< Itendi 22 >
1 “Ashaapwanga na asha awawa, nnaino mmbilikananje shinguti bheleketa nkwitapula!”
VARONES hermanos y padres, oid la razón que ahora os doy.
2 Bhakapilikananjeje bhalibheleketa Shiebhulania gubhapundilenje kupumula. Na bhalabho a Pauli gubhapundile kubheleketa.
(Y como oyeron que les hablaba en lengua hebrea, guardaron más silencio.) Y dijo:
3 “Nne Nanyaudi, kumelekwe ku Tasho shilambo sha Kilikia. Ikabheje punelelwe pa Yelushalemu pepano na bhaajiganya bhangu a Gamalieli. Nashinkujiganywa ukoto Shalia ja ashinakulu bhetu. Nashinkwiishoya kwa ntima gwangu gowe kwa a Nnungu malinga lelo shinninginji mmanganyanjishi.
Yo de cierto soy Judío, nacido en Tarso de Cilicia, mas criado en esta ciudad á los pies de Gamaliel, enseñado conforme á la verdad de la ley de la patria, celoso de Dios, como todos vosotros sois hoy.
4 Nashinkwaapotekanga mpaka kwaabhulaganga bhandunji bhakaagulanga a Yeshu. Natendaga kwaakamulanga bhanabhalume na bhanabhakongwe nikwaatabhanga, nikwaugalilanga nnigelesha.
Que he perseguido este camino hasta la muerte, prendiendo y entregando en cárceles hombres y mujeres:
5 Bhakulungwa bha bhaabhishila na bhanangulungwa bhowe bha lukumbi shibhakong'ondelanje gegano. Gumboshele bhaluwa kukopoka kunngwabhonji jibhajandishilwenje ashaapwetu Bhayaudi bhalinginji ku Dameshiki. Gumbite ku Dameshiki nkupinga ngaakamulanje bhene bhandunjibho na kwiyanabhonji ku Yelushalemu bhali bhatabhilwenje nkupinga bhaukumulwanje.
Como también el príncipe de los sacerdotes me es testigo, y todos los ancianos; de los cuales también tomando letras á los hermanos, iba á Damasco para traer presos á Jerusalem aun á los que estuviesen allí, para que fuesen castigados.
6 “Bhai, punaaliji mumpanda malanga ga shaa shita ja mui tome naika ku Dameshiki, shangupe shikukoposhelaga shilangaya sha punda kukopoka ku nnungu gushinangashiye mmbali yowe.
Mas aconteció que yendo yo, y llegando cerca de Damasco, como á medio día, de repente me rodeó mucha luz del cielo:
7 Penepo gung'wile pai, gumbilikene lilobhe lilimalanjila, ‘Shauli, Shauli! Kwa nndi unamboteka?’
Y caí en el suelo, y oí una voz que me decía: Saulo, Saulo, ¿por qué me persigues?
8 Nne gumushiye, ‘Mmwe Mmakulungwa agani?’ Nabhalabho gubhamalanjile, ‘Nne a Yeshu Bhanashaleti bhunkwaapoteka.’
Yo entonces respondí: ¿Quién eres, Señor? Y me dijo: Yo soy Jesús de Nazaret, á quien tú persigues.
9 Na bhene bhalinginji pamo na nne bhala, bhashibhweninji shilangaya shila ikabheje bhangalipilikana lilobhe lika jwene abheleketaga na nne.
Y los que estaban conmigo vieron á la verdad la luz, y se espantaron; mas no oyeron la voz del que hablaba conmigo.
10 Bhai, gumushiye, ‘Ndende bhuli Mmakulungwa?’ Bhakulungwa bhala gubhamalanjile, ‘Jima, ujende ku Dameshiki na kweneko shiubhalanjilwe yupinjikwa utende.’
Y dije: ¿Qué haré, Señor? Y el Señor me dijo: Levántate, y ve á Damasco, y allí te será dicho todo lo que te está señalado hacer.
11 Kwa ligongo lyapunda langaya shilangaya shila nangakombola kulola kwa nneyo gubhangamwilenje nkono ni nongoya mpaka ku Dameshiki.
Y como yo no viese por causa de la claridad de la luz, llevado de la mano por los que estaban conmigo, vine á Damasco.
12 “Kweneko ashinkupagwa mundu jumo lina lyakwe a Anania, mundu abhajogopaga a Nnungu na kunda Shalia jetu na manyika na eshimika na Bhayaudi bhatamanganaga ku Dameshiki.
Entonces un Ananías, varón pío conforme á la ley, que tenía buen testimonio de todos los Judíos que [allí] moraban,
13 Gubhaishe mmona, gubhajimi tome na nne, gubhashite, ‘Apwanga a Shauli! Nnole kabhili.’ Popo pepo gunnolile, gunaabhweni.
Viniendo á mí, y acercándose, me dijo: Hermano Saulo, recibe la vista. Y yo en aquella hora le miré.
14 Kungai Anania gubhashite, ‘Nnungu jwa ashainabhetu ashikunng'agula mmwe nkupinga mwiimanye ibhapinga na mwaamanye Bhakamula Maengo bhabho bhanguja na pilikana lilobhe likopoka nkang'wa jabho.
Y él dijo: El Dios de nuestros padres te ha predestinado para que conocieses su voluntad, y vieses á aquel Justo, y oyeses la voz de su boca.
15 Pabha shimwaakong'ondele kubhandu bhowe ga imwibhweni na imwipilikene.
Porque has de ser testigo suyo á todos los hombres, de lo que has visto y oído.
16 Bhai, igala nkulinda nndi? Nnjime, nkabhatishwe nneshelelwe ilebho yenu kwa tenda nneyo shinnisheme lina lya Bhakulungwa.’
Ahora pues, ¿por qué te detienes? Levántate, y bautízate, y lava tus pecados, invocando su nombre.
17 “Bhai, ngabhujeje ku Yelushalemu, nilinkujuga Nnungu nniekalu guniibhweni agamii.
Y me aconteció, vuelto á Jerusalem, que orando en el templo, fuí arrebatado fuera de mí.
18 Gunaabhweni Bhakulungwa bhalimalanjila, ‘Shangu! Ujabhule pa Yelushalemu pabha bhandunji bha pepano bhakakukundanga pushiungong'ondele nne.’
Y le vi que me decía: Date prisa, y sal prestamente fuera de Jerusalem; porque no recibirán tu testimonio de mí.
19 Gunaajangwile, ‘Mmakulungwa, bhalabhonji bhamumanyinji kuti nne natendaga pita mmashinagogi kwaakamulanga na kwaakomanga bhankulupalilangaga mmwe bhala.
Y yo dije: Señor, ellos saben que yo encerraba en cárcel, y hería por las sinagogas á los que creían en ti;
20 Na kabhili pubhabhulegwe bhaakong'ondela bhenu a Shitepano, nne namwene naapali popo nguliengwa na yatendekaga ila akuno nilingamwile nngubho yabhonji bhaabhulagangaga bhala.’
Y cuando se derramaba la sangre de Esteban tu testigo, yo también estaba presente, y consentía á su muerte, y guardaba las ropas de los que le mataban.
21 Na Bhakulungwa gubhamalanjile, ‘Jenda, shinikutume kwaatalika kubhandunji bha ilambo ina.’”
Y me dijo: Ve, porque yo te tengo que enviar lejos á los Gentiles.
22 Bhandunji bhala gubhaapilikenishiyenje a Pauli mpaka penepo, ikabheje bhakabheleketeje genego, gubhatandwibhenje kujobhela bhalinkutinji, “Mwabhulaje! Mundu jwa nnei kubhulagwape.”
Y le oyeron hasta esta palabra: entonces alzaron la voz, diciendo: Quita de la tierra á un tal hombre, porque no conviene que viva.
23 Gubhapundilenje kujobhela akuno bhalileshelanga kunani nngubho yabhonji na litutuli.
Y dando ellos voces, y arrojando sus ropas y echando polvo al aire,
24 Bhakulungwa bha bhakomana ngondo gubhaamulishe bhaapelekanje a Pauli nkati lugwani lwa manjola, gubhaabhalanjilenje bhaakomanje ibhoko nkupinga bhamumanye shiumilo shajamililwa nneila na Bhayaudi.
Mandó el tribuno que le llevasen á la fortaleza, y ordenó que fuese examinado con azotes, para saber por qué causa clamaban así contra él.
25 Ikabheje bhakaatabhanjeje nkupinga bhaakomanje ibhoko, a Pauli gubhaabhushiye bhakulungwa bha manjola bhajimi tome, “Bhuli, mwa mmbone mmanganya kunkoma mundu jwa ku Loma akanabhe ukumulwa?”
Y como le ataron con correas, Pablo dijo al centurión que estaba presente: ¿Os es lícito azotar á un hombre Romano sin ser condenado?
26 Bhakulungwa bha manjola bhala bhakapilikaneje nneyo, gubhaalugulile bhakulungwa bha bhakoma ngondo bhala bhalinkuti, “Nkupinga tenda nndi? Jwene munduju nshilambo jwa ku Loma!”
Y como el centurión oyó [esto], fué y dió aviso al tribuno, diciendo: ¿Qué vas á hacer? porque este hombre es Romano.
27 Bhai, bhakulungwa bha bhakomana ngondo bhala gubhaajendele a Pauli gubhaabhushiye, “Mmalanjile, mmwe mmashilambo sha ku Loma?” A Pauli gubhaajangwile, “Elo.”
Y viniendo el tribuno, le dijo: Dime, ¿eres tú Romano? Y él dijo: Sí.
28 Bhakulungwa bha bhakomana ngondo gubhashite, “Nne njipata ushilambo gwa ku Loma kwalipila mmbiyayaigwinji.” A Pauli gubhashite, “Ikabheje nne nanshilambo jwa ku Loma kwa bhelekwa.”
Y respondió el tribuno: Yo con grande suma alcancé esta ciudadanía. Entonces Pablo dijo: Pero yo lo soy de nacimiento.
29 Bhai, bhandunji bhapingangaga kwaabhuya a Pauli bhala shangupe gubhajabhulenje. Nkali bhakulungwa bha bhakomana ngondo bhala gubhajogwepe bhakamumanyeje kuti a Pauli pubhaliji bha shilambo sha Loma na pabha bhashinkwaatabha mindondolo.
Así que, luego se apartaron de él los que le habían de atormentar: y aun el tribuno también tuvo temor, entendido que era Romano, por haberle atado.
30 Malabhi gakwe, bhakulungwa bha manjola gubhapinjle bhamumanye kuti Bhayaudi bhakwaalugulanga bhuli a Pauli. Kwa nneyo gubhaagopwele mindondolo a Pauli, gubhaamulishenje bhakulungwanji bha bhaabhishila na bha lukumbi bhowe bhatamangane shitamo. Kungai gubhaajimishe a Pauli pakatipakati lukumbi.
Y al día siguiente, queriendo saber de cierto la causa por qué era acusado de los Judíos, le soltó de las prisiones, y mandó venir á los príncipes de los sacerdotes, y á todo su concilio: y sacando á Pablo, le presentó delante de ellos.