< Matei 6 >
1 “Mjiyangalila mkoto kukita matendu ginu gabwina pamihu ga vandu, ndava ya kujilangisa kwavi. Ndava muni mwakakita genago mwipata lepi njombi kuhuma kwa Dadi winu mweavi kunani.”
Guardatevi dal praticare le vostre buone opere davanti agli uomini per essere da loro ammirati, altrimenti non avrete ricompensa presso il Padre vostro che è nei cieli.
2 “Hinu, mukavatangatila vangangu, ukoto kujikokosa kotoka kukita ngati vandu vevakujikita kuvya vabwina munyumba za kukonganekela Vayawudi na munjila muni vandu vavalumba. Nikuvajovela chakaka venavo vamali kupewa njombi yavi.
Quando dunque fai l'elemosina, non suonare la tromba davanti a te, come fanno gli ipocriti nelle sinagoghe e nelle strade per essere lodati dagli uomini. In verità vi dico: hanno gia ricevuto la loro ricompensa.
3 Nambu veve peukumtangatila mngangu, kita jambu lenilo cha mfiyu hati vandu vangi vakotoka kumanya chewihenga.
Quando invece tu fai l'elemosina, non sappia la tua sinistra ciò che fa la tua destra,
4 Mpela luteta lwaku chamfiyu na Dadi waku akugalola gegafiyiki yati akukupela njombi.”
perché la tua elemosina resti segreta; e il Padre tuo, che vede nel segreto, ti ricompenserà.
5 Pemwiyupa kwa Chapanga, mkotoka kuvya ngati vandu vavakujikita kuvya vabwina, vene vigana kuyima munyumba za kukonganekela Vayawudi na malekanganu ga njila, muni vandu vavalola. Nikuvajovela chakaka vene vamali kupewa njombi yavi.
Quando pregate, non siate simili agli ipocriti che amano pregare stando ritti nelle sinagoghe e negli angoli delle piazze, per essere visti dagli uomini. In verità vi dico: hanno gia ricevuto la loro ricompensa.
6 Nambu veve peukumuyupa Chapanga, uyingila muchumba chaku, dinda mlyangu, uyupa kwa Dadi winu mweangalolekana. Mwene Dadi waku akugalola gegafiyiki, yati akukupela njombi.
Tu invece, quando preghi, entra nella tua camera e, chiusa la porta, prega il Padre tuo nel segreto; e il Padre tuo, che vede nel segreto, ti ricompenserà.
7 Pemwikumuyupa Chapanga, mkoto kujovajova malovi gamahele ngati vandu vangammanya Chapanga. Muni vene vihololela kuvya Chapanga alavayuwanila ndava ya malovi gavi gamahele.
Pregando poi, non sprecate parole come i pagani, i quali credono di venire ascoltati a forza di parole.
8 Mkoto kuwanangana nawu. Dadi winu achimanyili chamwigana hati mwakona mwangayupa.
Non siate dunque come loro, perché il Padre vostro sa di quali cose avete bisogno ancor prima che gliele chiediate.
9 Hinu, nyenye pemkuyumpa Chapanga, mjova naha: Dadi witu wewitama kunani, Liina laku lilumbiwa neju.
Padre nostro che sei nei cieli, sia santificato il tuo nome; Voi dunque pregate così:
10 Unkosi waku utibwelelai, chewigana veve chikitika, pamulima apa ngati cheyivii kunani kwa Chapanga.
venga il tuo regno; sia fatta la tua volontà, come in cielo così in terra.
11 Utipela lelu chakulya chitu cha magono goha.
Dacci oggi il nostro pane quotidiano,
12 Utilekekesa tete getihokili, ngati tete chetikuvalekekesa vevatihokili.
e rimetti a noi i nostri debiti come noi li rimettiamo ai nostri debitori,
13 Ukotoka kutiyingisa mukulingiwa, nambu utisangula na mhakau yula. Ndava muni Unkosi na ukulu na makakala ndi vyaku hati magono goha gangali na mwishu.
e non ci indurre in tentazione, ma liberaci dal male.
14 Ngati mwakavalekekesa vandu kuhoka kwavi, Dadi winu wa kunani alavalekekesa nyenye mewawa mukumbudila kwinu.
Se voi infatti perdonerete agli uomini le loro colpe, il Padre vostro celeste perdonerà anche a voi;
15 Nambu ngati nakuvalekekesa vangi kuhoka kwavi, mewawa Dadi winu alavalekekesa lepi nyenye kumbudila kwinu.
ma se voi non perdonerete agli uomini, neppure il Padre vostro perdonerà le vostre colpe.
16 Pemukujihisa kulya chakulya ndava ya Bambu, mkoto kulangisa ungolongondi ngati vandu vevakujikita kuvya vabwina, vene vikwinyana pamihu pavi, muni vawonekana pavandu ngati vajihinisi kulya chakulya ndava ya Bambu. Nikuvajovela chakaka venavo vamali kupata njombi yavi.
E quando digiunate, non assumete aria malinconica come gli ipocriti, che si sfigurano la faccia per far vedere agli uomini che digiunano. In verità vi dico: hanno gia ricevuto la loro ricompensa.
17 Nambu veve peukujihinisa kulya chakulya ndava ya Bambu, samba manji pamihu na unyala mahuta pamutu.
Tu invece, quando digiuni, profumati la testa e lavati il volto,
18 Muni mundu yeyoha akotoka kumanya kuvya kujihisa kulya chakulya, ndi umanyikana kwa Dadi waku ndu mweangalolekana. Namwene akugalola gegafiyiki, yati akupela njombi.
perché la gente non veda che tu digiuni, ma solo tuo Padre che è nel segreto; e il Padre tuo, che vede nel segreto, ti ricompenserà.
19 Mkoto kuvika vibana apa pamulima, ndava vingokoko amala kutu vihalibu na vahiji videnya na kuyiva.
Non accumulatevi tesori sulla terra, dove tignola e ruggine consumano e dove ladri scassinano e rubano;
20 Nambu mjivikila vibana vinu kunani kwa Chapanga kwenuko vingokoko amala kutu nakuhalabika na amala vahiji videnuya lepi na kuyiva.
accumulatevi invece tesori nel cielo, dove né tignola né ruggine consumano, e dove ladri non scassinano e non rubano.
21 Muni pala pemwivika vibana vinu ndi pewivya mtima waku.
Perché là dov'è il tuo tesoro, sarà anche il tuo cuore.
22 Lihu laku ndi hahi ya higa yaku, ngati lihu laku lilola bwina, higa yaku yoha yivya mulumuli,
La lucerna del corpo è l'occhio; se dunque il tuo occhio è chiaro, tutto il tuo corpo sarà nella luce;
23 nambu ngati lihu laku lilola lepi bwina, ndi higa yaku yoha yivya muchitita. Hinu, chilanga chechivii mugati yaku chikavya chitita, chakaka cheni ndi chitita chivaha neju!
ma se il tuo occhio è malato, tutto il tuo corpo sarà tenebroso. Se dunque la luce che è in te è tenebra, quanto grande sarà la tenebra!
24 Avi lepi mvanda, mweihotola kuvahengela vabambu vavili. Muni yati akumgana mmonga na kumvenga yungi, yati akumgana neju mmonga na kumvevesa yungi. Mwihotola lepi kumhengela Chapanga na bahapo kuhengela vindu vyamahele.
Nessuno può servire a due padroni: o odierà l'uno e amerà l'altro, o preferirà l'uno e disprezzerà l'altro: non potete servire a Dio e a mammona.
25 Ndi nikuvajovela, mkoto kutyalatyala ndava ya chakulya na chemwinywa vyamgana muni mutama, amala ndava ya nyula zemwigana ndava ya higa yinu. Wu, wumi chindu chivaha lepi kuliku chakulya? Na higa ndi ya maana lepi kuliku nyula?
Perciò vi dico: per la vostra vita non affannatevi di quello che mangerete o berrete, e neanche per il vostro corpo, di quello che indosserete; la vita forse non vale più del cibo e il corpo più del vestito?
26 Mlola videge, vimija lepi amala kubena mewa vivi lepi na chibana chochoha. Pamonga na ago Dadi winu mweavi kunani akuvapela chakulya. Wu, nyenye chindu chivaha lepi kuliku videge?
Guardate gli uccelli del cielo: non seminano, né mietono, né ammassano nei granai; eppure il Padre vostro celeste li nutre. Non contate voi forse più di loro?
27 Yani pagati yinu ndava ya kutyalatyala neju ihotola kuyonjokesa hati lukumbi ludebe lwa wumi waki?
E chi di voi, per quanto si dia da fare, può aggiungere un'ora sola alla sua vita?
28 Ndava kyani, kutyalatyala ndava ya nyula? Mlola maluva ga mudahi cheginyamba. Gihenga lepi lihengu amala gitota lepi nyula.
E perché vi affannate per il vestito? Osservate come crescono i gigli del campo: non lavorano e non filano.
29 Nambu nikuvajovela, hati mwene Solomoni na unkosi waki awali lepi chakunyamba ngati limonga pagati ya maluva aga.
Eppure io vi dico che neanche Salomone, con tutta la sua gloria, vestiva come uno di loro.
30 Ngati Chapanga akuliwalika linyai la kumgunda, nambu lelu livii na chilau kutaga kumotu, wu, nakuvahengela neju nyenye? Nyenye vandu mwemusadika padebe!
Ora se Dio veste così l'erba del campo, che oggi c'è e domani verrà gettata nel forno, non farà assai più per voi, gente di poca fede?
31 Hinu, mkoto kutyalatyala, yati tilya kiki? Yati tinywa kiki? Tiwala kyani?
Non affannatevi dunque dicendo: Che cosa mangeremo? Che cosa berremo? Che cosa indosseremo?
32 Muni ago goha gitangatiliwa na vandu vangamlanda Chapanga. Dadi winu mweavi kunani amanyili kuvya mwigana goha ago.
Di tutte queste cose si preoccupano i pagani; il Padre vostro celeste infatti sa che ne avete bisogno.
33 Ndi, mlonda hoti Unkosi waki Chapanga na geigana, na genago goha yati akuvayonjokesa.
Cercate prima il regno di Dio e la sua giustizia, e tutte queste cose vi saranno date in aggiunta.
34 Hinu mkoto kutyalatyala ndava ya chilau. Chilau yivii gaki, mang'ahiso ga ligono limonga gakuvakola.
Non affannatevi dunque per il domani, perché il domani avrà gia le sue inquietudini. A ciascun giorno basta la sua pena.