< Luka 9 >
1 Atibakema balo komi ni ibele pamopeiatikuwapea uwezo ni mamlaka kunani ya nchela goti ni kubaponya atamwe.
Iyesus tatse git b́woshtswotsi b́maand s'eegdek't fo'erawwotsi kishosh, shod jam kashiy, angonat alon b́ imi.
2 Atikubatuma bayende kuhubiri ufalme wa Nnongo ni kubaponya atamwe.
Ik'i mengsti jango ash jamosh bo keewitwok'o shodetswotsno bo kashitwok'o boon b́ woshi.
3 Atikuwabakiya “kana mtole chochote kwa ajili ya safariyinu wala fimbo, wala mkoba, walankate, wala mbanje, wala kana mtole nganju ibele.
Hank'owa boosh bí et, «It werindosh wotitwo eegor deshdek' k'ayere, gumbonor b́wotiyal, k'arc'itonor, galonor, gizonor, woniyet tahonor dab daamk'ayere.
4 Mukaya yoyoti mwa mujingia, mutame poo mpaka mwampala bokanga mahala poo.
Ibo amr maa ikots it kindor gálmanitse keer it amfetsosh maa man mec'rotse teyere.
5 Kwa balo babapokeite kwaa, pampala boka mji woo, mukungutange vumbi mumagolo yinu kwa ushuhuda kunani yabe.”
Asha ashwots itn ibiyo bok'azetk wotiyalmó gálmani fakshr it amor it tufatsi k'undo tebk'rar ameree, manwere boats gaw wotitwe.»
6 Batiboka yenda peta muijiji, bakitangaza habari inanoga ni kuponya bandu kila mahali.
Mansh wosheetsots maniye kesht doo shishyo daniyfetst shodetswotsi kashiyifere gál gálotse boguurefoni.
7 Herode mtawala atiyowa goti yagabonekine atitaabika muno, kwa sababu yayowanike ni baadhi kwamba Yohana mbatizaji atifufuka bok mu'kiwo,
Ash ik iko «Gpfo Yohans k'irotse k'az tuure» ett bo keewirwotse Gelil dats k'eezfo Herodis Iyesus fints jamo b́ shishor daand b́wutsi.
8 Ni baadhi kwamba Eliya apitike ni kwabenge kwamba yumo kati ya manabii wa kunchogo atiuluka boka mu'kiwo kae.
Mank'o ik ikwots «Nebiyo Eliyas aanat waare, » bo etor k'atswotsmó «Shints nebiywotsitse iko k'irotse k'az tuure, » bo etiri.
9 Herode atibaya, “atikunchinja Yohana, lakini yono nyai kwabe yaniyowa habari gake? Ni Herrode atipala ndila ya kum'bona Yesu.
Herodiswe b́ kaaton «Taa Yohans tooko k'ut'rere, eshe, jaman k'alirwe ett keeweyirwo kone eshna?» bí etfo. Bín bek'ono b́ tewnfo.
10 Wakati papabuyangine balo babalagilwe, batikum'bakiya kila kilebe cha bakipangite. Atikubatola pamope ni ywembe, Atiyenda kichake katika mji waukemelwa Bethsadia.
B́woshefwots bowoshetsoke aani wáát bok'alts jamo Iyesussh bokeewi. Bíwere Betesayida eteets kitu ganoke fa'a jokats bo aali dek't bíami.
11 Lakini bandu banyansima batiyowa kuhusu lino batikumkengama, ni kuwakaribisha ni atilongela nabo kuhusu ufalme wa Nnongo, ni atikubaponya balo babapala.
Ash ashonwre Iyesus beyoko áwok b́woto bo daniyakon b́shuutso shoy dek't botuw, bíwere boon dek't Ik'i mengsti jango boosh b́ daniyi, boshodatse kasho geeyat waats jamwotsno bo shodotse b́ kashi.
12 Lichoba palitumbwile yomoka, balo komi ni ibele batiyenda kwake ni baya, “Batawanye bandu banyansima bayende katika ijiji ya papii ni mjini bakapalange papalya ni chakulya, kwa sababu tubile eneo lya mmwitu.”
Aawo ilosh bí'etfere, b́danif tatse gitwots Iyesus maants t'int «No beyirwokanwo woorwere, eshe ash ashuwotsi gúranatse fa'a kitwotsnat gat'eriwotsits amr mishonat k'eyokon gee bodek'etwok'o fakshk'rowe, » bo et.
13 Lakini atikuwabakiya, “mwanga mubapei kile chalya.” Batibaya, “ntopo zaidi ya ipande itano ya nkate ni omba abele, papola tukapeme chakulya kwa ajili ya bandu aba banyansima.”
Iyesusmó «It it tookon bometwo boosh imere, » bí eti. Bowere «Noo nodetsiye úts mishunat git mus' mec'riye, man b́wottsotse no kewiyala bako jam ashaansh boratse, » bo eti.
14 Pabile ni analome elfu tano palo. Atikuwabakiya anapunzi bake, “batamange pae katika makundi ya bandu hamsini kwa kila kundi.
Ash ashonwere úts kumk'oyi b́tesh. Iyesus b́ danifwotssh «Ash asho b'alk'ts b'alk'tson kayide'er bo bedek'etwoko woshwere» bíet.
15 Kwa nyoo batipanga nyo ni bandu batitama pae.
B́ danifwotswere bí'ettsuk'o ash ashuwotsi bobetwok'o woshbok'ri.
16 Atitola mikate itano ni omba abele ni linga kumaunde, atikuibariki, ni kuimetwa katika ipande ipande, atikuwapa banapunzi bake linga waibeke nnonge ya bandu.
Maniyere il Iyesus úts mishwotsnat mus' gitwotsn k'a'udek't daromaants kááwdek't s'iilt Ik'o b́údi, tishde'er ash ashosh bokayitwok'o b́ danifwotssh b́ ími.
17 Boti batilya ni yukuta, ni ipande ya chakulya vyaigile vyatilokotwa ni tweliya ikapu komi ni ibele.
Jametswots maat bowori, b́ danifwots ash mááre oorts mishi fed'o tatse git ooshi s'eeno bo k'a'úwi.
18 Nayo ibile kwamba, palobile kichake, benepunzi bake babile pamope ni ywembe, ni atikuwalokya baya, “bandu ubaya nenga ni nyai?”
Ik aaw Iyesus bí'yal Ik'o b́ k'onfere b́ danirwots waat bínton be bodek', bíwere, «Ash asho taan koni etfno?» ett bíaat.
19 Bayangwa, ni baya, “Yohana mbatizaji, lakini benge ubaya Eliya, ni benge ubaya yumo wa manabii wa nyakati za kunchogo atiuluka kae boka mu'kiwo.”
Bowere «Ik iko ‹Gupfo Yohansiye, › k'atswots ‹Eliyasiye, › etfne neesha, ‹Yoots nebiyiwotsitsi iko k'irotse tuure, › etirwotsu fa'ane, » ett bísh bo aaniyi.
20 Atikuwa bakya, “Lakini mwenga mubaya nenga na nyai? Petro kayangwa nikubaya, “Kristo boka kwa Nnongo.”
Itmó eshe, «Taan koni etfte?» et boon bí aati. P'et'roswere, «Nee Ik'i mesihiyo neene, » ett bísh bí aaniy.
21 Lakini kwa kubakeleboya, Yesu kabaeleza kutobaya kwa yeyoti kunani ya lino,
Iyesusere han konshor bokeewrawok'o kup'idek't b́ keewi.
22 Atibaya kwamba mwana wa Adamu lachima bantese kwa makowe yanamboneni kunkana ni apendo ni makuhani bakolo ni baandishi, ni atauwa, ni lichoba lya tatu apauluka boka mu'kiwo.
Manats dabt Iyesus b́ danifwotssh hank'owa bí'et, «Ash na'o gond bek'o ayide bí'ats b́bodo jinatse, eenashwotsnat kahniy naashwotsn, Muse nemo danifwotsoke gac'etwe, úd'etwe, b́wotiyalor keezl aawon k'irotse tuwitwe.»
23 Atikuwabakiya boti, “kati mundu yeyotri apala kunikengama, lachima aikane mwenr, atole msalaba wake kila lichoba, ni anikengame.
Jametswotssh hank'wa bíet, «T shuuts waa geetso b́ beyal b́took keewo juk'rowe, aaw aawonowere b́ mask'aliyo kurde t shuutso sha'owa
24 Yeyoti ywa jaribu okowa maisha gake apala obiya, lakini yoyoti obiya maisha gake kwa faida yango, apala okoka.
Taayere bogo b́ kasho shawsh geyitu jametswots t'ut'etúno, taasha err b́ kasho beshide'er imetwonmó ooridek'etwe.
25 Je kipala kufaidia namani mwanadamu, muite apalike ulimwengu woti, lakini obiya au apatike asara ya nafsi yake?
Asho datsatsi gaal jamo b́datsiyal, b́ kashunmó b́ t'afiyal eege bísh b́k'aliti?
26 Lini yoyoti ywa nibonia oni nee ni maneno gango, kwa ywembe mwana wa Adamu atikum'bonea oni paabile ni nkati ya utukufu wake, ni utukufu wa Tate ni malaika batakatifu.
Taanat tdanits daniyi jangatse tuutson jitsitu jámo ash na'o b́mangonat b́ nih mangon, aani b́ melaki S'aynwots mangon b́ woor b́jangatse jitsitwe.
27 Lakini natikuwabakiya ukweli, kui ni baadhi yinu batiyemanyanga, abata baonjike kwaa kiwompaka bauone ufalme wa Nnongo.”
Arikoniye itsh t keewiri, and hanoke fa'úwotsitse Ik'i megstu bo bek'fetsosh k'irrawwots fa'ane.»
28 Yapitike katika machoba nane baada ya Yesu baya maneno gaa kwamba atikubatola pamope ni ywembe Petro, Yohana ni Yakobo, batioboka kitombe loba.
Iyesus han b́keewtsi shmt aawe hakon P'et'rosi, Yohansnat Yak'obn jishdek't Ik' k'onosh gur iko abaats keshb́dek'i.
29 Ni pabile katika loba, bonekana kwa kuminyo yake kutibadilika, ni nganju yake yabile nyeupe ni ng'ara.
Ik'o b́k'onfere bí'aro wone b́ wtsi, b́ tahonuwer nas' wotat b́ goli.
30 Ni lola, babilr analome abele batilongela nakwe babile Musa ni Eliya.
Mann! gawerawon git ashuwots waat bínton bokeweyir, boowere Musenat Elyasna bo teshi.
31 Babonekine katika utukufu. Batilongela kuhusu boka kwake, kikowe chakalibila timiza Yerusalem.
Mangon be'eyat keewefetst bo teshtsonwere, Iyesus Iyerusalemitse gond bek'o bí'ats b́ bodetwok'onat b́ k'iritwok'ona b́teshi.
32 Nambeambe Petro ni balo babile pamope kwee babile batiyemanga pamope nakwe.
Manór P'et'rosnat b́ tohwotsn tokron maawutsat k'egutserno boteshi, tokrotse bo tuwtsok'nmo Iyesus mangonat bínton teshts ash gitwotsn bo bek'i.
33 Yapitike kwamba pabile bakibokanga kwa Yesu, Petro atikum'bakiya, “Ngwana ni vizuri kwitu tama pano ni itupasa tengeneza makazi ya bandu atatu. Tengeneza limo kwaajili yako, limo kwaajili ya Musa, ni jimo kwaajili ya Eliya, Aelewite kwa chalongeite.
Ash gitwots Iyesusatse k'aleyat bo amtsok'on P'et'ros Iyesussh «Danifono, hanoke beyo noosh shenge, eshe iko neesh, iko Musesh, ikono Eliyassh, keez gofuwotsi áá de'one!» bí et, P'et'ros han bietoor b́ keewirwo danatse.
34 Patilongela aga, laichile liunde ni latikuwayobeka; ni batoyogopa pamweni batindilwe ni liunde.
P'et'ros man keewoke b́befre daawno waat boon degbdek', dawnonwere boon degb́dek'tsok'on shat bowtsi.
35 Lilobe lya pitike kumaunde baya, “hayoo nga mwana wango mteule. Mumpekani ywembe.”
Dawnmanitsno, «T marat'tso t na'o haniye, bín k'ewere!» etiru k'ááro b́ waa.
36 Lilobe palikotwike, Yesu abile kichake. Batamile chichii, ni katika machiba galo babakiye kwaa yeyoti chochoti.
K'armanwere b́ shisheyahakon Iyesus bíaali wotat b́ daatseyi, b́ danifwotswere bo bek'ts jamo konshor bo kewrawon s'ket be bowts.
37 Lichoba lenge, baada ya boka pakitombe, bandu banyansima batikwembana nakwe.
Yatsok'on Iyesusnat b́ danif keezwotsn guri abaatse bo oot'tsok'on ay asho Iyesusi amt gonkbodek'i.
38 Lola, nnalome boka mu'bandu atilela kwa lilobe, baya, “Mwalimu nindaloba ulinge mwana wango, mana ni mwana wango wa pekee.
Ash ash dagotse ash iko hank'o ett b́kuh! «Danifono! na'an taash iks'uz b́wottsotse taash n kashiytwok'o neen k'onre,
39 Ubweni nchela hunkwamwa, ni mara ukombwa ndoti, ni kae umpanga changanyikiwa ni boywa pou mu'nkano, Nayo uboka kwa shida, na pia andaminya muno.
Hambe! Kim shayiran gawerawo detsdek't b́ kuhirye, datsats dikdek't úmbo kishifetst b́ s'ik'iyriye, bí atsono gaawit gondo b́ bek'shiyakon b́fakshfoni.
40 Natikuwasihi benepunzi bako kuikemia iboke, lakini bawesike kwaa.”
Kim shayiran bo kishitwok'o n danifwotssh keewre b́tesh, ernmó falratsne.»
41 Yesu kayangwa nikubaya, “Enyi kizazi cha kiamini kwaa ni chakiobile, mpaka namwe toleana namwe? M, leti mwana wako pano.”
Iyesuswere hanko bí et «It amaneraw k'uurts s'oot'wotso! awrifetsone itnton t beeti? awrifetsoshe it keewo t k'amiti? aab n na'o hakan de'ewowe.»
42 Kijana ywaichile, roho chapu itntombwa paeni kumtikisa kwa pujo lakini Yesu atikemea yelo roho njapu, atikumponya ywa nnalome, ni kunkabidhi kwa tate bake.
Na'onwere Iyesus maants b́ t'intsok'on fo'erawo datsats dikdek't b́ s'ik'i, Iyesusmó kim shayirman hadat, na'onowere kashidek't b́ nihsh imb́k'ri.
43 Boti batishangala ni ukolo wa Nnongo. Lakini pawabile batishangala boti kwa makowe goti yagatendite, baya kwa benepunzi bake,
Ash jamonwere Ik'i een ango bobek'tsotse bo adi. Jametsuwots Iyesus b́ k'alts keewmaanatse tuutson adoke bobefere b́ danifwotssh hank'o bíeti,
44 “Maneno yatame mmakutu ginu, kwa kuwa mwana wa Adamu atitolewa muluboko lwa bandu.”
«Itsh tkeewiru keewan nibn de t'iwintsde'ere! Hambe, Ash Na'o ashuwotssh beshide imetwe.»
45 Lakini baelewite kwaa maana ya maneno ago, ni atihiya mminyo gabe, linga kana baelewe batiyogopa kumlokiya kuhusu neno lelo.
Boomó keewman t'iwintsde'atsno, b́keewirmanwere boosh aashgutsatni b́tesh, bín aatoshowere shat bowtsi.
46 Boka po mgogolo utumbwike nkati yabe kunani ya namani apala panga nkolo.
B́ danifwots «No únetsitse bogo kone?» ett moosho tuuz bok'ri.
47 Lakini Yesu paatambwile chabalokiana munyoya yabe atikumtola mwana nchunu, ni kum'beka upande wake,
Iyesusmó bo nibotse bo gawirwo dank'rat na'i marmat' iko dek' waat b́ ganok need'i b́k'ri,
48 ni kubaya, “Kati mundu yeyoti ywampokeite mwana nchunu kati yono kwa lina lyango, anipokeite nee, ni yeyoti ywanipokeite nee, ampokeite ywaanitumile, kwa kuwa abile nchunu kati yinu nga nkolo.”
Bíwere «Na'i marmat'han taasha err dek'etwo taane b́ dek'iy, taan dek'ts jamonwere taan woshtsonye bo dek'iye. Ititse it jametswotsitse dashtso bí jamoniyere bogee b́ wotitye, » bí et.
49 Yohana kayangwa ni kubaya, “Ngwana twamweni mundu akibenga moka kwa lna lyako ni tutikunkanikia kwa sababu akengamana kwaa ni twee.”
Maniye hakon Yohans Iyesussh, «Danifono, ash iko n shútson fo'erawo b́ kishfere nobek'i, ernmó noonton b́woterawotse bazi nok'ri, » bíet.
50 Lakini Yesu atikum'bakiya, “kana munknikiye, kwa kuwa ywa abile kwaa kinyume ni mwenga ni wa kwinu.”
Iyesuswere «Iti k'eferaw jamo it maants b́wottsotse k'ayere, bazik'ayere!» bí et.
51 Yapitike kwamba, lingana na machoba yagabile karibu ni machoba gake ga yenda kumaunde, kwa uimara aelekezite minyo gake Yerusalemu.
Iyesusi daromadan b́ keshet aawo t'infere b́ waatsok'on Iyerusalem maants amoosh k'ut'dek't b́ tuwi.
52 Atumite ajumbe nnonge yake, nabo batiyenda ni jingiya katika ijiji ya Asamaria linga bantayarishie mahali.
Bíyere shin shino amet woshetawotsi woshb́k'ri, boowere jam keewo k'aniyosh Semaritse daatsets gal iku maants bo ami.
53 Lakini bandu bakwe bampokeite kwaa, kwa sababu abile atielekeza minyo gake Yerusalemu.
Ernmó bí mann beshar Iyerusalemi bí'ametuwok'o bo dantsotse gal manitsi ashuwots bín dek'o geratsno bo tesh.
54 Benepunzi bake Yakobo ni Yohana palibweni leno, batibaya, “Ngwana upala tuamuru mwoto uhuluke pae boka kumaunde ubatiniye?”
B́danifuwots Yak'obnat Yohansn man bo bek'tsok'on, «Doonzono! darotse tawo ood'r ashaanotsi mits b́ bazetwok'o no k'alish eekineya?» bo et.
55 Lakini atibagalambukiya nikubakanikiya.
Iyesusmó bo maants wongr ett aanat boon b́ hadi. [It aaw naari shayirokik it wottsok'o danatste, ash na'o b́awa ash kash worya bako, t'afiyaliye.]
56 Boka po batiyenda ijiji chenge.
Manoknowere tuut k'osh gaalo maants k'az bo ami.
57 Pababile bakiyenda, katika ndela yabe, mundu yumo atikuwabakiya, “Nipala kukukengama kokoti kwa uyenda.”
Iyesusnat b́ danifwots weerindatse bo sha'efere ash iko Iyesussh «Taa ni'amiru jamok n shuutso shoyde'er amoosh geefe, » bí et.
58 Yesu atikum'bakiya, “mbweha bana mayembwa, iyuni wa anga bana itundu, lakini mwana wa Adamu hana pa beka mutwe bake.”
Iyesuswere «Waangwots gop'o detsfne, daritsi kafwotswere kúto detsfne, ashna'onmó dab b́ tooku bits b́ gedetwok wotts bewoku deshatse, » ett bísh bíaaniy.
59 Ndipo atikum'bakiya mundu ywenge, “Nikengame.” Lakini ywembe atibaya, “Ngwana, uniruhusu kwanza niyende nikamchike tate bango,”
K'osh ashosho, «T shuutso wowe» bí et. Ashmanmó «T doonzo! shino amr t nihi duh tdek'ish taash eekowe, » bi et.
60 Lakini ywembe atikum'bakiya, “mubaleke wafu bachikane wafu bene, lakini wenga uyende utangaze ufalme wa Nnongo kila mahali.”
Iyesuswere «K'irtswotsi k'ayk'rowe, k'irts bokuwotsi duhde'enee, nemon amr Ik'i mengsti jango daniwe!» ett bí aaniyi.
61 Pia mundu ywenge atibaya, “Nipala kukukengama, Ngwana, lakini uniruhusu kwanza nikawalage bababile kachango.”
Maniye il k'osh ash iko «Doonzono, taa neenton sha'o geefe, wotowa bako shino amr t meyitsi ashuwotsi jamir t weetwok'o taash eekowe, » bí eti.
62 Lakini Yesu atikuwabakiya ntopo mundu, yajea luboko lwake lemana linga mchogo ywafaika kwa ufalme wa Nnongo.”
Iyesuswere «Goshosh hordo kishon deshde'er shuutso maants s'iliru asho Ik'i mengstosh wotitkaliye, » et bíaanyi.