiu-os pelos discipulos, e os discipulos pelos que estavam assentados; e egualmente tambem dos peixes, quanto queriam.
A Yeshu gubhatolile mikate jila, gubhatendile eja kwa a Nnungu, gujigebhenywe ku bhandunji bhatemingenenje bhala, nneyo peyo gubhatendile kwa yamaki ila, kila mundu gwapatile mwapinjile.
12 E, quando já estavam saciados, disse aos seus discipulos: Recolhei os pedaços que sobejaram, para que nada se perca.
Bhandu bhakajukutanjeje, a Yeshu gubhaalugulilenje bhaajiganywa bhabho, “Nkundikanyanje makombo galepeshe gala ganaobhe.”
13 Recolheram-n'os pois, e encheram doze cestos de pedaços dos cinco pães de cevada, que sobejaram aos que haviam comido.
Bhai, gubhakundikenyenje ipande ya mikate ibhalepelenje bhandu bhalyangangaga bhala, gubhagumbeyenje ikapu likumi limo na ibhili.
14 Vendo pois aquelles homens o signal que Jesus tinha feito, diziam: Este é verdadeiramente o propheta que devia vir ao mundo.
Bhandu bhakashibhonanjeje shene shilangulo shibhatendile a Yeshu, gubhashitenje, “Kweli bhenebha ankulondola bha a Nnungu bhakwiya kushilambolyo.”
15 Sabendo pois Jesus que haviam de vir arrebatal-o, para o fazerem rei, tornou a retirar-se, elle só, para o monte.
A Yeshu gubhamumanyi kuti bhandunji bhanapinganga kwaakamula nkupinga bhaatendanje a mpalume bhabhonji, gubhajabhwile kabhili, gubhapite jikape kushitumbi.
16 E, quando veiu a tarde, os seus discipulos desceram para o mar.
Likaisheje ligulo bhaajiganywa bhabho gubhaelelenje mpaka kulitanda,
17 E, entrando no barco, passaram da outra banda do mar para Capernaum, e era já escuro, e ainda Jesus não tinha chegado ao pé d'elles.
gubhakwelilenje mmashua, nigubhatandubhenje kujomboka kwenda ku Kapalanaumu. Gene malangago kuli lubhindu, na a Yeshu bhaliji bhakanabhe ika kulitanda.
18 E o mar se levantou, porquanto um grande vento assoprava.
Kwa ligongo lya mbungo japugaga, mabhimbili gugatandwibhe nnitanda.
19 E, tendo navegado uns vinte e cinco ou trinta estadios, viram a Jesus, andando sobre o mar e approximando-se do barco; e temeram.
Bhaajiganywa bhala bhali bhapitengenenje kwaataliya mbuti maili gatatu eu nsheshe, gubhaabhweninji a Yeshu bhali bhabhandishile mashua bhaliowa pantundu mashi, gubhajogwepenje kwa kaje.
20 Porém elle lhes disse: Sou eu, não temaes.
A Yeshu gubhaalugulilenje, “Nnajogopanje, ni nne!”
21 Então elles de boamente o receberam no barco; e logo o barco chegou á terra para onde iam.
Bhai gubhakundilenje kwaajigala mmashua mula, kashokope gubhaikengenenje kung'ambu kubhajendanganaga kula.
22 No dia seguinte, a multidão, que estava da outra banda do mar, vendo que não havia ali mais do que um barquinho, e que Jesus não entrara com seus discipulos n'aquelle barquinho, mas que os seus discipulos tinham ido sós.
Pa lyamba lyakwe lugwinjili lwa bhandu bhalepekenje kung'ambo jina ja litanda, gubhang'amwilenje kuti gupali ntumbwi gumope pepala na a Yeshu bhangajinjila muntumbwi pamo na bhaajiganywa bhabho, ikabhe bhaajiganywa bhala pubhapitengenenje jikape.
23 (Comtudo, outros barquinhos vieram de Tiberiades, perto do logar onde comeram o pão, havendo o Senhor dado graças):
Mitumbwi jina gujiishe kukopoka ku Tibheliya kubhalilenje bhandu mikate jila, a Yeshu bhakatendeje eja kwa Bhakuungwa a Nnungu.
24 Vendo pois a multidão que Jesus não estava ali nem os seus discipulos, entraram elles tambem nos barcos, e foram a Capernaum, em busca de Jesus.
Bhai, bhandunji bhala bhakang'amulanjeje kuti a Yeshu na bhaajiganywa bhabho bhakwapinji pepala, gubhakwelilenje muntumbwi gubhapitengenenje ku Kapalanaumu kukwaaloleya.
25 E, achando-o na outra banda do mar, disseram-lhe: Rabbi, quando chegaste aqui?
Bhandunji bhala bhakaaimananjeje a Yeshu kung'ambo jabhili ja litanda gubhaabhushiyenje, “Mmaajiganya, nng'ishe shakani kwekuno?”
26 Jesus respondeu-lhes, e disse: Na verdade, na verdade vos digo que me buscaes, não pelos signaes que vistes, mas porque comestes do pão e vos saciastes.
A Yeshu gubhaajangwilenje, “Kweli ngunakummalanjilanga, nnanoleyanga nngabha kwa ligongo lya kugamanya malombolelo ga ilangulo, ikabhe pabha mwashinkulyanganga mikate nijukuta.
27 Trabalhae, não pela comida que perece, mas pela comida que permanece para a vida eterna, a qual o Filho do homem vos dará; porque a este sellou o Pae, Deus. (aiōnios )
Nnaabhushilanje shalya shiangabhanika, nng'abhushilanje shalya shikaangabhanika shilonjeya nipeleshela gumi gwa pitipiti. Nne Mwana juka Mundu jubhankong'ondele Atati, shampanganje shene shalyasho.” (aiōnios )
28 Disseram-lhe pois: Que faremos, para obrarmos as obras de Deus?
Bhalabhonji gubhaabhushiyenje, “Tutende bhuli nkupinga tukombole kutenda maengo ga a Nnungu?”
29 Jesus respondeu, e disse-lhes: A obra de Deus é esta: Que creiaes n'aquelle que elle enviou.
A Yeshu gubhaajangwilenje, “Liengo libhaapinga a Nnungu ntendanje ni kuti, munkulupalilanje jubhantumile jula.”
30 Disseram-lhe pois: Que signal pois fazes tu, para que o vejamos, e creiamos em ti? Que obras tu?
Penepo gubhabhaalanjilenje, “Shintende shilangulo shashi tushibhone nkupinga tunkulupalile? Shintende shindu shashi?
31 Nossos paes comeram o manná no deserto, como está escripto: Deu-lhes a comer o pão do céu.
Bhanangulungwa bhetu bhalilenje mana nng'anga mula, malinga shigaalugula Majandiko ga Ukonjelo, ‘Bhashinkwaaliyanga shalya sha kopoka kunnungu.’”
32 Disse-lhes pois Jesus: Na verdade, na verdade vos digo: Moysés não vos deu o pão do céu; mas meu Pae vos dá o verdadeiro pão do céu.
A Yeshu gubhaalugulilenje, “Kweli ngunakunnugulilanga, a Musha bhangampanganga shalya kopoka kunnungu, ikabheje Atati nibhakumpanganga shalya sha kweli kopoka kunnungu.
33 Porque o pão de Deus é aquelle que desce do céu, e que dá vida ao mundo.
Pabha shalya sha a Nnungu ni jwene atuluka kopoka kwa a Nnungu nikwapanganga gumi bhandu pashilambolyo.”
34 Disseram-lhe pois: Senhor, dá-nos sempre d'esse pão.
Bhai, gubhaalugulilenje, “Mmakulungwa, ntupe uwe shene shalyasho mobha gowe.”
35 E Jesus lhes disse: Eu sou o pão da vida; aquelle que vem a mim não terá fome, e quem crê em mim nunca terá sêde
A Yeshu gubhaalugulilenje, “Nne ni shalya shipeleshela gumi. Anyiila nne wala akakola shibhanga, na angulupalila nne, wala akakola njota.
36 Mas já vos disse que tambem vós me vistes, e não crêdes.
Ikabheje malinga shinammalanjilenje kuti mmweninjii ikabhe mwangangulupalilanga.
37 Tudo o que o Pae me dá virá a mim; e o que vem a mim de maneira nenhuma o lançarei fóra.
Bhowe bhungupegwa na Atati shibhang'ishilanje, jojowe shanyiile nne, wala ngamminjila palanga.
38 Porque eu desci do céu, não para fazer a minha vontade, mas a vontade d'aquelle que me enviou.
Pabha njituluka kopoka kunnungu, nngabha kuutenda ingupinga nne, ikabhe kuutenda ibhapinga bhandumile bhala.
39 E a vontade do Pae que me enviou é esta: que de tudo quanto me deu nada perca, mas que o resuscite no ultimo dia.
Na bhandumile bhala shibhapinga ni kuti, ngunanng'obhiye nkali jumo jwabhonji bhubhambele bhala, ikabhe naayuyanje bhowe lyubha lya mpelo.
40 E a vontade d'aquelle que me enviou é esta: que todo aquelle que vê o Filho, e crê n'Elle, tenha a vida eterna; e eu o resuscitarei no ultimo dia. (aiōnios )
Pabha shibhapinga Atati ni kuti, mundu jojowe akunnola Mwana nikunkulupalila, akole gumi gwa pitipiti, numbe nne shininnyuye lyubha lya mpelo.” (aiōnios )
41 Murmuravam pois d'elle os judeos, porque dissera: Eu sou o pão que desceu do céu.
Bhai, Bhayaudi gubhatandwibhenje kwainginishila, pabha bhashinkubheleketa kuti, “Nne shalya shitulwishe kopoka kunnungu.”
42 E diziam: Não é este Jesus, o filho de José, cujo pae e mãe nós conhecemos? Como pois diz elle: Desci do céu?
Gubhashitenje, “Bhuli, aju nngabha Yeshu mwana gwabho a Yoshepu? Twaamanyi ainagwe na akwabhe! Bhai abheleketa bhuli kuti ashituluka kopoka kunnungu?”
43 Respondeu pois Jesus, e disse-lhes: Não murmureis entre vós.
A Yeshu gubhaalugulilenje, “Nnekanje kutaukangana mwaashayenenji.
44 Ninguem pode vir a mim, se o Pae que me enviou o não trouxer: e eu o resuscitarei no ultimo dia.
Jwakwa mundu shang'ishile nne, akashemwe na Atati bhandumile, nne shininyuye jwene mundujo lyubha lya mpelo.
45 Está escripto nos prophetas: E serão todos ensinados por Deus. Assim que todo aquelle que do Pae ouviu e aprendeu vem a mim.
Ashinkulondola bha a Nnungu bhajandikenje Mmajandiko ga Ukonjelo kuti, ‘Bhandu bhowe shibhajiganywanje na a Nnungu.’ Mundu jojowe akwaapilikana Atati nikwiijiganya ga bhenebho, ananyiila nne.
46 Não que alguem visse ao Pae, senão aquelle que é de Deus: este tem visto ao Pae.
Penepo nngabha kuti apali mundu abhabhweni Atati, ikabhe jwene akoposhele kwa a Nnungu, jwenejo ni abhabhweni Atati.
47 Na verdade, na verdade vos digo que aquelle que crê em mim tem a vida eterna, (aiōnios )
Kweli, ngunakunnugulilanga, akulupalila anapata gumi gwa pitipiti. (aiōnios )
Nne ni shalya shipeleshela gumi.
49 Vossos paes comeram o manná no deserto, e morreram.
Bhanangulungwa bhenunji bhalilenje mana nng'anga, ikabheje bhawilenje.
50 Este é o pão que desce do céu, para que o que d'elle comer não morra.
Ikabheje sheshino ni shalya shituluka kopoka kunnungu, nkupinga jojowe shaalye anawe.”
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu; se alguem comer d'este pão, viverá para sempre: e o pão que eu der é a minha carne, que eu darei pela vida do mundo (aiōn )
“Nne ni shalya sha gumi shitulwishe kopoka kunnungu. Mundu jojowe alyaga shene shalyashi shalame pitipiti. Na shalya shishinimpanganje ni shiilu shangu shingushishoya ligongo lya gumi gwa bhandu pashilambolyo.” (aiōn )
52 Disputavam pois os judeos entre si, dizendo: Como nos pode dar este a sua carne a comer?
Penepo Bhayaudi gubhatandwibhenje kupwatanga ashaayenenji bhalinkutinji, “Bhaakombola bhuli bhenebha kutupa shiilu shabho tulye?”
53 Jesus pois lhes disse: Na verdade, na verdade vos digo que, se não comerdes a carne do Filho do homem, e não beberdes o seu sangue, não tereis vida em vós mesmos.
A Yeshu gubhaalugulilenje, “Kweli ngunakummalanjilanga, nkalyanganje shiilu shangu nne Mwana juka Mundu, na papila minyai jangu, nkakolanga gumi nkati jenunji.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna, e eu o resuscitarei no ultimo dia. (aiōnios )
Alya shiilu shangu na papila minyai jangu, akwete gumi gwa pitipiti, na nne shininnyuye lyubha lya mpelo. (aiōnios )
55 Porque a minha carne verdadeiramente é comida, e o meu sangue verdadeiramente é bebida;
Pabha shiilu shangu ni shalya sha kweli, na minyai jangu, ni sha papila sha kweli.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue permanece em mim e eu n'elle.
Alya shiilu shangu na papila minyai jangu, analundana na nne, numbe nne ngunalundana naka jwenejo.
57 Como o Pae, que vive, me enviou, e eu vivo pelo Pae, assim, quem me come a mim, tambem viverá por mim.
Atati bhakwete gumi bhashinkunduma, numbe nne ngunalama kwa ligongo lyabho, nneyo peyo apingalya shiilu shangu, shalame kwa ligongo lyangu.
58 Este é o pão que desceu do céu: não como vossos paes, que comeram o manná, e morreram: quem comer este pão viverá para sempre (aiōn )
Bhai, ashino ni shalya shitulwishe kopoka kunnungu, nngabha malinga mana jibhalilenje bhanangulungwa bhenunji nng'anga, ikabheje nkali nneyo bhawilenje. Ikabhe shaalye shene shalya shino, shakole gumi gwa pitipiti.” (aiōn )
59 Elle disse estas coisas na synagoga, ensinando em Capernaum.
A Yeshu pubhabhelekete genego bhalijiganya nshinagogi, ku Kapalanaumu.
60 Muitos pois dos seus discipulos, ouvindo isto, disseram: Duro é este discurso; quem o pode ouvir?
Bhai, bhabhagwinji bha bhaajiganywa bhabho bhakapilikananjeje genego gubhashitenje, “Aga malobhe ga ukomu, gani shakombole kugapilikanishiya?”
61 Sabendo pois Jesus em si mesmo que os seus discipulos murmuravam d'isto, disse-lhes: Isto escandaliza-vos?
A Yeshu gubhamumanyi gwangali kubhalanjilwa naka mundu kuti bhaajiganywa bhabho bhanainginikanga ligongo lya gene malobhego, gubhaabhushiyenje, “Bhuli lyeneli linakumpanganga lipamba?
62 Que seria, pois, se visseis subir o Filho do homem para onde primeiro estava?
Bhai shiibhe bhuli, pushimummonanje Mwana juka Mundu aliikwela kubhuja kwakoposhele?
63 O espirito é o que vivifica, a carne para nada aproveita; as palavras que eu vos digo são espirito e vida.
Mbumu jwa a Nnungu ni apeleshela gumi, shiilu jikape nngakombola shindu. Malobhe gunimmalanjilenje ni Mbumu na gumi.
64 Mas ha alguns de vós que não crêem. Porque bem sabia Jesus, desde o principio, quem eram os que não criam, e quem era o que o havia de entregar.
Nkali nneyo, bhapalinji bhananji bhakaakulupalilanga.” A Yeshu bhashinkubheleketa nneyo pabha bhamumanyi kuumila bhukala ashigani bhakaakulupalilanga na jwene apinga kwaatendebhuka.
65 E dizia: Por isso eu vos tenho dito que ninguem pode vir a mim, se por meu Pae lhe não fôr concedido.
Kungai gubhashite, “Kwa lyene ligongoli, nammalanjilenje kuti, jwakwapi akombola kung'ishila akajaliwe na Atati.”
66 Desde então muitos dos seus discipulos tornaram para traz, e já não andavam com elle.
Ligongo lya genego, bhaakulupalila bhabho bhabhagwinji gubhaaleshilenje, ninngaakagulanga kabhili.
67 Então disse Jesus aos doze: Quereis vós tambem retirar-vos?
Bhai, a Yeshu gubhaabhushiyenje likumi limo na bhabhili bhala, “Bhuli, na mmanganyanji nkupinga jabhulangana?”
68 Respondeu-lhe pois Simão Pedro: Senhor, para quem iremos nós? Tu tens as palavras da vida eterna. (aiōnios )
A Shimoni Petili gubhaajangwile, “Mmakulungwa, tujende kukeni? Mmwe ni nkwete malobhe ga gumi gwa pitipiti. (aiōnios )
69 E nós temos crido e conhecido que tu és o Christo, o Filho de Deus.
Uwe tukulupalile na tumumanyi kuti mmwe ni Mundu jwa ukonjelo jwa a Nnungu.”
70 Respondeu-lhe Jesus: Não vos escolhi a vós os doze? e um de vós é diabo.
A Yeshu gubhaalugulilenje, “Bhuli, nanganng'agulanga mmanganya likumi limo na bhabhili? Nkali nneyo, jumo munkumbi gwenunji ni Lishetani!”
71 E isto dizia elle de Judas Iscariotes, filho de Simão; porque este o havia de entregar, sendo um dos doze.
A Yeshu bhashinkubheleketa genego kwa ligongo lya a Yuda, bhana bhabho a Shimoni Ishikaliote, pabha bhenebho bhapinga kwaatendebhuka, nkali na bhalabho bhaliji munkumbi gwa likumi limo na bhabhili bhala.