< Waiata 78 >

1 He Makiri na Ahapa. Kia anga mai te taringa, e toku iwi, ki taku ture: tahuri mai o koutou taringa ki nga kupu a toku mangai.
Èuj, narode moj, nauk moj, prigni uho svoje k rijeèima usta mojih.
2 Ka puaki te kupu whakarite i toku mangai, ka korerotia e ahau nga mea ngaro onamata:
Otvoram za prièu usta svoja, kazaæu stare pripovijetke.
3 I rongo nei, i matau nei tatou, i korero ai hoki o tatou matua ki a tatou.
Što slušasmo i doznasmo, i što nam kazivaše oci naši,
4 E kore e huna e matou i a ratou tamariki: me whakaatu ki to muri whakatupuranga nga whakamoemiti ki a Ihowa, me tona kaha, me ana mahi whakamiharo i mea ai ia.
Neæemo zatajiti od djece njihove, naraštaju poznom javiæemo slavu Gospodnju i silu njegovu i èudesa koja je uèinio.
5 Kua pumau hoki i a ia he whakaaturanga i roto i a Hakopa, kua takoto he ture i roto i a Iharaira: a whakahaua mai ana e ia o tatou tupuna, kia whakaakona ki a ratou tamariki.
Svjedoèanstvo podiže u Jakovu, i u Izrailju postavi zakon, koji dade ocima našim da ga predadu djeci svojoj;
6 Kia matauria ai e to muri whakatupuranga, e nga tamariki e whanau, e ara ake a mua: mo ta ratou whakaatu ki a ratou tamariki.
Da bi znao potonji naraštaj, djeca koja æe se roditi, pa i oni da bi kazivali svojoj djeci
7 Kia u ai ta ratou tumanako ki te Atua, kei wareware hoki ki nga mahi a te Atua: engari kia mau ki ana whakahau.
Da polažu na Boga nadanje svoje, i ne zaboravljaju djela Božijih, i zapovijesti njegove da drže;
8 Kei rite hoki ki o ratou tupuna, ki te whakatupuranga whakakeke, tutu, ki te whakatupuranga kihai nei i whakatikatika i to ratou ngakau, kihai hoki i u to ratou wairua ki te Atua.
I da ne budu kao oci njihovi, rod nevaljao i uporan, rod koji ne bješe tvrd srcem svojim, niti vjeran Bogu duhom svojim.
9 He hunga mau patu nga tama a Eparaima, he hunga hapai kopere, heoi tahuri ana ratou i te ra o te tatauranga.
Sinovi Jefremovi naoružani, koji strijeljaju iz luka, vratiše se natrag, kad bijaše boj.
10 Kihai i puritia e ratou te kawenata a te Atua; kihai ano i pai ki te haere i tana ture;
Ne saèuvaše zavjeta Božijega, i po zakonu njegovu ne htješe hoditi.
11 Heoi, kua wareware ki ana mahi, me ana mea whakamiharo i whakakitea e ia ki a ratou.
Zaboraviše djela njegova, i èudesa, koja im je pokazao,
12 He mea whakamiharo ana mahi i te aroaro o o ratou tupuna, i te whenua o Ihipa, i te parae o Toana.
Kako pred ocima njihovijem uèini èudesa u zemlji Misirskoj, na polju Soanu;
13 Tapahia ana e ia te moana, a meinga ana ratou kia whiti: tu ake i a ia nga wai ano he puranga.
Razdvoji more, i provede ih, od vode naèini zid;
14 He mea arahi ratou e ia i te awatea ki te kapua: i te roa hoki o te po ki te marama o te ahi.
I vodi ih danju oblakom, i svu noæ svijetlijem ognjem;
15 I wahia e ia nga kohatu i te koraha; a me te mea no nga rire nui tana wai hei inu ma ratou.
Raskida stijene u pustinji, i poji ih kao iz velike bezdane;
16 Puta mai ana i a ia he awa i roto i te kamaka: meinga ana nga wai kia heke, ano he waipuke.
Izvodi potoke iz kamena, i vodi vodu rijekama.
17 Heoi ka hara ano ratou ki a ia: whakatoi ana ki te Runga Rawa i te koraha.
Ali oni još jednako griješiše njemu, i gnjeviše višnjega u pustinji.
18 Na kei te whakamatautau to ratou ngakau i te Atua, kei te inoi kai ma to ratou hiahia.
I kušaše Boga u srcu svom, ištuæi (jela) po volji svojoj,
19 I korero kino ano ratou ki te Atua, i mea; E ahei ranei i te Atua te taka he tepu ki te koraha?
I vikaše na Boga, i rekoše: “može li Bog zgotoviti trpezu u pustinji?
20 Nana, ko tana patunga i te kohatu, ka pakaru mai te wai, a puke ana nga awa: e taea ano ranei e ia te homai taro, e pae ranei i a ia he kikokiko ma tana iwi?
Evo! on udari u kamen, i poteèe voda, i rijeke ustadoše; može li i hljeba dati? hoæe li i mesa postaviti narodu svojemu?”
21 Na ko te rongonga o Ihowa, na ka riri: a toro ana te kapura ki a Hakopa, puta ake ana te riri ki a Iharaira;
Gospod èu i razljuti se, i oganj se razgorje na Jakova, i gnjev se podiže na Izrailja.
22 Mo ratou kihai i whakapono ki te Atua, kihai ano i whakawhirinaki ki tana whakaoranga.
Jer ne vjerovaše Bogu i ne uzdaše se u pomoæ njegovu.
23 Nana nei hoki i whakahau nga kapua i runga, i whakatuwhera nga tatau o te rangi.
Tada zapovjedi oblacima odozgo, i otvori vrata nebeska,
24 A whakauaina iho te mana ki runga ki a ratou hei kai; homai ana hoki e ia te witi o te rangi ma ratou.
I pusti, te im podaždje mana za jelo, i hljeb nebeski dade im.
25 Kai ana te tangata i ta te anahera kai: i tukua e ia he kai ma ratou, a makona noa.
Hljeba anðelskoga jeðaše èovjek; posla im (jela) do sitosti.
26 I whakaohokia e ia te marangai i te rangi: i takina ano te tonga e tona kaha.
Pusti nebom ustoku, i navede silom svojom jug;
27 A whakauaina iho e ia te kikokiko ki a ratou ano he puehu; he manu whai pakau ano he one no te moana.
I kao prahom zasu ih mesom, i kao pijeskom morskim pticama krilatim;
28 A whakangahorotia iho e ia ki waenganui i to ratou puni: ki o ratou nohoanga a tawhio noa.
Pobaca ih sred okola njihova, oko šatora njihovijeh.
29 Na kai ana ratou, tino makona; i tukua hoki e ia ki a ratou ta ratou i hiahia ai:
I najedoše se i dade im što su željeli.
30 Kihai ratou i ngaruru ki ta ratou i hiahia ai; a i roto tonu ta ratou kai i o ratou mangai,
Ali ih još i ne proðe želja, još bješe jelo u ustima njihovijem,
31 Na ka pa te riri o te Atua ki a ratou, a patua iho e ia te hunga tetere o ratou; piko ana i a ia nga taitamariki o Iharaira.
Gnjev se Božji podiže na njih i pomori najjaèe meðu njima, i mladiæe u Izrailju pobi.
32 Ahakoa pa katoa tenei, i hara ano ratou, kihai ano i whakapono ki ana mahi whakamiharo.
Preko svega toga još griješiše, i ne vjerovaše èudesima njegovijem.
33 I whakapaua ai e ia o ratou ra ki te horihori, o ratou tau ki te potatutatu.
I pusti, te dani njihovi prolaziše uzalud, i godine njihove u strahu.
34 Ka patua ratou e ia, na, ka rapu ratou i a ia, a ka hoki, ka ui wawe ki te Atua.
Kad ih ubijaše, onda pritjecahu k njemu, i obraæahu se i iskahu Boga;
35 Ka mahara hoki ko te Atua to ratou kohatu, ko te Atua, ko te Runga Rawa, to ratou kaihoko.
I pominjahu da je Bog obrana njihova, i višnji izbavitelj njihov.
36 Otiia kei te patipati o ratou mangai ki a ia, a teka ana o ratou arero ki a ia.
Laskahu mu ustima svojima, i jezikom svojim lagahu mu.
37 Kihai hoki to ratou ngakau i tika ki a ia; kihai ano ratou i u ki tana kawenata.
A srce njihovo ne bješe njemu vjerno, i ne bijahu tvrdi u zavjetu njegovu.
38 Ko tana ia, he aroha; hipokina ana e ia te he, kihai ano i whakangaro: ae ra, he maha ana whakahokinga iho i tona riri, a kihai i oho katoa tona riri.
Ali on bješe milostiv, i pokrivaše grijeh, i ne pomori ih, èesto ustavljaše gnjev svoj, i ne podizaše sve jarosti svoje.
39 I mahara hoki ia he kikokiko nei ratou: he hau e pahure atu ana, a e kore e hoki mai.
Opominjaše se da su tijelo, vjetar, koji prolazi i ne vraæa se.
40 Ano te tini o a ratou whakatoinga i a ia i te koraha, o a ratou whakapouritanga i a ia i te tahora!
Koliko ga puta rasrdiše u pustinji, i uvrijediše u zemlji gdje se ne živi!
41 Hoki whakamuri ana ratou, whakamatautau ana i te Atua: whakatoia ana e ratou te Mea Tapu o Iharaira.
Sve nanovo kušaše Boga, i sveca Izrailjeva dražiše.
42 Kihai ratou i mahara ki tona ringa, ki te ra i whakaorangia ai ratou e ia i te hoariri;
Ne sjeæaše se ruke njegove i dana, u koji ih izbavi iz nevolje,
43 Ki tana meatanga i ana tohu ki Ihipa, i ana merekara ki te parae o Toana;
U koji uèini u Misiru znake svoje i èudesa svoja na polju Soanu;
44 I puta ke ai i a ia o ratou awa hei toto, me o ratou manga wai, te inu ai ratou.
I provrže u krv rijeke njihove i potoke njihove, da ne mogoše piti.
45 I tonoa ai e ia he huihuinga namu ki a ratou, a pau iho ratou; he poroka, i huna ai ratou.
Posla na njih bubine da ih kolju, i žabe da ih more.
46 A hoatu ana e ia o ratou hua ki te moka; me to ratou mauiui ki te mawhitiwhiti.
Ljetinu njihovu dade crvu, i muku njihovu skakavcima.
47 Whakamatea ana e ia a ratou waina ki te whatu, a ratou rakau hikamora ki te haupapa.
Vinograde njihove pobi gradom, i smokve njihove slanom.
48 Tukua ana e ia a ratou kararehe ma te whatu, a ratou kahui ma nga uira.
Gradu predade stoku njihovu, i stada njihova munji.
49 I tukua whakareretia e ia ki a ratou tona riri, aritarita, weriweri, me te raruraru; he whakaeke na nga anahera kino.
Posla na njih ognjeni gnjev svoj, jarost, srdnju i mržnju, èetu zlijeh anðela.
50 A whakatikaia ana e ia he ara mo tona riri; kihai i tohungia to ratou wairua kei mate: otiia tukua ana e ia to ratou ora ki te mate uruta.
Ravni stazu gnjevu svojemu, ne èuva duša njihovijeh od smrti, i život njihov predade pomoru.
51 Na patua iho e ia nga matamua i Ihipa, te muanga o to ratou kaha i nga teneti o Hama.
Pobi sve prvence u Misiru, prvi porod po kolibama Hamovijem.
52 Otira arahina ana e ia ana ake tangata ano he hipi; whakahaerea ana ratou e ia i te koraha ano he kahui.
I povede narod svoj kao ovce, i vodi ih kao stado preko pustinje.
53 Na ka arahina marietia ratou e ia, te wehi ratou: ko o ratou hoariri ia taupokina iho e te moana.
Vodi ih pouzdano, i oni se ne bojaše, a neprijatelje njihove zatrpa more.
54 Na ka kawea ratou e ia ki te rohe o tona wahi tapu, ki tenei maunga, i hokona nei e tona matau.
I dovede ih na mjesto svetinje svoje, na ovu goru, koju zadobi desnica njegova.
55 Peia ana e ia nga tauiwi i to ratou aroaro: a wehea ana e ia he kainga mo ratou ki te aho, whakanohoia iho nga hapu o Iharaira ki o ratou teneti.
Odagna ispred lica njihova narode; ždrijebom razdijeli njihovo dostojanje, i po šatorima njihovijem naseli koljena Izrailjeva.
56 Heoi ka whakamatauria, ka whakatoia e ratou te Atua, te Runga Rawa; kihai hoki i mau ki ana whakaaturanga;
Ali oni kušaše i srdiše Boga višnjega i uredaba njegovijeh ne saèuvaše.
57 A hoki whakamuri ana, mahi hianga ana, pera ana me o ratou matua: parori ke ana ratou, he pera me te kopere tinihanga.
Odustaše i odvrgoše se, kao i oci njihovi, slagaše kao rðav luk.
58 Na ko o ratou wahi tiketike hei whakapataritari i a ia; ko o ratou whakapakoko hei mea i a ia kia hae.
Uvrijediše ga visinama svojim, i idolima svojim razdražiše ga.
59 I te rongonga o te Atua, ka riri, ka tino whakarihariha hoki ki a Iharaira.
Bog èu i razgnjevi se i rasrdi se na Izrailja veoma.
60 A mahue ake i a ia te tapenakara a Hiro, te teneti i whakaturia e ia ki waenganui i nga tangata;
Ostavi naselje svoje u Silomu, šator, u kojem življaše s ljudma.
61 A tukua ana e ia tona kaha hei whakarau, tona kororia ki te ringa o te hoariri.
I opravi u ropstvo slavu svoju, i krasotu svoju u ruke neprijateljeve.
62 I tukua atu ano e ia tana iwi ma te hoari; a i riri ki tona kainga tupu.
I predade maèu narod svoj, i na dostojanje svoje zaplamtje se.
63 Pau ake a ratou taitama i te ahi; kihai ano a ratou kotiro i marenatia.
Mladiæe njegove jede oganj, i djevojkama njegovijem ne pjevaše svatovskih pjesama;
64 I hinga o ratou tohunga i te hoari; kihai hoki i tangi a ratou pouaru.
Sveštenici njegovi padaše od maèa, i udovice njegove ne plakaše.
65 Na ka maranga te Ariki ano ko tetahi i te moe, me te tangata kaha e hamama ana i te waina.
Najposlije kao iza sna probudi se Gospod, prenu se kao junak kad se napije vina.
66 A patua iho e ia a muri o ona hoariri, meinga ana ratou e ia hei taunutanga mo ake tonu atu.
I pobi neprijatelje svoje s leða, vjeènoj sramoti predade ih.
67 I whakakahore ano ia ki te teneti a Hohepa: a kihai i whiriwhiri i te hapu o Eparaima;
I ne htje šatora Josifova, i koljena Jefremova ne izabra.
68 Heoi ko te hapu o Hura tana i whiriwhiri ai, ko Maunga Hiona tana i aroha ai.
Nego izabra koljeno Judino, goru Sion, koja mu omilje.
69 A whakaturia ana e ia tona wahi tapu kia pera me nga wahi teitei; me te whenua i whakapumautia e ia mo ake tonu atu.
I sagradi svetinju svoju kao gornje svoje stanove, i kao zemlju utvrdi je dovijeka.
70 I whiriwhiria ano e ia a Rawiri, tana pononga: he mea tango nana i nga kainga hipi:
I izabra Davida slugu svojega, i uze ga od torova ovèijih,
71 Mauria ana mai e ia i te whai i nga hipi whaereere, hei whangai i a Hakopa, i tana iwi, i a Iharaira hoki, i tona kainga tupu.
I od dojilica dovede ga da pase narod njegov, Jakova, i našljedstvo njegovo, Izrailja.
72 A rite tonu ki te tapatahi o tona ngakau tana whangai i a ratou: he arahi mohio hoki ta tona ringa i a ratou.
I on ih pase èistijem srcem, i vodi ih mudrijem rukama.

< Waiata 78 >