< Iyyoob 34 >

1 Eliihuun akkana jedhe:
Entonces Elihú continuó:
2 “Yaa ogeeyyii, dubbii koo dhagaʼaa; beektonnis na dhaggeeffadhaa.
“Escuchen mis palabras, hombres que se creen sabios; presten atención a lo que digo, ustedes que creen que saben.
3 Akkuma arrabni nyaata afaaniin qabu, gurris dubbii calalaatii.
El oído distingue las palabras igual que el paladar distingue los alimentos.
4 Waan qajeelaa taʼe ofii keenyaaf haa filannu; waan gaariis tokkummaadhaan haa barannu.
Discernamos por nosotros mismos lo que es justo; decidamos entre nosotros lo que es bueno.
5 “Iyyoob akkana jedha; ‘Ani qajeelaa dha; Waaqni garuu murtii qajeelaa narraa fudhate.
Job dijo: ‘Soy inocente, y Dios me ha negado la justicia.
6 Ani utuman nama dhugaa taʼee jiruu, akka sobduuttin herregame; ani yakka qabaachuu baadhu illee xiyyi isaa madaa hin fayyineen na madeesseera.’
Aunque tengo razón, me tratan como a un mentiroso; me estoy muriendo de mis heridas, aunque no he hecho nada malo’.
7 Namni akka bishaaniitti tuffii dhugu, kan akka Iyyoob eenyu?
“¿Ha habido alguna vez un hombre como Job con tanta sed de ridiculizar a los demás?
8 Inni warra hammina hojjetu wajjin walii gala; jalʼoota wajjinis tokkummaa qabaata.
Se hace compañía de gente malvada; se asocia con los que hacen el mal.
9 Inni, ‘Waaqa gammachiisuu yaaluun, namaaf faayidaa tokko iyyuu hin qabu’ jedhaatii.
Incluso ha dicho: ‘¿De qué sirve ser amigo de Dios?’
10 “Kanaafuu isin yaa hubattoota, na dhagaʼaa. Waan hamaa hojjechuun Waaqa irraa, dogoggoruunis Waaqa Waan Hunda Dandaʼu irraa haa fagaatu.
“¡Así que escúchenme, hombres de entendimiento! Es imposible que Dios haga el mal y que el Todopoderoso actué con maldad.
11 Inni namaaf akkuma hojii isaatti gatii ni kenna; waan karaa isaatiif malus itti fida.
Él paga a la gente por lo que ha hecho y la trata como se merece.
12 Dhugumaan Waaqni hammina hin hojjetu; Waaqni Waan Hunda Dandaʼu murtii qajeelaa hin jalʼisu.
Es absolutamente seguro que Dios no actúa con maldad; el Todopoderoso nunca pervertiría la justicia.
13 Eenyutu lafa irratti isa muude? Eenyutus addunyaa guutuu isatti kenne?
¿Quién lo puso a cargo de la tierra? ¿Quién le dio la responsabilidad de todo el mundo?
14 Utuu inni hafuura isaa deebisee fudhatee, hafuura baafatu illee gara ofii isaatti deebifatee,
Si se retirara su espíritu, si recuperara su aliento,
15 silaa sanyiin namaa hundi walumaan bada; namnis biyyootti deebiʼa ture.
todos los seres vivos morirían inmediatamente y los seres humanos volverían al polvo.
16 “Ati yoo hubannaa qabaatte waan kana dhagaʼi; waan ani jedhus dhaggeeffadhu.
“Si tienen entendimiento, escuchen esto; presten atención a lo que digo.
17 Namni murtii qajeelaa jibbu bulchuu dandaʼaa? Atis isa qajeelaa fi humna qabeessa sanatti murtaa?
¿De verdad crees que puede gobernar alguien que odia la justicia? ¿Vas a condenar a Dios Todopoderoso, que siempre hace lo que es justo?
18 Kan moototaan, ‘Isin faayidaa hin qabdan;’ jedhee qondaaltotaanis, ‘Isin hamoo dha’ jedhu isa mitii?
Él es quien dice a los reyes: ‘Ustedes son unos inútiles’, o a los nobles: ‘Ustedes son unos malvados’.
19 Inni ilmaan moototaatiif illee hin looguu; sooreyyii fi hiyyeeyyii wal hin caalchisu; hundi isaanii hojii harka isaatii.
No tiene en mayor consideración a los ricos que a los pobres, pues todos son personas que él mismo hizo.
20 Isaan halkan walakkaa tasa duʼu; namoonni hollatanii dhumu; jajjaboonnis utuma harki namaa isaan hin tuqin ni badu.
Mueren en un momento; a medianoche se estremecen y pasan; los poderosos se van sin esfuerzo.
21 “Iji isaa karaa namootaa irra jira; inni tarkaanfii isaanii hunda ni arga.
“Porque él vigila lo que hacen y ve por donde van.
22 Iddoon warri waan hamaa hojjetan itti dhokatan, dukkanni yookaan gaaddisni guddaan hin jiru.
No hay oscuridad tan profunda en la que los que hacen el mal puedan esconderse de él.
23 Akka inni murtiidhaaf fuula isaa duratti dhiʼaatuuf, Waaqni nama kam iyyuu hin beellamu.
Dios no necesita examinar a nadie con mayor detalle para que se presente ante él para ser juzgado.
24 Inni gaaffii tokko malee namoota jajjaboo ni burkuteessa; warra biraa immoo iddoo isaanii ni kaaʼa.
Él hace caer a los poderosos sin necesidad de una investigación; pone a otros en su lugar.
25 Inni sababii hojii isaanii beekuuf, halkan keessa isaan garagalcha; isaanis ni barbadaaʼu.
Sabiendo lo que han hecho, los derriba en una noche y los destruye.
26 Sababii jalʼina isaaniitiifis inni iddoo namni hundi argutti isaan adaba;
Los derriba por su maldad en público, donde pueden ser vistos
27 kunis waan isaan isa duukaa buʼuu irraa garagalanii karaa isaa hunda dhiisaniif.
porque se apartaron de seguirlo, despreciando todos sus caminos.
28 Isaan akka inni iyya rakkattootaa dhagaʼuuf, akka iyyi hiyyeeyyii fuula isaa duratti dhagaʼamu godhaniiru.
Hicieron que los pobres lo llamaran, y él escuchó los gritos de los oprimidos.
29 Yoo inni calʼise garuu, eenyutu isatti muruu dandaʼa? Yoo inni fuula isaa dhokfates eenyutu isa arguu dandaʼa? Taʼus inni namaa fi saba illee ni toʼata;
Pero si Dios quiere guardar silencio, ¿quién puede condenarlo? Si decide ocultar su rostro, ¿quién podrá verlo? Ya sea que se trate de una nación o de un individuo,
30 kunis akka namni Waaqaaf hin bulle mootii hin taanee fi akka isaan sabaaf kiyyoo hin keenyeefii dha.
una persona que rechaza a Dios no debe gobernar para no engañar a la gente.
31 “Namni tokko Waaqaan akkana jedha haa jennu; ‘Ani yakka hojjedheera; garuu itti hin deebiʼu.
“Si tú le dijeras a Dios: ‘He pecado, pero ya no haré cosas malas.
32 Waan ani arguu hin dandeenye na barsiisi; ani yoon dogoggora hojjedhee jiraadhe, lammata itti hin deebiʼu.’
Muéstrame lo que no puedo ver. Si he hecho el mal, no lo volveré a hacer’,
33 Waaqni sababii ati qalbii jijjiirrachuu didduuf akkuma yaada keetiitti gatii siif baasaa? Situ murteessuu qaba malee ana miti; kanaafuu ati waan beektu natti himi.
entonces, ¿debe Dios recompensarte por seguir tus propias opiniones ya que has rechazado las suyas? ¡Tú eres el que tiene que elegir, no yo! Dinos lo que piensas.
34 “Namoonni hubannaa qaban ni dubbatu; namoonni ogeeyyiin na dhagaʼanis akkana jedhu;
Porque la gente que entiende – los sabios que han oído lo que he dicho – me dirán
35 ‘Iyyoob beekumsa malee dubbata; dubbiin isaas hubannaa cimaa hin qabu.’
‘Job no sabe lo que dice. Lo que dice no tiene ningún sentido’.
36 Iyyoob sababii akka nama hamaatti deebii kenneef maaloo utuu hamma dhumaatti qoramee jiraatee!
Si tan solo Job fuera condenado porque habla como lo hacen los malvados.
37 Inni cubbuu isaa irratti fincila dabala; tuffiidhaan gidduu keenyatti harka dhaʼa; Waaqa irrattis waan baayʼee dubbata.”
Ahora ha añadido la rebeldía a sus pecados y nos aplaude, haciendo largos discursos llenos de acusaciones contra Dios”.

< Iyyoob 34 >