< 2 USamuyeli 2 >
1 Ngokuhamba kwesikhathi uDavida wabuza uThixo wathi, “Ngingaya yini kwelinye lamadolobho akoJuda na?” UThixo wathi, “Hamba.” UDavida wabuza wathi, “Ngiye ngaphi na?” UThixo waphendula wathi, “EHebhroni.”
Depois disso, David perguntou a Yahweh, dizendo: “Devo subir em alguma das cidades de Judá? Yahweh disse a ele: “Suba”. David disse: “Onde devo subir?”. Ele disse: “Para Hebron”.
2 Ngakho uDavida waya khonale labafazi bakhe ababili, u-Ahinowama waseJezerili lo-Abhigeli, umfelokazi kaNabhali waseKhameli.
Então David foi para lá com suas duas esposas, Ahinoam, a Jezreelitess, e Abigail, a esposa de Nabal, a Carmelita.
3 UDavida wathatha amadoda ayelaye, leyo laleyo labendlu yayo, bayahlala eHebhroni lasemizini yakhona.
David educou seus homens que estavam com ele, cada homem com sua casa. Eles viviam nas cidades de Hebron.
4 Ngakho abantu bakoJuda bafika eHebhroni bamgcobela khona uDavida ukuba yinkosi yendlu kaJuda. Kwathi uDavida esetsheliwe ukuthi abantu baseJabheshi Giliyadi yibo ababengcwabe uSawuli,
Os homens de Judá vieram, e ali ungiram Davi rei sobre a casa de Judá. Eles disseram a Davi: “Os homens de Jabesh Gilead foram os que enterraram Saul”.
5 wathuma izithunywa ebantwini baseJabheshi Giliyadi ukuba bayekuthi kubo, “UThixo kalibusise ngokubonakalisa umusa lo kuSawuli inkosi yenu ngokumgcwaba.
David enviou mensageiros aos homens de Jabesh Gilead, e disse-lhes: “Abençoados sois vós por Javé, que mostrastes esta bondade a vosso senhor, até mesmo a Saul, e o sepultastes”.
6 Sengathi khathesi uThixo angalitshengisa umusa lokwethembeka, njalo lami futhi ngizalitshengisa lona lolothando ngoba lenze lokhu.
Agora que Yahweh possa mostrar a você bondade e a verdade amorosa. Eu também te recompensarei por esta gentileza, porque fizeste isto.
7 Khathesi-ke qinani libe lesibindi, ngoba uSawuli inkosi yenu usefile, njalo indlu yakoJuda isigcobe mina ukuba yinkosi yabo.”
Agora, pois, que vossas mãos sejam fortes e valentes; pois Saul, vosso senhor, está morto, e também a casa de Judá me ungiram rei sobre eles”.
8 Ngalesisikhathi, u-Abhineri indodana kaNeri, umlawuli webutho likaSawuli, wayethethe u-Ishi-Bhoshethi indodana kaSawuli wamletha ngaseMahanayimi.
Now Abner, filho de Ner, capitão do exército de Saul, havia levado Ishbosheth, o filho de Saul, e o trouxe para Mahanaim.
9 Wamenza waba yinkosi yaseGiliyadi, e-Ashuri kanye leJezerili, eyako-Efrayimi, lakoBhenjamini kanye lo-Israyeli wonke.
Ele o fez rei sobre Gileade, sobre os ashuritas, sobre Jezreel, sobre Efraim, sobre Benjamim, e sobre todo Israel.
10 U-Ishi-Bhoshethi indodana kaSawuli waba yinkosi yako-Israyeli eleminyaka engamatshumi amane ubudala bakhe, njalo wabusa iminyaka emibili. Kodwa indlu kaJuda yalandela uDavida.
Ishbosheth, filho de Saul, tinha quarenta anos de idade quando começou a reinar sobre Israel, e reinou dois anos. Mas a casa de Judá seguiu Davi.
11 Isikhathi uDavida eyinkosi yendlu yakoJuda eHebhroni saba yiminyaka eyisikhombisa lezinyanga eziyisithupha.
O tempo em que Davi foi rei em Hebron sobre a casa de Judá foi de sete anos e seis meses.
12 U-Abhineri indodana kaNeri, ekanye labantu baka-Ishi-Bhoshethi indodana kaSawuli, basuka eMahanayimi baya eGibhiyoni.
Abner, filho de Ner, e os criados de Ishbosheth, filho de Saul, saíram de Mahanaim para Gibeon.
13 UJowabi indodana kaZeruya kanye labantu bakaDavida baphuma bayahlangana labo echibini laseGibhiyoni. Elinye ixuku lahlala phansi ngakwelinye icele lechibi kwathi elinye lalo ixuku lahlala ngakwelinye icele.
Joab, filho de Zeruia, e os servos de Davi saíram ao encontro deles na piscina de Gibeon; e eles se sentaram, um de um lado da piscina e o outro do outro lado da piscina.
14 U-Abhineri wasesithi kuJowabi, “Ezinye zezinsizwa kazisukume zilwe mathupha phambi kwethu.” UJowabi wathi, “Kulungile, kazikwenze lokho.”
Abner disse a Joab: “Por favor, deixe os jovens se levantarem e competirem diante de nós”. Joab disse: “Que se levantem!”
15 Ngakho zasukuma zabalwa, abantu abalitshumi lambili bakoBhenjamini ngaku-Ishi-Bhoshethi indodana kaSawuli letshumi lambili abakoDavida.
Então eles se levantaram e passaram por cima por número: doze para Benjamim e para Ishbosheth, o filho de Saul, e doze dos servos de Davi.
16 Indoda ngayinye yabamba lowo eyayisilwa laye ngekhanda yatshonisa inkemba yayo emhlubulweni walowo eyayisilwa laye, bawela phansi bonke. Ngakho indawo leyo eGibhiyoni yathiwa yiHelikhathi Hazurimi.
Cada um deles pegou seu adversário pela cabeça e empurrou sua espada para o lado de seu companheiro; assim, caíram juntos. Portanto, aquele lugar em Gibeon foi chamado Helkath Hazzurim.
17 Impi ngalolosuku yayinzima, njalo u-Abhineri labantu bako-Israyeli behlulwa ngabantu bakaDavida.
A batalha foi muito severa naquele dia; e Abner foi espancado, e os homens de Israel, diante dos servos de Davi.
18 Amadodana amathathu kaZeruya ayekhona: uJowabi, lo-Abhishayi kanye lo-Asaheli. U-Asaheli wayelejubane njengomziki.
Os três filhos de Zeruia estavam lá: Joab, Abishai, e Asahel. Asahel era tão leve de pé como uma gazela selvagem.
19 Waxotshana lo-Abhineri, engaphambukeli kwesokudla loba kwesenxele lapho emxhuma.
Asahel perseguiu Abner. Ele não virou para a mão direita nem para a esquerda por seguir Abner.
20 U-Abhineri wakhangela emuva kwakhe wabuza wathi, “Kanti nguwe, Asaheli?” Yena waphendula wathi, “Yimi.”
Então Abner olhou atrás dele e disse: “É você, Asahel?” Ele respondeu: “E é”.
21 U-Abhineri wasesithi kuye, “Phambukela eceleni kwesokudla loba kwesenxele; ubambe enye yezinsizwa uyithathele izikhali zayo.” Kodwa u-Asaheli kayekelanga ukuxotshana laye.
Abner disse-lhe: “Vire-se para sua mão direita ou para sua esquerda e pegue um dos jovens, e pegue sua armadura”. Mas Asahel não se afastaria de segui-lo.
22 U-Abhineri wamxwayisa futhi wathi, “Yekela ukuxotshana lami. Kungani kumele ngikulahle phansi na? Ngingamkhangela njani ebusweni umfowethu uJowabi na?”
Abner disse novamente a Asahel: “Vire-se para longe de me seguir. Por que eu deveria golpeá-lo até o chão? Como então eu poderia olhar Joab seu irmão na cara”?
23 Kodwa u-Asaheli wala ukuyekela ukuxotshana laye; ngakho u-Abhineri wamgwaza esiswini ngomcijo womkhonto wakhe, umkhonto waze wayathutsha emhlane wakhe. Wawela khonapho, wafela khonapho. Amadoda afika ema nxa efika endaweni lapho u-Asaheli ayewe wafela kuyo.
However, ele se recusou a se virar. Por isso Abner com a ponta traseira da lança o atingiu no corpo, de modo que a lança saiu atrás dele; e ele caiu lá embaixo e morreu no mesmo lugar. Todos os que chegaram ao lugar onde Asahel caiu e morreu ficaram parados.
24 Kodwa uJowabi lo-Abhishayi baxotshana lo-Abhineri, kwathi ilanga selitshona bafika eqaqeni lwase-Ama, eduzane leGiya endleleni yenkangala yaseGibhiyoni.
Mas Joab e Abishai perseguiram a Abner. O sol se pôs quando chegaram à colina de Ammah, que está diante de Giah pelo caminho do deserto de Gibeon.
25 Lapho-ke abantu bakoBhenjamini bema ngemva kuka-Abhineri. Benza ixuku bayajama phezu koqaqa.
As crianças de Benjamin se reuniram depois de Abner e se tornaram uma banda, e ficaram no topo de uma colina.
26 U-Abhineri wabiza uJowabi wathi, “Kanti inkemba sekumele idle kokuphela na? Kawuboni ukuthi kuzaphetha kabuhlungu na? Koze kube nini phambi kokuba ulaye abantu bakho ukuba bayekele ukuxotshana labafowabo na?”
Então Abner chamou Joab, e disse: “Devorará a espada para sempre? Você não sabe que será amargura no último final? Quanto tempo vai demorar então, até que você peça ao povo que volte de seguir seus irmãos”?
27 UJowabi waphendula wathi, “Ngeqiniso njengoba uNkulunkulu ekhona, aluba kawukhulumanga, amadoda la abezaxotshana labafowabo kuze kube sekuseni.”
Joab disse: “Como Deus vive, se você não tivesse falado, certamente pela manhã o povo teria ido embora, e não cada um seguia seu irmão”.
28 Ngakho uJowabi watshaya icilongo, bonke abantu bakhe basebesima, kabasaxotshananga lo-Israyeli, kumbe babuye balwe futhi.
Então Joab tocou a trombeta; e todo o povo parou e não perseguiu mais Israel, e não lutou mais.
29 Ngalobobusuku bonke u-Abhineri labantu bakhe bahamba badabula i-Arabha. Bachapha iJodani, baqhubeka bedabula iBhethironi yonke baze bayafika eMahanayimi.
Abner e seus homens passaram toda aquela noite pelo Arabah; e eles passaram pelo Jordão, e passaram por todo Bithron, e chegaram a Mahanaim.
30 UJowabi waphenduka ekuxotshaneni lo-Abhineri wasebuthanisa abantu bakhe bonke. Ngaphandle kuka-Asaheli abantu bakaDavida abalitshumi lasificamunwemunye batholakala bengekho.
Joab voltou de seguir Abner; e quando reuniu todo o povo, dezenove homens de David e Asahel estavam desaparecidos.
31 Kodwa abantu bakaDavida babebulele abakoBhenjamini ababelo-Abhineri abangamakhulu amathathu lamatshumi ayisithupha.
Mas os servos de David haviam atingido os homens de Benjamin Abner, de modo que trezentos e sessenta homens morreram.
32 Bathatha u-Asaheli bayamngcwaba ethuneni likayise eBhethilehema. Emva kwalokho uJowabi labantu bakhe bahamba ubusuku bonke bafika eHebhroni emadabukakusa.
Eles pegaram Asahel e o enterraram no túmulo de seu pai, que estava em Belém. Joab e seus homens foram a noite toda, e o dia quebrou sobre eles em Hebron.