< Matei 20 >
1 “Upalume gwa Kunnungu ushilandana naka mundu akwete nngunda gwa mishabhibhu, nilabha lyamba kukwaatolanga bhakamula maengo kubhakamulanje liengo mungunda gwakwe.
“क्यूँकि आस्मान की बादशाही उस घर के मालिक की तरह है, जो सवेरे निकला ताकि अपने बाग़ में मज़दूर लगाए।
2 Gubhalegene nabhonji kwaalipanga ela jimo kwa lyubha limo, kungai gubhaapelekenje kunngunda gwabho.
उसने मज़दूरों से एक दीनार रोज़ तय करके उन्हें अपने बाग़ में भेज दिया।
3 Jikaisheje shaa tatu ja lyamba gubhapite kabhili kushoko gubhaabhweninji bhandunji bhana bhajimingenenje kushoko, bhangalinginji shatenda.
फिर पहर दिन चढ़ने के क़रीब निकल कर उसने औरों को बाज़ार में बेकार खड़े देखा,
4 Gubhaalugulilenje, ‘Nnjendangananje nkakamulanje liengo kunngunda gwangu gwa mishabhibhu, na nne shininnimpanganje aki jenunji.’
और उन से कहा, 'तुम भी बाग़ में चले जाओ, जो वाजिब है तुम को दूँगा। पस वो चले गए।
5 Bhai, gubhapitengene. Bhayene nngunda bhala gubhapite kabhili shaa shita ja mui, na shaa tisha nndengulo, gubhatendile nneila peila.
फिर उसने दोपहर और तीसरे पहर के क़रीब निकल कर वैसा ही किया।
6 Nkali shaa kumi na moja ja shigulogulo, gubhapite kabhili, gubhaaimenenje bhandunji bhana bhajimingenenje kushoko. Bhai, gubhaabhushiyenje, ‘Pakuti nshijimangana totolo gwangali kamula liengo?’
और कोई एक घंटा दिन रहे फिर निकल कर औरों को खड़े पाया, और उनसे कहा, 'तुम क्यूँ यहाँ तमाम दिन बेकार खड़े हो?'
7 Gubhaajangwilenje, ‘Pabha jwakwapi atupele liengo.’ Nabhalabho gubhaalugulilenje, ‘Nnjendanje nkakamulanje liengo mungunda gwa mishabhibhu.’
उन्होंने उससे कहा, 'इस लिए कि किसी ने हम को मज़दूरी पर नहीं लगाया। उस ने उनसे कहा, 'तुम भी बाग़ में चले जाओ।”
8 “Kukapilileje, bhayene nngunda bhala gubhannugulile nkujimilila jwabho, ‘Gwaashemanje bhaakamula maengo gwaalipanje nshaala gwabhonji, tandubhila jwa kumpelo, mpaka jwa ntai.’
“जब शाम हुई तो बाग़ के मालिक ने अपने कारिन्दे से कहा, 'मज़दूरों को बुलाओ और पिछलों से लेकर पहलों तक उनकी मज़दूरी दे दो।
9 Bhai, gubhaikengene bha kumpelo bhala, gubhaposhelenje kila mundu ela jimo.
जब वो आए जो घंटा भर दिन रहे लगाए गए थे, तो उनको एक — एक दीनार मिला।
10 Bhakaikanganeje bhatainji bhala, pubhaganishiyenje shibhapegwanje kupunda bhananji bhala, ikabheje na bhalabhonji gubhapegwilwenje ela jimo jimo
जब पहले मज़दूर आए तो उन्होंने ये समझा कि हम को ज़्यादा मिलेगा; और उनको भी एक ही दीनार मिला।
11 Gubhaposhelenje ela yabhonji, gubhatandwibhenje kwainginishila bhakulungwa bhala.
जब मिला तो घर के मालिक से ये कह कर शिकायत करने लगे,
12 Bhalinkutinji, ‘Abha bhandunji bhatolilwenje kumpelo bhashikamulanga liengo lishaa limope, pakuti nshikututendela malinga bhanganyabha, uwe tushikamula liengo kwa kaje nibhalilwa na lyubha totolo?’
'इन पिछलों ने एक ही घंटा काम किया है और तूने इनको हमारे बराबर कर दिया जिन्होंने दिन भर बोझ उठाया और सख़्त धूप सही?'
13 “Bhakulungwa bhala gubhannjangwile jumo, ‘Ambwiga, shakwa shininkumbile! Bhuli, twangalagana nshaala gwa ela jimo kwa lyubha limo?
उसने जवाब देकर उन में से एक से कहा, 'मियाँ, मैं तेरे साथ बे इन्साफ़ी नहीं करता; क्या तेरा मुझ से एक दीनार नहीं ठहरा था?
14 Nntole aki jenu, mwijabhulile. Njipinga kwaapanganga bha kumpelobha malinga mmwe.
जो तेरा है उठा ले और चला जा मेरी मर्ज़ी ये है कि जितना तुझे देता हूँ इस पिछले को भी उतना ही दूँ।
15 Bhuli, ngapinjikwa tenda shingupinga namwene kwa indu yangu? Bhuli, nnamonela lupimilo pabha njibha nannguja?’”
क्या मुझे ठीक नहीं कि अपने माल से जो चाहूँ सो करूँ? तू इसलिए कि मैं नेक हूँ बुरी नज़र से देखता है।
16 A Yeshu gubhamaliye bheleketa bhalinkuti, “Bhalinginji kumpelo shibhabhanganje bha ntai, na bha ntai, shibhabhanganje bha kumpelo.”
इसी तरह आख़िर पहले हो जाएँगे और पहले आख़िर।”
17 A Yeshu pubhajombokaga kwenda ku Yelushalemu, bhashinkwaatolanga bhaajiganywa likumi limo na bhabhili bhala kuntemela na bhalinginji mumpanda gubhaalugulilenje,
और येरूशलेम जाते हुए ईसा बारह शागिर्दों को अलग ले गया; और रास्ते में उनसे कहा।
18 “Mpilikananje! Tunakwenda ku Yelushalemu, na kweneko Mwana juka Mundu apinga kamuywa ku bhakulungwa bhaabhishila na bhaajiganya bha Shalia na bhalabhonji shibhanng'ukumulanje abhulagwe.
“देखो; हम येरूशलेम को जाते हैं; और इबने आदम सरदार काहिनों और फ़क़ीहों के हवाले किया जाएगा; और वो उसके क़त्ल का हुक्म देंगे।
19 Shibhankamuyanje kubhandu bhangabha Bhayaudi, nkupinga bhannyegayanje na akomwe ibhoko na komelwa munshalabha, ikabhe lyubha lya tatu shayuywe.”
और उसे ग़ैर क़ौमों के हवाले करेंगे ताकि वो उसे ठठ्ठों में उड़ाएँ, और कोड़े मारें और मस्लूब करें और वो तीसरे दिन ज़िन्दा किया जाएगा।”
20 Penepo anyinabhabhonji bhana bha a Shebhedayo gubhaaishile a Yeshu bhali na ashibhana bhabho, gubhaatindibhalile nikwaajuga shindu.
उस वक़्त ज़ब्दी की बीवी ने अपने बेटों के साथ उसके सामने आकर सिज्दा किया और उससे कुछ अर्ज़ करने लगी।
21 A Yeshu gubhaabhushiye, “Nkupinga nndi?” Bhakongwe bhala gubhaalugulile, “Nnumbile kuti ashibhanangubha shibhatamangananje Muupalume gwenu jumo nkono nshinda na juna nkono nnilo.”
उसने उससे कहा, “तू क्या चाहती है?” उस ने उससे कहा, “फ़रमा कि ये मेरे दोनों बेटे तेरी बादशाही में तेरी दहनी और बाईं तरफ़ बैठें।”
22 A Yeshu gubhaalugulilenje, “Nkakushimanyanga shinkujuganga. Bhuli, shinkombolanje kwiipililila malanga ga mboteko malinga shimbinga pitila nne?” Gubhaajangwilenje, “Shitukombole.”
ईसा ने जवाब में कहा, “तुम नहीं जानते कि क्या माँगते हो? जो प्याला मैं पीने को हूँ क्या तुम पी सकते हो?” उन्होंने उससे कहा, “पी सकते हैं।”
23 A Yeshu gubhaalugulilenje, “Kweli shimwiipilililanje malanga ga mboteko gumbinga pitila nne, ikabheje gani shatame kunkono nnilo eu nkono nshinda gwangu, nngabha gangu nne, ikabhe shibhapegwanje bhapanjilwenje na a Nnungu bhala.”
उसने उनसे कहा “मेरा प्याला तो पियोगे, लेकिन अपने दहने बाएँ किसी को बिठाना मेरा काम नहीं; मगर जिनके लिए मेरे बाप की तरफ़ से तैयार किया गया उन्हीं के लिए है।”
24 Bhaajiganywa likumi limo bhala bhakapilikananjeje genego, gubhaatumbalilenje ashaajabhonji bhabhili bhala.
जब शागिर्दों ने ये सुना तो उन दोनों भाइयों से ख़फ़ा हुए।
25 A Yeshu gubhaashemilenje, gubhaalugulilenje, “Mmumanyinji kuti bhaatagwala bha bhandu bhangabha Bhayaudi bhanakwaatagwalanga bhandu kwa mashili, na bhakulungwanji bhabhonji bhanakwabhonelanga nneyo peyo.
मगर ईसा ने उन्हें पास बुलाकर कहा “तुम जानते हो कि ग़ैर क़ौमों के सरदार उन पर हुक्म चलाते और अमीर उन पर इख़्तियार जताते हैं।
26 Kwenu mmanganya inabhe nneyo, ikabhe mundu apinga kubha jwankulungwa, abhe ntumishi jwenunji,
तुम में ऐसा न होगा; बल्कि जो तुम में बड़ा होना चाहे वो तुम्हारा ख़ादिम बने।
27 na mundu apinga kubha jwantai munkumbi gwenunji abhe ntumwa jwenunji.
और जो तुम में अव्वल होना चाहे वो तुम्हारा ग़ुलाम बने।
28 Nneyo peyo, Mwana juka Mundu jwangaika kukamulilwa maengo, ikabheje kukamula liengo na shoya gumi gwakwe nkupinga kwaagombolanga bhandu bhabhagwinji.”
चुनाँचे; इबने आदम इसलिए नहीं आया कि ख़िदमत ले; बल्कि इसलिए कि ख़िदमत करे और अपनी जान बहुतों के बदले फ़िदया में दें।”
29 A Yeshu na bhaajiganywa bhabho bhalishokangana ku Yeliko, lugwinjili lwa bhandu gulwaakagwile.
जब वो यरीहू से निकल रहे थे; एक बड़ी भीड़ उसके पीछे हो ली।
30 Bhai, bhashinkupagwanga ashinangalole bhabhili bhatemingenenje nnyenje mpanda, bhakapilikananjeje kuti a Yeshu bhapinga pita gwene mpandago, gubhautienje lilobhe, “Mmakulungwa, Bhaulongo gwa a Daudi, nntubhonele shiya!”
और देखो; दो अँधों ने जो रास्ते के किनारे बैठे थे ये सुनकर कि 'ईसा जा रहा है चिल्ला कर कहा, “ऐ ख़ुदावन्द इब्न — ए — दाऊद हम पर रहम कर।”
31 Lugwinjili lwa bhandu lula bhakwaakalipilangaga kupinga bhapumulanje. Ikabheje bhanganyabho gubhapundilenje kweya lilobhe, “Mmakulungwa, Bhaulongo gwa a Daudi, nntubhonele shiya!”
लोगों ने उन्हें डाँटा कि चुप रहें; लेकिन वो और भी चिल्ला कर कहने लगे, “ऐ ख़ुदावन्द इबने दाऊद हम पर रहम कर।”
32 A Yeshu gubhajimi, gubhaashemilenje nikwabhuyanga, “Nkupinganga nintendelanje nndi?”
ईसा ने खड़े होकर उन्हें बुलाया और कहा, “तुम क्या चाहते हो कि मैं तुम्हारे लिए करूँ?”
33 Gubhaajangwilenje, “Mmakulungwa, tunajuga tulole.”
उन्होंने उससे कहा “ऐ ख़ुदावन्द हमारी आँखें खुल जाएँ।”
34 Bhai, a Yeshu gubhaabhonelenje shiya, gubhaakwashiyenje meyo gabhonji, na shangupe gubhalolilenje, nigubhaakagwilenje.
ईसा को तरस आया। और उसने उन की आँखों को छुआ और वो फ़ौरन देखने लगे और उसके पीछे हो लिए।