< Maliko 11 >
1 Bhai, bhalinginji tome na ika ku Yelushalemu, gubhaikengenenje ku Bhetipage na ku Bhetania tome na shitumbi sha mikongo jishemwa Misheituni. Gubhaatumilenje bhaajiganywa bhabho bhabhili,
जब वो येरूशलेम के नज़दीक ज़ैतून के पहाड़ पर बैतफ़िगे और बैत अन्नियाह के पास आए तो उसने अपने शागिर्दों में से दो को भेजा।
2 gubhalugulilenje, “Nnjendangane kushijiji shili mmujo jenunji, pushinnjinjilanje mwenemo, shimung'imananje mwana mbunda atabhililwe, akanabhe jigala mundu. Munngopolanje nkanjiye najonji.
और उनसे कहा, “अपने सामने के गाँव में जाओ और उस में दाख़िल होते ही एक गधी का जवान बच्चा बँधा हुआ तुम्हें मिलेगा, जिस पर कोई आदमी अब तक सवार नहीं हुआ; उसे खोल लाओ।
3 Monaga mundu amuyangaga, ‘Pakuti nnatendanga nneyo?’ Munnugulilanje ‘Bhakulungwa bhanakummpinga na shibhamujenajo shangupe.’”
और अगर कोई तुम से कहे, तुम ये क्यूँ करते हो?’ तो कहना, ख़ुदावन्द को इस की ज़रूरत है।’ वो फ़ौरन उसे यहाँ भेजेगा।”
4 Bhai, gubhapitengenenje, gubhang'imenenje mwana mbunda atabhililwe pa nnango gwa nyumba, nnyenje mpanda njindo, pubhanngopolangaga,
पस वो गए, और बच्चे को दरवाज़े के नज़दीक बाहर चौक में बाँधा हुआ पाया और उसे खोलने लगे।
5 bhandu bhananji bhajimingenenje tome na penepo gubhaabhushiyenje, “Kwa nndi nnakungopolanga mwana mbundajo?”
मगर जो लोग वहाँ खड़े थे उन में से कुछ ने उन से कहा “ये क्या करते हो? कि गधी का बच्चा खोलते हो?”
6 Gubhaajangwilenje malinga shibhalajilwenje na a Yeshu, nabhalabhonji gubhaaleshilenje bhajabhulanje.
उन्हों ने जैसा ईसा ने कहा था, वैसा ही उनसे कह दिया और उन्होंने उनको जाने दिया।
7 Gubhaapeleshelenje a Yeshu mwana mbunda jula. Gubhatandikenje nngubho pantundu jakwe na gubhaakweshienje a Yeshu.
पस वो गधी के बच्चे को ईसा के पास लाए और अपने कपड़े उस पर डाल दिए और वो उस पर सवार हो गया।
8 Bhandu bhabhagwinji gubhatandikenje nngubho yabhonji mumpanda, na bhananji gubhatandikenje maagala gubhatemilenje mmigunda.
और बहुत लोगों ने अपने कपड़े रास्ते में बिछा दिए, औरों ने खेतों में से डालियाँ काट कर फैला दीं।
9 Bhandu bhowe bhalongolelenje na bhakagulangaga nnyuma, gubhautienje lilobhe bhalinkutinji, “Bhainiywe! Bhaposhele mboka bhakwiya kwa lina lya Bhakulungwa!
जो उसके आगे आगे जाते और पीछे पीछे चले आते थे ये पुकार पुकार कर कहते जाते थे “होशना मुबारिक़ है वो जो ख़ुदावन्द के नाम से आता है।
10 Ushipegwa mboka Upalume ukwiya, gwa ainabhetu a Daudi. Bhainiywe a Nnungu kunani kaje kunnungu!”
मुबारिक़ है हमारे बाप दाऊद की बादशाही जो आ रही है आलम — ए बाला पर होशना।”
11 A Yeshu gubhajinjile kunjini ku Yelushalemu gubhapelengenye kwenda ku liekalu, gubhalolile indu yowe mowe. Pabha yashinkubha ligulo, gubhabhujile ku Bhetania na bhaajiganywa bhabho likumi limo na bhabhili bhala.
और वो येरूशलेम में दाख़िल होकर हैकल में आया और चारों तरफ़ सब चीज़ों का मुआइना करके उन बारह के साथ बैत'अन्नियाह को गया क्यूँकि शाम हो गई थी।
12 Malabhi gakwe bhalinkushokangana ku Bhetania, a Yeshu gushaapoteshe shibhanga.
दूसरे दिन जब वो बैत'अन्नियाह से निकले तो उसे भूख लगी।
13 Bhai, gubhagubhweni nkongo ntini kwa taliya uli na maamba. Gubhagujendele nkuganishiya pana shibhakaiimane iepo. Bhakaisheje gubhagaimene maambape, pabha nngabha miongwe ja ogoya iepo.
और वो दूर से अंजीर का एक दरख़्त जिस में पत्ते थे देख कर गया कि शायद उस में कुछ पाए मगर जब उसके पास पहुँचा तो पत्तों के सिवा कुछ न पाया क्यूँकि अंजीर का मोसम न था।
14 A Yeshu gubhaulugulile ntini gula, “Tandubhila lelo na mobha gowe, mundu akalya iepo yako.” Na bhaajiganywa bhabho gubhapilikenenje malobhe gubhabhelekete. (aiōn )
उसने उस से कहा “आइन्दा कोई तुझ से कभी फल न खाए!” और उसके शागिर्दों ने सुना। (aiōn )
15 Bhai, gubhaikengenenje ku Yelushalemu. A Yeshu gubhapite ku Liekalu, gubhatandwibhe kwabhinganjilanga palanga, bhandunji bhaushangaga na uma indu mwenemo. Gubhapindikwile mesha ya bhatindiganya mmbiya, na itengu ya bhausha ngunda.
फिर वो येरूशलेम में आए, और ईसा हैकल में दाख़िल होकर उन को जो हैकल में ख़रीदो फ़रोख़्त कर रहे थे बाहर निकालने लगा और सराफ़ों के तख़्त और कबूतर फ़रोशों की चौकियों को उलट दिया।
16 Na wala bhanganneshelela mundu jojowe, kujinjiya wala kopoya shindu ku Liekalu.
और उसने किसी को हैकल में से होकर कोई बरतन ले जाने न दिया।
17 Kungai gubhaajigenyenje bhalinkuti, “Ishijandikwa Mmajandiko ga Ukonjelo kuti, ‘Nyumba jangu shijishemwe nyumba ja jujila kwa bhandu bhowe!’ Ikabheje mmanganya nshikujitendebhuyanga nibha lishembo lya kwiiya bhagwii!”
और अपनी ता'लीम में उनसे कहा, “क्या ये नहीं लिखा कि मेरा घर सब क़ौमों के लिए दुआ का घर कहलाएगा? मगर तुम ने उसे डाकूओं की खोह बना दिया है।”
18 Bhakulungwanji bhaabhishila, na bhaajiganya bha Shalia, bhakapilikananjeje genego, gubhatandwibhenje loleya shanabhuli pushibhaabhulaganje. Ikabheje bhashinkujogopanga, pabha lugwinjili lwa bhandu lwatendaga kanganigwa, kwa majiganyo gabho.
और सरदार काहिन और फ़क़ीह ये सुन कर उसके हलाक करने का मौक़ा ढूँडने लगे क्यूँकि उस से डरते थे इसलिए कि सब लोग उस की ता'लीम से हैरान थे।
19 Likaisheje ligulo, a Yeshu na bhaajiganywa bhabho gubhashoshilenje pa nnjini pala.
और हर रोज़ शाम को वो शहर से बाहर जाया करता था,
20 Pa lyamba lyakwe bhalipitangana, gubhagubhweninji nkongo ntini gula gujumwile gowe kuumila kumbubhu.
फिर सुबह को जब वो उधर से गुज़रे तो उस अंजीर के दरख़्त को जड़ तक सूखा हुआ देखा।
21 A Petili gubhakumbushile, gubhaalugulile a Yeshu, “Mmajiganya, nnole! Ntini gumuuloshile gula, gujumwile!”
पतरस को वो बात याद आई और उससे कहने लगा “ऐ रब्बी देख ये अंजीर का दरख़्त जिस पर तूने ला'नत की थी सूख गया है।”
22 A Yeshu gubhaalugulile, “Nnapinjikwanga mwakulupalilanje a Nnungu.
ईसा ने जवाब में उनसे कहा, “ख़ुदा पर ईमान रखो।
23 Kweli ngunakunnugulilanga, mundu ashilugulilaga ashi shitumbishi, ‘Tutumbuka ukaileshele mmashi,’ akuno akakola lipamba muntima gwakwe, ikabhe alikulupalila kuti yowe yabheleketayo inatendeka, shatendelwe shene shindusho.
मैं तुम से सच कहता हूँ‘कि जो कोई इस पहाड़ से कहे उखड़ जा और समुन्दर में जा पड़’और अपने दिल में शक न करे बल्कि यक़ीन करे कि जो कहता है वो हो जाएगा तो उसके लिए वही होगा।
24 Kwa nneyo ngunakunnugulilanga, punkujuganga shindu kwa a Nnungu, nkulupalilanje kuti mpegwilwenje na shimpegwanje.
इसलिए मैं तुम से कहता हूँ कि जो कुछ तुम दुआ में माँगते हो यक़ीन करो कि तुम को मिल गया और वो तुम को मिल जाएगा।
25 Punkujuganga Nnungu, munneshelelanje jojowe annebhilenje, nkupinga Ainabhenunji bhali kunnungu, bhanneshelelanje yambi yenunji.”
और जब कभी तुम खड़े हुए दुआ करते हो, अगर तुम्हें किसी से कुछ शिकायत हो तो उसे मु'आफ़ करो ताकि तुम्हारा बाप भी जो आसमान पर है तुम्हारे गुनाह मु'आफ़ करे।
26 “Ikabheje nkaaleshelanje ajenunji, nkali Ainabhenunji bha kunnungu, bhakanneshelelanga yambi yenunji.”
[अगर तुम मु'आफ़ न करोगे तो तुम्हारा बाप जो आसमान पर है तुम्हारे गुनाह भी मु'आफ़ न करेगा]।”
27 Gubhaikengenenje kabhili ku Yelushalemu, bhai pubhapitilaga kuliekalu, bhakulungwanji bhaabhishila, na bhaajiganya bha Shalia ya Musha, na bhanangulungwa gubhaajendelenje a Yeshu,
वो फिर येरूशलेम में आए और जब वो हैकल में टहेल रहा था तो सरदार काहिन और फ़क़ीह और बुज़ुर्ग उसके पास आए।
28 Gubhaabhushiyenje, “Nnatenda genega kwa ukulungwa gwashi? Na gani ampele gwene ukulungwa gwa tenda yene indui?”
और उससे कहने लगे, “तू इन कामों को किस इख़्तियार से करता है? या किसने तुझे इख़्तियार दिया है कि इन कामों को करे?”
29 A Yeshu gubhaalugulilenje, “Shinimmuyanje oti, nnyangulangaga, numbe nne shininnugulilanje ngunatenda yenei kwa ukulungwa gwashi.
ईसा ने उनसे कहा, “मैं तुम से एक बात पूछता हूँ तुम जवाब दो तो मैं तुमको बताऊँगा कि इन कामों को किस इख़्तियार से करता हूँ।
30 Mashili ga ubhatisho gwa a Yowana kugakopweshe kunnungu eu kubhandu?”
यूहन्ना का बपतिस्मा आसमान की तरफ़ से था या इंसान की तरफ़ से? मुझे जवाब दो।”
31 Gubhatandwibhenje kubhuyana ashaayenenji bhalinkutinji, “Tulugulaga kuti kugakopweshe kunnungu, shibhatubhuye pakuti mwangaakulupalilanga?
वो आपस में कहने लगे, अगर हम कहें आस्मान की तरफ़ से’ तो वो कहेगा ‘फिर तुम ने क्यूँ उसका यक़ीन न किया?’
32 Na tulugulaga kuti kugakopweshe ku bhandu, ntape.” Bhangajangulanga nneyo, nkwaajogopanga bhandu, pabha bhowe bhakulupalilenje kuti, a Yowana pubhaliji kweli ankulondola bha a Nnungu.
और अगर कहें इंसान की तरफ़ से? तो लोगों का डर था इसलिए कि सब लोग वाक़'ई यूहन्ना को नबी जानते थे
33 Bhai, gubhaajangwilenje a Yeshu, “Tukakukumanya.” Na bhalabho a Yeshu gubhaalugulilenje, “Na nne ngannugulilanga ngunatenda genega kwa mashili gashi.”
पस उन्होंने जवाब में ईसा से कहा, हम नहीं जानते। ईसा ने उनसे कहा “में भी तुम को नहीं बताता, कि इन कामों को किस इख़्तियार से करता हूँ।”