< Matei 23 >
1 Kungai a Yeshu gubhaabhalanjilenje bhandunji bhagumbelenje na bhaajiganywa bhabho, bhalinkuti.
उस वक़्त ईसा ने भीड़ से और अपने शागिर्दों से ये बातें कहीं,
2 Bhaajiganya bha Shalia na Mapalishayo bhashipegwanga ukulungwa gwa shitengu sha a Musha.
“फ़क़ीह और फ़रीसीमूसा के शरी'अत की गधी पर बैठे हैं।
3 Kwa nneyo nkamulanje na tenda shoshowe shishibhannugulilanje. Ikabheje nnakaguyanje itendi yabhonji, pabha bhakaatendanga malinga shibhaajiganyanga.
पस जो कुछ वो तुम्हें बताएँ वो सब करो और मानो, लेकिन उनकी तरह काम न करो; क्यूँकि वो कहते हैं, और करते नहीं।
4 Bhanatabhanga mishigo ja topa nikwaatwikanga bhandunji mmakoyo, ikabheje ashaayenenji bhakapinganga kujangutila nkali kwa lukowe.
वो ऐसे भारी बोझ जिनको उठाना मुश्किल है, बाँध कर लोगों के कँधों पर रखते हैं, मगर ख़ुद उनको अपनी उंगली से भी हिलाना नहीं चाहते।
5 Bhanatendanga itendi yabhonji nkupinga bhalolwanje na bhandunji. Bhanawalanga mabhadili gamakulungwa pa shenyi na mmakono gajandikwe Shalia na leupya mbundo ya pai ya nngubho yabhonji.
वो अपने सब काम लोगों को दिखाने को करते हैं; क्यूँकि वो अपने ता'वीज़ बड़े बनाते और अपनी पोशाक के किनारे चौड़े रखते हैं।
6 Bhanaapinganga tama mwiitengu ya mmujo nkalamu na mmashinagogi.
ज़ियाफ़तों में सद्र नशीनी और इबादतख़ानों में आ'ला दर्जे की कुर्सियाँ।
7 Bhanapinganga kukomaywa kwa jogopekwa kushoko na bhanapinganga shemwa na bhandunji, Bhaajiganya.
और बाज़ारों में सलाम और आदमियों से रब्बी कहलाना पसन्द करते हैं।
8 Ikabheje mmanganyanji nnashemwanje, Bhaajiganya, pabha bhaajiganya bhenunji bhamope, na mmanganya mmowe malinga bhandu bha lutumbo lumo.
मगर तुम रब्बी न कहलाओ, क्यूँकि तुम्हारा उसताद एक ही है और तुम सब भाई हो
9 Wala nnanshemanje mundu jojowe, Atati, pa shilambolyo, pabha Ainabhenunji bhamope, bhali kunnungu.
और ज़मीन पर किसी को अपना बाप न कहो, क्यूँकि तुम्हारा ‘बाप’ एक ही है जो आसमानी है।
10 Wala nnashemwanje, Ashikalongolele, pabha kalongolele jwenunji jumope, ni a Kilishitu.
और न तुम हादी कहलाओ, क्यूँकि तुम्हारा हादी एक ही है, या'नी मसीह।
11 Ali jwankulungwa munkumbi gwenunji anapinjikwa abhe ntumishi jwenunji.
लेकिन जो तुम में बड़ा है, वो तुम्हारा ख़ादिम बने।
12 Jojowe akwiikuya apinga nyegaywa, na akwiinyegaya apinga kuywa.
जो कोई अपने आप को बड़ा बनाएगा, वो छोटा किया जाएगा; और जो अपने आप को छोटा बनाएगा, वो बड़ा किया जाएगा।”
13 Ole gwenunji bhaajiganya bha Shalia na Mapalishayo, mmagulumba! Pabha nnakwaugalilanga bhandunji nnango gwa Upalume gwa Kunnungu, mwaashayenenji nkajinjilanga, na wala bhapinganga jinjila bhala nkakwaalekanga bhajinjilangane.
“ऐ रियाकार; आलिमों और फ़रीसियो तुम पर अफ़सोस कि आसमान की बादशाही लोगों पर बन्द करते हो, क्यूँकि न तो आप दाख़िल होते हो, और न दाख़िल होने वालों को दाख़िल होने देते हो।
14 Ole gwenunji mmaajiganya bha Shalia na Mapalishayo bhagulumba! Pabha nnapokonyolanga nyumba ya bhashitenga na nnajuganga Nnungu kwa leupya, nkupinga mmonekananje kubhandu kuti mmambonenji, kwa nneyo shinng'ukumulwanje kupunda bhananji.
ऐ रियाकार; आलिमों और फ़रीसियो तुम पर अफ़सोस, कि तुम बेवाओं के घरों को दबा बैठते हो, और दिखावे के लिए ईबादत को तुल देते हो; तुम्हें ज़्यादा सज़ा होगी।”
15 Ole gwenunji bhaajiganya bha Shalia na Mapalishayo, mmagulumba! Nnaowanga mmashi na pa litaka nkupinga mumpatanje mundu shakagule dini jenunji. Mumpatangaga, nnakuntendanga mwana jwa ku Jeanamu pabhili kupunda mwaashayenenji. (Geenna )
“ऐ रियाकार; फ़क़ीहो और फ़रीसियो तुम पर अफ़सोस, कि एक मुरीद करने के लिए तरी और ख़ुश्की का दौरा करते हो, और जब वो मुरीद हो चुकता है तो उसे अपने से दूगना जहन्नुम का फ़र्ज़न्द बना देते हो।” (Geenna )
16 Ole gwenunji ashikalongolele nangalole! Mmanganya nkutinji mundu alumbilaga kwa lina lya liekalu, kwene kulumbilako nngabha shindu, ikabheje alumbilaga kwa shaabhu ili nniekalu, kwene lumbilako kunakuntabha.
“ऐ अंधे राह बताने वालो, तुम पर अफ़्सोस! जो कहते हो, अगर कोई मक़दिस की क़सम खाए तो कुछ बात नहीं; लेकिन अगर मक़दिस के सोने की क़सम खाए तो उसका पाबन्द होगा।
17 Mmanganya ashikalongolele bhangumba! Shei shipundile, shaabhu eu liekalu litenda jene shaabhujo jibhe ja ukonjelo?
ऐ अहमक़ों! और अँधों सोना बड़ा है, या मक़्दिस जिसने सोने को मुक़द्दस किया।
18 Kabhili nnkutinji kuti mundu alumbilaga kwa shitala nngabha shindu, ikabheje alumbilaga kwa mbepei ibhishilwe pa shitala, kwene lumbilako kunakuntabha.
फिर कहते हो ‘अगर कोई क़ुर्बानगाह की क़सम खाए तो कुछ बात नहीं; लेकिन जो नज़्र उस पर चढ़ी हो अगर उसकी क़सम खाए तो उसका पाबन्द होगा।’
19 Mmanganya ashinangalole! Shei shipundile, upo ila, eu shitala shitenda mbepeiyo ibhe ya ukonjelo?
ऐ अंधो! नज़्र बड़ी है या क़ुर्बानगाह जो नज़्र को मुक़द्दस करती है?
20 Alumbila kwa shitala analumbila kwa shitala, na kwa indu yowe ili pa shitala.
पस, जो क़ुर्बानगाह की क़सम खाता है, वो उसकी और उन सब चीज़ों की जो उस पर हैं क़सम खाता है।
21 Na alumbila ku liekalu ashilumbila ku liekalu na kwa bhatama nkati bhala.
और जो मक़दिस की क़सम खाता है वो उसकी और उसके रहनेवाले की क़सम खाता है।
22 Na alumbila kunnungu ashilumbila ku shitengu sha Upalume gwa a Nnungu, na bhaatama panani jakwe.
और जो आस्मान की क़सम खाता है वह ख़ुदा के तख़्त की और उस पर बैठने वाले की क़सम भी खाता है।”
23 Ole gwenunji bhaajiganya bha Shalia na Mapalishayo, mmagulumba! Nnashoyanga lipungu lya kumi, nkali maamba ga mmboga, bhishali na tindi, akuno nnilekanga indu ya mana ya Shalia malinga, aki na shiya na ngulupai. Genega gumpinjilwenje kugabhika mmitima gwangali kulibhala gana.
“ऐ रियाकार; आलिमों और फ़रीसियो तुम पर अफ़सोस कि पुदीना सौंफ़ और ज़ीरे पर तो दसवाँ हिस्सा देते हो, पर तुम ने शरी'अत की ज़्यादा भारी बातों या'नी इन्साफ़, और रहम, और ईमान को छोड़ दिया है; लाज़िम था ये भी करते और वो भी न छोड़ते।”
24 Ashikalongolele nangalole! Nnashoyanga libhembe, ikabheje nimila ngamia, nnyama jwankulungwa.
“ऐ अंधे राह बताने वालो; जो मच्छर को तो छानते हो, और ऊँट को निगल जाते हो।
25 “Ole gwenunji bhaajiganya bha Shalia na Mapalishayo, mmagulumba! Mmanganya nninginji malinga mundu aukanga ikombe na bhakuli kua, ikabheje nkati mugumbele indu impatilenje kwa pokonyola na shojo.
ऐ रियाकार; आलिमों और फ़रीसियो तुम पर अफ़सोस कि प्याले और रक़ाबी को ऊपर से साफ़ करते हो, मगर वो अन्दर लूट और ना'परहेज़गारी से भरे हैं।
26 Mmwe a Palishayo nangalole! Nng'ukanje oti shikombe nkati na kua shikukonje.
ऐ अंधे फ़रीसी; पहले प्याले और रक़ाबी को अन्दर से साफ़ कर ताकि ऊपर से भी साफ़ हो जाए।”
27 “Ole gwenunji bhaajiganya bha Shalia na Mapalishayo, mmagulumba! Puninginji mbuti likabhuli lipashilwe shokaa, kwa palanga linabhoneka kukonja, ikabheje nkati kushigumbala maupa ga bhawilenje na ikoko yaigwinji.
“ऐ रियाकार; आलिमों और फ़रीसियो तुम पर अफ़सोस कि तुम सफ़ेदी फिरी हुई क़ब्रों की तरह हो, जो ऊपर से तो ख़ूबसूरत दिखाई देती हैं, मगर अन्दर मुर्दों की हड्डियों और हर तरह की नापाकी से भरी हैं।
28 Nneyo peyo mmanganya nnabhonekanga na bhandunji mbuti nkwetenje aki, ikabheje nkati nshigumbalanga ugulumba na ungamanyika.
इसी तरह तुम भी ज़ाहिर में तो लोगों को रास्तबाज़ दिखाई देते हो, मगर बातिन में रियाकारी और बेदीनी से भरे हो।”
29 “Ole gwenunji bhaajiganya bha Shalia na Mapalishayo, mmagulumba! Nnashenjelanga makabhuli ga ashinkulondola bha a Nnungu na konjeleya makabhuli ga bhandunji bhakwetenje aki.
“ऐ रियाकार; आलिमों और फ़रीसियो तुम पर अफ़सोस, कि नबियों की क़ब्रें बनाते और रास्तबाज़ों के मक़बरे आरास्ता करते हो।
30 Nnikutinji, ‘Monaga uwe tukapali bhukala ja ashinakulu bhetu, tukanakunde kwaabhulaganga ashinkulondola bha a Nnungu!’
और कहते हो, ‘अगर हम अपने बाप दादा के ज़माने में होते तो नबियों के ख़ून में उनके शरीक न होते।’
31 Kwa nneyo, nnakong'ondelanga mwaashayenenji kuti mmanganya bha ulongo gwa bhaabhulegenje ashinkulondola bha a Nnungu.
इस तरह तुम अपनी निस्बत गवाही देते हो, कि तुम नबियों के क़ातिलों के फ़र्ज़न्द हो।
32 Bhai, mmaliyanje liengo libhatandubhenje bhanyikala bhenunji lila.
ग़रज़ अपने बाप दादा का पैमाना भर दो।
33 Mmanganya nninginji malinga majoka, bhana bha majoka! Shinnjikubhutukanje bhuli ukumu ja ku Jeanamu? (Geenna )
ऐ साँपों, ऐ अफ़'ई के बच्चो; तुम जहन्नुम की सज़ा से क्यूँकर बचोगे? (Geenna )
34 Pabha nnolanje, nne ngunakumpeleshelanga ashinkulondola bha a Nnungu, bhandunji bhakwetenje lunda na bhaajiganya bha Shalia. Bhananji nkupinga kwaabhulaganga na kwaakomelanga munshalabha bhananji, shimwaakomanje ibhoko mmashinagogi genunji na kwaabhinganga shilambo kwa shilambo.
इसलिए देखो मैं नबियों, और दानाओं और आलिमों को तुम्हारे पास भेजता हूँ, उन में से तुम कुछ को क़त्ल और मस्लूब करोगे, और कुछ को अपने इबादतख़ानों में कोड़े मारोगे, और शहर ब शहर सताते फिरोगे।
35 Kwa nneyo kugambwa kowe shikung'ishilanje kwa ligongo lya minyai ja bhandunji bhakwetenje aki jijitishile pa litaka. Elo, tandubhila kubhulagwa kwa a Abheli bhaaliji bhanguja, mpaka kubhulagwa kwa a Shakalia bhanabhabho a Bhalakiya, bhumwaabhulegenje ku liekalu pakati shitala na liekalu.
ताकि सब रास्तबाज़ों का ख़ून जो ज़मीन पर बहाया गया तुम पर आए, रास्तबाज़ हाबिल के ख़ून से लेकर बरकियाह के बेटे ज़करियाह के ख़ून तक जिसे तुम ने मक़दिस और क़ुर्बानगाह के दर्मियान क़त्ल किया।
36 Kweli ngunakummalanjilanga, lwene lubhelekolu lupinga ukumulwa kwa ligongo lya genego.
मैं तुम से सच कहता हूँ कि ये सब कुछ इसी ज़माने के लोगों पर आएगा।”
37 “Ugwe Yelushalemu, Ugwe Yelushalemu! Ukwaabhulaganga ashinkulondola bha a Nnungu, na kwaakomanga maganga mpaka kuwa bhatumilwenje kunngwako bhala. Palingwa njilinga kwaakundikanyanga ashibhanago, malinga nanunu jwa nnguku shakuti kwiigutamila yana yakwe, ikabheje gwaangapinga.
“ऐ यरूशलीम ऐ यरूशलीम तू जो नबियों को क़त्ल करता और जो तेरे पास भेजे गए, उनको संगसार करता है, कितनी बार मैंने चाहा कि जिस तरह मुर्ग़ी अपने बच्चों को परों तले जमा कर लेती है, इसी तरह मैं भी तेरे लड़कों को जमा कर लूँ; मगर तुम ने न चाहा।
38 Bhai nnoje, nyumba jako shijibhe liame na ushubha.
देखो; तुम्हारा घर तुम्हारे लिए वीरान छोड़ा जाता है।
39 Pabha, nkamonanga kabhili mpaka pushimmeleketanje, ‘Apegwe mboka jwene akwiya kwa lina lya Bhakulungwa.’”
क्यूँकि मैं तुम से कहता हूँ, कि अब से मुझे फिर हरगिज़ न देखोगे; जब तक न कहोगे कि मुबारिक़ है वो जो दावन्द के नाम से आता है।”