< Matei 21 >
1 A Yeshu na bhaajiganywa bhabho bhakabhandishilanjeje ku Yelushalemu gubhaikengenenje ku Bhetipage tome na shitumbi sha Misheituni, gubhaatumilenjeje bhaajiganywa bhabho bhabhili,
E, quando se approximaram de Jerusalem, e chegaram a Bethphage, ao monte das Oliveiras, enviou então Jesus dois discipulos, dizendo-lhes:
2 gubhaalugulilenje, “Nnjendangane kushijiji shili mmujo jenunji, kweneko shimung'imananje mbunda atabhilwe naka mwanagwe. Mwagopolanje nkajiye nabhonji.
Ide á aldeia que está defronte de vós, e logo encontrareis uma jumenta presa, e um jumentinho com ella; desprendei-a, e trazei-m'os.
3 Monaga mundu ammuyangaga shoshowe, munnugulilanje, ‘Bhakulungwa bhanakwaapinganga,’ nabhalabho shangupe shibhampanganje.”
E, se alguem vos disser alguma coisa, direis que o Senhor os ha de mister: e logo os enviará.
4 Genega gashinkutendeka nkupinga gatimilile gegala galugwilwe na ankulondola bha a Nnungu bhalinkuti,
Ora tudo isto aconteceu para que se cumprisse o que foi dito pelo propheta, que diz:
5 “Mwaabhalanjilanje bhashilambo ku Shayuni, ‘Munnole, Mpalume jwenu anakwiya! Ashikwitimalika na ashikwela mbunda, Mwana jwa mbunda.’”
Dizei á filha de Sião: Eis que o teu Rei ahi te vem, manso, e assentado sobre uma jumenta, e sobre um jumentinho, filho de animal sujeito ao jugo.
6 Bhaajiganywa bhala gubhapitengene, nigubhatendilenje malinga shibhalugulilwenje na a Yeshu.
E, indo os discipulos, e fazendo como Jesus lhes ordenára,
7 Gubhanjiye nabhonji mbunda jula naka mwanagwe, gubhatandikenje nngubho yabhonji panani jabhonji na a Yeshu gubhakwelile nitama panani nngubho paka mwana mbunda.
Trouxeram a jumenta e o jumentinho, e sobre elles pozeram os seus vestidos, e fizeram-n'o assentar em cima.
8 Bhandu bhagumbelenje bhala gubhatandikenje nngubho yabhonji ina mumpanda, na bhandu bhananji gubhatemilenje maagala gubhatandikenje mumpanda.
E muitissima gente estendia os seus vestidos pelo caminho, e outros cortavam ramos d'arvores, e os espalhavam pelo caminho.
9 Bhandu bhabhagwinji bhalinginji mmujo na bhalinginji nnyuma bhala, gubhautiyenje lilobhe bhalinkutinji, “Nnumbililwe Bhaulongo gwa a Daudi! Apegwe mboka jwene akwiya kwa lina lya Bhakulungwa! Bhalumbililwe a Nnungu bhali Kunnungu!”
E a multidão que ia adeante, e a que seguia, clamava, dizendo: Hosanna ao Filho de David; bemdito o que vem em nome do Senhor: Hosanna nas alturas.
10 A Yeshu bhakajinjileje ku Yelushalemu, shilambo showe gushigumbele nnjasha. Bhandunji gubhalinginji nkubhuya, “Jweneju gani?”
E, entrando elle em Jerusalem, toda a cidade se alvoroçou, dizendo: Quem é este?
11 Likundi lya bhandunji munkumbi mula gubhashitenje, “Bhenebha a nkulondola bha a Nnungu a Yeshu, kopoka ku Nashaleti shilambo sha Galilaya.”
E a multidão dizia: Este é Jesus, o Propheta de Nazareth da Galilea.
12 Bhai, a Yeshu gubhajinjile ku liekalu, gubhaabhinjilenje palanga bhandu bhaushangaga na uma indu ku liekalu, gubhapindikulenye mesha ya bhaatindiganya mmbiya bhala na itengu ya bhaushanga ngunda.
E entrou Jesus no templo de Deus, e expulsou todos os que vendiam e compravam no templo, e derribou as mesas dos cambistas e as cadeiras dos que vendiam pombas:
13 Gubhaalugulilenje, “Ishijandikwa Mmajandiko ga Ukonjelo, ‘Nyumba jangu shijishemwe nyumba ja nyujila nne.’ Ikabheje mmanganya nshikujitendanga lishembo lya bhaapokonyola indu.”
E disse-lhes: Está escripto: A minha casa será chamada casa de oração: mas vós a tendes convertido em covil de ladrões.
14 Ashinangalole na bhalemelenje gubhaajendelenje ku liekaluko, nabhalabho a Yeshu gubhaalamiyenje.
E foram ter com elle ao templo cegos e côxos, e curou-os.
15 Bhai, bhakulungwanji bhaabhishila na bhaajiganya bha Shalia bhakaibhonanjeje ilapo ibhatendile a Yeshu, na bhana bhashoko pubhautiyangaga lilobhe ku liekalu bhalinkutinji, “Bhalumbililwe Bhaulongo gwa a Daudi,” gubhatumbelenje.
Vendo então os principaes dos sacerdotes e os escribas as maravilhas que fazia, e os meninos clamando no templo, Hosanna ao Filho de David; indignaram-se,
16 Kwa nneyo gubhaalugulilenje, “Bhuli, nkapilikana ibhaabheleketanga?” A Yeshu gubhaajangwilenje, “Elo, ngulipilikana! Bhuli, nkanabhe shomanga Mmajandiko? ‘Kwa kang'wa ya bhana bhashoko na ashinambombe Shibhannumbililanje.’”
E disseram-lhe: Ouves o que estes dizem? E Jesus lhes disse: Sim; nunca lestes: Pela bocca dos meninos e das creancinhas de peito aperfeiçoaste o louvor?
17 Bhai, gubhaaleshilenje, gubhajabhwile pa shilambo pala gubhapite ku Bhetania, gubhagonile kweneko.
E, deixando-os, saiu da cidade para Bethania, e ali passou a noite.
18 Lyambape a Yeshu bhalibhuja kwenda ku Yelushalemu, gubhakwete shibhanga.
E, de manhã, voltando para a cidade, teve fome;
19 Gubhagubhweni nkongo gumo gwa tini nnyenje mpanda, gubhaujendele, ikabheje bhangashibhona shindu ikabhe maambape. Bhai, gubhaulugulile nkongo gula, “Unaogoye kabhili iepo pitipiti!” Shangupe nkongo gwa tini gula ukunyalaga. (aiōn )
E, avistando uma figueira perto do caminho, dirigiu-se a ella, e não achou n'ella senão folhas. E disse-lhe: Nunca mais nasça fructo de ti. E a figueira seccou immediatamente. (aiōn )
20 Bhaajiganywa bhakaubhonanjeje bhashinkulapanga, gubhashitenje, “Kwa nndi agu nkongogu ushinyala shangupe?”
E os discipulos, vendo isto, maravilharam-se, dizendo: Como seccou immediatamente a figueira?
21 A Yeshu gubhaajangwilenje, “Kweli ngunakummalanjilanga, monaga nkolangaga ngulupai gwangali lipamba, shinkombolanje tenda nngabha ga ntinipe, ikabheje nkali kushilugulila ashi shitumbishi, ‘Tutumbuka ukatumbushile mmashi,’ shiitendeshe.
Jesus, porém, respondendo, disse-lhes: Em verdade vos digo que, se tiverdes fé e não duvidardes, não só fareis isto á figueira, mas até, se a este monte disserdes: Ergue-te e precipita-te no mar, assim será feito;
22 Na nkolangaga ngulupai, shoshowe shishinnjuganje kwa a Nnungu, shimpegwanje.”
E tudo o que pedirdes na oração, crendo, o recebereis.
23 A Yeshu bhakajinjileje ku liekalu bhali nkujiganya, bhakulungwanji bhaabhishila na bhanangulungwa bha bhandunji gubhaajendelenje nikwaabhuya, “Nnatenda genega kwa ukulungwa ukeni? Gani ampele jene amuliji?”
E, chegando ao templo, acercaram-se d'elle, estando já ensinando, os principes dos sacerdotes e os anciãos do povo, dizendo: Com que auctoridade fazes isto? e quem te deu essa auctoridade?
24 A Yeshu gubhaajangwilenje, “Na nne ngunakumuyanga, nnyangulangaga, bhai na nne shininnugulilanje ngunatenda genega kwa ukulungwa ukeni.
E Jesus, respondendo, disse-lhes: Eu tambem vos perguntarei uma coisa; se m'a disserdes, tambem eu vos direi com que auctoridade faço isto.
25 Bhuli, ubhatisho gwa a Yowana kugwakoposhele kwei? Bhuli, kugwakoposhele kwa a Nnungu eu ku bhandu?” Ikabheje gubhabheketelenje ashaayenenji, Tulugulaga, “Kugwakoposhele kwa a Nnungu,” shibhatubhuye, “Bhai, pakuti mwangakulupalilanga?”
O baptismo de João d'onde era? Do céu, ou dos homens? E pensavam entre si, dizendo: Se dissermos: Do céu, elle nos dirá: Então porque não o crestes?
26 Na tulugulaga, “Kugwakoposhele ku bhandu,” tunakwaajogopanga bhandunji pabha bhowe bhanakundanga kuti a Yowana ankulondola bha a Nnungu.
E, se dissermos: Dos homens, tememos o povo, porque todos consideram João como propheta.
27 Bhai, gubhaajangwilenje, “Tukakumumanya!” Nabhalabho a Yeshu gubhaalugulilenje, “Numbe nne ngannugulilanga ngunatenda genega kwa ukulungwa gwashi.”
E, respondendo a Jesus, disseram: Não sabemos. Elle disse-lhes: Nem eu vos digo com que auctoridade faço isto.
28 “Mmanganya nkubhonanga bhuli? Bhandu bhamo bhashinkukola bhana bhabhili. Gubhannugulile jwankulu jula, ‘Mwanangu, lelo ukakamule liengo kunngunda gwa mishabhibhu.’
Mas que vos parece? Um homem tinha dois filhos, e, dirigindo-se ao primeiro, disse: Filho, vae trabalhar hoje na minha vinha.
29 Nshanda jula gwajangwile, ‘Ngajenda!’ Ikabheje gwaibhushiye, kungai gwapite kamula liengo.
Elle, porém, respondendo, disse: Não quero. Mas depois, arrependendo-se, foi.
30 Ainamundu bhala gubhannugulile jwa nnung'una jula nneila peila, jwalakwe akwaajangulaga, ‘Atati shinyende!’ Ikabheje jwangajenda.
E, dirigindo-se ao segundo, fallou-lhe de egual modo; e, respondendo elle, disse: Eu vou, senhor; e não foi.
31 Bhuli, bhene bhabhilibha jwei atendile ibhapinga Ainamundu?” Gubhaajangwilenje, “Jwankulu jula.” Bhai, a Yeshu gubhaalugulilenje, “Kweli ngunakummalanjilanga, bhakamula koli na bha labhalabha shibhannongolelanje kujinjila Muupalume gwa a Nnungu.”
Qual dos dois fez a vontade do pae? Disseram-lhe elles: O primeiro. Disse-lhes Jesus: Em verdade vos digo que os publicanos e as meretrizes vos precedem no reino de Deus.
32 Pabha a Yowana bhanng'ishilenje na kunnanguyanga mpanda gwa aki mwangaakulupalilanga, ikabheje bhakamula koli na bha labhalabha bhashinkwaakulupalilanga. Nkali nkagabhonanjeje gowego mmanganya mwangaipetanga nikwaakulupalila.
Porque João veiu a vós no caminho de justiça, e não o crestes, mas os publicanos e as meretrizes o creram: vós, porém, vendo isto, nem depois vos arrependestes para o crer.
33 A Yeshu gubhashite, mpilikananje lutango luna. Bhandu bhamo bhashinkulima nngunda gwa mishabhibhu, gubhatimbiliye lubhigo, gubhaolile liiko lya minyila divai, gubhashenjile na nyingo ja tama bhalinda. Kungai gubhaakolishiyenje bhaalima, gubhajabhwile kwenda shilambo sha talika.
Ouvi ainda outra parabola: Houve um homem, pae de familia, que plantou uma vinha, e circumdou-a de um vallado, e construiu n'ella um lagar, e edificou uma torre, e arrendou-a a uns lavradores, e ausentou-se para longe:
34 Gakaisheje mobha ga maneng'eno, gubhaatumilenje bhatumishi bhabho ku bhaalimanga bhala, nkupinga bhakatolelanje ndalo.
E, chegando o tempo dos fructos, enviou os seus servos aos lavradores, para receberem os seus fructos.
35 Bhaalimanga bhala gubhaakamwilenje bhatumishi bhala, jumo gubhankomilenje na juna gubhammulegenje na juna gubhankomilenje maganga mpaka gwawile.
E os lavradores, apoderando-se dos servos, feriram um, mataram outro, e apedrejaram outro.
36 Bhandu bhala gubhaatumilenje kabhili bhatumishi bhana, bhabhagwinji punda bhalongolelenje bhala. Bhaalimanga bhala gubhaatendelenje nneila peila malinga bhalongolelenje bhala.
Depois enviou outros servos, em maior numero do que os primeiros; e fizeram-lhes o mesmo;
37 Kumpelo gubhantumile mwanagwabho akuno bhaliganishiya, shibhannjogopanje pabha mwanangu.
E por ultimo enviou-lhes seu filho, dizendo: Terão respeito a meu filho.
38 Ikabheje bhaalimanga bhala bhakammonanjeje mwanagwabho gubhabheleketenje ashaayenenji, “Jweneju ni apinga lishi, tummulaje tutole ulishi gwakwe!”
Mas os lavradores, vendo o filho, disseram entre si: Este é o herdeiro; vinde, matemol-o, e apoderemo-nos da sua herança.
39 Bhai, gubhankamwilenje, gubhampelekenje kunyenje nngunda gwa mishabhibhu gula, gubhammulegenje.
E, lançando mão d'elle, o arrastaram para fóra da vinha, e o mataram.
40 “Lelo, bhayene nngunda gwa mishabhibhu pushibhaishepo, shibhaatendanje bhuli bhaalimangabho?”
Quando pois vier o senhor da vinha, que fará áquelles lavradores?
41 Gubhajangwilenje, “Shibhaabhulaganje bhaalimanga bhangali bha mbonenjibho, na nngunda gula shibhaapanganje bhaalimanga bhananji, shibhajiye kwaapanganga ndalo.”
Dizem-lhe elles: Dará affrontosa morte aos maus, e arrendará a vinha a outros lavradores, que a seus tempos lhe dêem os fructos.
42 Penepo a Yeshu gubhaalugulilenje, “Bhuli, nkanabheshomanga yenei Mmajandiko? ‘Liganga libhalikanilenje bhaashenga Nnaino lishibha liganga likulu lya pa ndumba. Bhakulungwa bhatendile lyeneli, Na kunngwetu uwe ni lya lapa!’
Diz-lhes Jesus: Nunca lestes nas Escripturas: A pedra, que os edificadores rejeitaram, essa foi posta por cabeça do angulo: pelo Senhor foi feito isto, e é maravilhoso aos nossos olhos?
43 “Kwa nneyo ngunakummalanjilanga, Upalume gwa a Nnungu upinga shoywa kungwenunji, bhapegwanje bhandunji bha ilambo ina, shibhakombolanje kutenda ibhapinga a Nnungu.”
Portanto eu vos digo que o reino de Deus vos será tirado, e será dado a gente que dê os seus fructos.
44 Na jwene shaagwile lyene ligangalyo, shatemekanje ipande, na jojowe shilinngwile lyene ligangalyo, shakandaganywe.
E quem cair sobre esta pedra despedaçar-se-ha; e sobre quem ella cair esmagal-o-ha.
45 Bhakulungwanji bhaabhishila na Mapalishayo bhakapilikananjeje ndango ya a Yeshu, gubhamumanyinji kuti bhanakwaabheleketanga.
E os principes dos sacerdotes e os phariseos, ouvindo estas palavras, entenderam que fallava d'elles;
46 Kwa nneyo gubhaloleyenje mwakwaakamulila, ikabheje bhatendaga kwaajogopanga bhandunji, pabha bhandunji bhamumanyinji kuti ankulondola bha a Nnungu.
E, pretendendo prendel-o, receiaram o povo, porquanto o tinham por propheta.