< 1 Amakhosi 12 >
1 URehobhowami waya eShekhemu, njengoba abako-Israyeli bonke babeye khona ukuyambeka ukuba abe yinkosi.
Rehoboam foi a Shechem, pois todo Israel tinha vindo a Shechem para torná-lo rei.
2 UJerobhowamu indodana kaNebhathi wakuzwa lokhu (elokhu eseGibhithe, lapho ayebalekele khona ebalekela inkosi uSolomoni) wabuya evela eGibhithe.
Quando Jeroboão, filho de Nebat, soube disso (pois ele ainda estava no Egito, onde havia fugido da presença do rei Salomão, e Jeroboão vivia no Egito;
3 Ngakho bakhupha ilizwi lokunxusa uJerobhowamu; kwathi yena labo bonke abako-Israyeli baya kuRehobhowami bafika bathi kuye:
e eles o enviaram e o chamaram), Jeroboão e toda a assembléia de Israel vieram, e falaram com Roboão, dizendo:
4 “Uyihlo wasethesa ijogwe elinzima kakhulu, wena phungula lumthwalo olochuku lejogwe elinzima esaletheswa nguyihlo, yikho sizakukhonza.”
“Seu pai dificultou nosso jugo. Agora, portanto, torne o duro serviço de seu pai, e seu pesado jugo que ele nos colocou, mais leve, e nós o serviremos”.
5 URehobhowami waphendula wathi: “Sukani lapha okwensuku ezintathu beseliphenduka libuye kimi.” Ngakho abantu bahamba.
Ele disse a eles: “Parta por três dias, depois volte para mim”. Assim, o povo partiu.
6 INkosi uRehobhowami wabuza abadala besizwe ababehlale njalo basebenza loyise uSolomoni esaphila. Wababuza abadala wathi: “Lingangicebisa ukuthi ngibaphendule ngithini lababantu?”
O rei Rehoboam aconselhou-se com os anciãos que tinham estado perante Salomão, seu pai, enquanto ele ainda vivia, dizendo: “Que conselho você me dá para responder a essas pessoas?
7 Baphendula bathi, “Nxa lamuhla ungaba yinceku yalababantu, ubasebenzele, ukhulumisane labo kuhle, bazahlala bezinceku zakho.”
Eles responderam: “Se você for um servo deste povo hoje, e os servir, e lhes responder com boas palavras, então eles serão seus servos para sempre”.
8 Kodwa uRehobhowami kazange akwamukele ukucebisa kwabadala wakhetha ukudinga ulwazi kwabayintanga yakhe ababekhule bonke njalo kuyibo abasebezinceku zakhe.
Mas ele abandonou o conselho dos velhos que lhe haviam dado, e se aconselhou com os jovens que haviam crescido com ele, que estavam diante dele.
9 Wababuza wathi, “Seluleko bani elilaso? Singabaphendula sithini lababantu abathi kimi, ‘Ake uphungule ubunzima esabetheswa nguyihlo?’”
Ele lhes disse: “Que conselho vocês dão, para que possamos responder a essas pessoas que falaram comigo, dizendo: 'Faça o jugo que seu pai nos pôs mais leve'”.
10 Amajaha ayeyintanga yakhe amphendula athi, “Batshele lababantu abathi kuwe, ‘Uyihlo wasethesa ubunzima, akusiphungulele lobubunzima’ uthi kubo, ‘Ucikilicane wami uqatha kulokhalo lukababa.
Os jovens que tinham crescido com ele lhe disseram: “Diga a essas pessoas que falaram com você, dizendo: 'Seu pai tornou nosso jugo pesado, mas torne-o mais leve para nós' - diga-lhes: 'Meu dedo mindinho é mais grosso que a cintura do meu pai'.
11 Ubaba walethesa ubunzima, mina ngizabungezelela. Ubaba walitshaya ngezaswebhu, mina ngizalilumisa ngenkume.’”
Agora meu pai o sobrecarregou com um jugo pesado, mas eu o acrescentarei ao seu jugo. Meu pai te castigou com chicotes, mas eu te castigarei com escorpiões””.
12 Ngemva kwensuku ezintathu uJerobhowamu labo bonke abantu babuyela kuRehobhowami, njengalokho okwakutshiwo yinkosi ukuthi, “Phendukani lize kimi ngemva kwensuku ezintathu.”
Então Jeroboão e todo o povo vieram a Rehoboam no terceiro dia, como pediu o rei, dizendo: “Venha até mim novamente no terceiro dia”.
13 Inkosi yasiphendula abantu ngolaka. Yalahla izicebiso eyayiziphiwe ngabadala,
O rei respondeu ao povo grosso modo, e abandonou o conselho dos anciãos que lhe haviam dado,
14 yalandela ukucebisa kwabatsha, yathi, “Ubaba walethesa ijogwe elinzima, mina ngizalenza libe nzima okuphindiweyo. Ubaba walixathula ngemichilo, mina ngizalintinyela ngenkume.”
e falou-lhes de acordo com o conselho dos jovens, dizendo: “Meu pai fez pesado o seu jugo, mas eu acrescentarei ao seu jugo”. Meu pai te castigou com chicotes, mas eu te castigarei com escorpiões”.
15 Ngakho inkosi ayizange ibalalele abantu, ngoba lokhu okwakusenzakala ngokwakuvela kuThixo, ukugcwalisa ilizwi likaThixo elaphiwa uJerobhowamu indodana kaNebhathi ngo-Ahija waseShilo.
Então o rei não deu ouvidos ao povo; pois foi uma coisa trazida por Javé, para que ele pudesse estabelecer sua palavra, que Javé falou por Ahijah, o xilonita, a Jeroboão, filho de Nebat.
16 Kwathi bonke abako-Israyeli sebebonile ukuthi inkosi yalile ukubalalela, bayiphendula inkosi bathi: “Silesabelo bani kuDavida, yingxenye bani endodaneni kaJese? Emathenteni enu bako-Israyeli! Gcina indlu yakho, wena kaDavida!” Ngakho abako-Israyeli babuyela emakhaya.
Quando todo Israel viu que o rei não os ouvia, o povo respondeu ao rei, dizendo: “Que porção temos nós em Davi? Não temos uma herança no filho de Jessé. Às suas tendas, Israel! Agora cuide da sua própria casa, David”. Então Israel partiu para as suas tendas.
17 Kodwa uRehobhowami waqhubeka ebabusa abako-Israyeli ababehlala emadolobheni akoJuda.
Mas quanto às crianças de Israel que viviam nas cidades de Judá, Rehoboam reinava sobre elas.
18 INkosi uRehobhowami yathuma u-Adoniramu, owayephethe izibhalwa, kodwa bonke abako-Israyeli bamkhanda ngamatshe bambulala. Kodwa iNkosi uRehobhowami, yona yenelisa ukubaleka ngenqola yempi yaya eJerusalema.
Então o rei Roboão enviou Adoram, que estava sobre os homens sujeitos a trabalhos forçados; e todo Israel o apedrejou até a morte com pedras. O rei Roboão apressou-se a subir para sua carruagem, para fugir para Jerusalém.
19 Kusukela ngalesosikhathi abako-Israyeli bayihlamukela indlu kaDavida kuze kube lamuhla.
Então Israel se rebelou contra a casa de Davi até os dias de hoje.
20 Kwathi bonke abako-Israyeli besizwa ukuthi uJerobhowamu usebuyile bambizela enkundleni lapho abafika bambeka ukuba abe yinkosi yalo lonke elako-Israyeli. Isizwana sakoJuda saba yiso sodwa esasala sibuswa yindlu kaDavida.
Quando todo Israel ouviu que Jeroboão havia voltado, eles o enviaram e o chamaram para a congregação, e o fizeram rei sobre todo Israel. Não houve ninguém que seguisse a casa de Davi, exceto apenas a tribo de Judá.
21 Kwathi uRehobhowami esefike eJerusalema wabuthanisa bonke abakoJuda labakoBhenjamini, amadoda empi azinkulungwane ezilikhulu lamatshumi ayisificaminwembili ukuba bayekulwa labako-Israyeli ukuze babuyisele uRehobhowami indodana kaSolomoni esihlalweni sobukhosi.
Quando Roboão chegou a Jerusalém, ele reuniu toda a casa de Judá e a tribo de Benjamim, cento e oitenta mil homens escolhidos que eram guerreiros, para lutar contra a casa de Israel, para trazer novamente o reino a Roboão, filho de Salomão.
22 Kodwa ilizwi likaNkulunkulu leza kuShemaya inceku kaNkulunkulu.
Mas a palavra de Deus veio a Semaías, o homem de Deus, dizendo:
23 “Tshono kuRehobhowami indodana kaSolomoni inkosi yakoJuda, kubo bonke abendlu kaJuda lekaBhenjamini, lakubo bonke abanye abantu uthi,
“Fala a Roboão, filho de Salomão, rei de Judá, e a toda a casa de Judá e Benjamim, e ao resto do povo, dizendo:
24 ‘Nanku okutshiwo nguThixo ukuthi: Lingahambi ukuyakulwa labafowenu, abako-Israyeli. Yanini emakhaya enu, munye ngamunye, ngoba lokhu okwenzakalayo kuvela kimi.’” Ngakho balilalela ilizwi likaThixo babuyela emakhaya abo, njengokulaywa kwabo nguThixo.
'Yahweh diz: “Não subirá nem lutará contra seus irmãos, os filhos de Israel. Todos retornarão à sua casa; pois isto é de mim””. Então eles ouviram a palavra de Javé, voltaram e seguiram seu caminho, de acordo com a palavra de Javé.
25 UJerobhowamu wasesakha iShekhemu elizweni lamaqaqa elako-Efrayimi wahlala khonale. Esuka lapho waphuma wayakwakha ePheniweli.
Então Jeroboam construiu Shechem na região montanhosa de Ephraim, e viveu nela; e de lá saiu e construiu Penuel.
26 UJerobhowamu wacabanga wathi, “Umbuso usuzabuyela endlini kaDavida.
Jeroboão disse em seu coração: “Agora o reino voltará à casa de Davi”.
27 Nxa abantu laba bangayanikela imihlatshelo ethempelini likaThixo eJerusalema, bazaphinda baphe usekelo lwabo enkosini, uRehobhowami inkosi yakoJuda. Bazangibulala babuyele enkosini uRehobhowami.”
Se este povo subir para oferecer sacrifícios na casa de Iavé em Jerusalém, então o coração deste povo voltará novamente para seu senhor, até mesmo para Roboão rei de Judá; e me matarão, e voltarão para Roboão rei de Judá”.
28 Ngemva kokudinga ukwelulekwa, inkosi yenza amathole egolide amabili. Yasisithi ebantwini, “Kunzima kakhulu kini ukuthi liye eJerusalema. Nampa onkulunkulu benu, Oh Israyeli, abalikhupha eGibhithe.”
Então o rei tomou conselho, e fez dois bezerros de ouro; e disse-lhes: “É demais para vocês subirem a Jerusalém. Olhai e vede vossos deuses, Israel, que vos fizeram subir da terra do Egito”!
29 Wasemisa elinye eBhetheli, elinye njalo eDani.
Ele pôs um em Betel, e o outro em Dan.
30 Lokhu kwaba yisono; abantu babesiya khonale eDani ukuyakhonza lelo elalikhonale.
Esta coisa se tornou um pecado, pois o povo chegou até Dan para adorar antes daquele que lá estava.
31 UJerobhowamu wakha amathempeli ezindaweni eziphakemeyo wasebeka abaphristi emihlotsheni yonke yabantu, lakulabo ababengasibo abaLevi.
Ele fez casas de lugares altos, e fez sacerdotes entre todo o povo, que não eram dos filhos de Levi.
32 Wamisa umkhosi ngosuku lwetshumi lanhlanu ngenyanga yetshumi lasificaminwembili, owawunjengomkhosi owasusenziwa koJuda, wanikela imihlatshelo e-Alithareni. Lokhu wakwenza eBhetheli, enikela ematholeni ayewenzile. LeBhetheli wabeka abaphristi ezindaweni eziphezulu ayezenzile.
Jeroboão ordenou uma festa no oitavo mês, no décimo quinto dia do mês, como a festa que está em Judá, e subiu ao altar. Ele o fez em Betel, sacrificando-se aos bezerros que havia feito, e colocou em Betel os sacerdotes dos lugares altos que havia feito.
33 Ngosuku lwetshumi lanhlanu lwenyanga yesificaminwembili, inyanga ayezikhethele yona, wanikela imihlatshelo e-alithareni ayelakhile eBhetheli. Ngakho wamisa umkhosi kwabako-Israyeli waya e-alithareni ukuyanikela imihlatshelo.
Ele subiu ao altar que havia feito em Betel no décimo quinto dia do oitavo mês, mesmo no mês que ele havia planejado de seu próprio coração; e ordenou uma festa para os filhos de Israel, e subiu ao altar para queimar incenso.