< Whakatauki 31 >
1 Ko nga kupu a Kingi Remuera; ko te poropititanga i whakaakona ai ia e tona whaea.
Riječ Lemuela, kralja Mase, kojima ga je učila majka njegova.
2 He aha, e taku tama? He aha, e te tama a toku kopu? A he aha, e te tama a aku kupu taurangi?
Ne, sine moj! Ne, sine srca mog! Ne, sine zavjeta mojih!
3 Kaua e hoatu tou kaha ki nga wahine, ou ara hoki ki te mea whakangaro o nga kingi.
Ne daj snage svoje ženama ni putova svojih zatiračima kraljeva.
4 Ehara ma nga kingi, e Remuera, ehara ma nga kingi te inu waina; ehara hoki ma nga rangatira te mea, Kei hea he wai kaha?
Nije za kraljeve, Lemuele, ne pristaje kraljevima vino piti, ni glavarima piće opojno,
5 Kei inu ratou, a ka wareware ki te ture, a ka whakapeau ke i te whakawa o te tangata e tukinotia ana.
da u piću ne zaborave zakona i prevrnu pravo nevoljnicima.
6 Hoatu he wai kaha ma te tangata e tata ana te marere, he waina hoki ki nga wairua pouri:
Dajte žestoko piće onomu koji će propasti i vino čovjeku komu je gorčina u duši:
7 Tukua ia kia inu, kia wareware ai ki tona rawakore, a kore ake he mahara ki ona mate.
on će piti i zaboraviti svoju bijedu i neće se više sjećati svoje nevolje.
8 Kia puaki tou mangai mo te wahangu, i te whakawakanga o te hunga katoa kua waiho mo te mate.
Otvaraj usta svoja za nijemoga i za pravo sviju nesretnika što propadaju.
9 Kia puaki tou mangai, whakaritea te whakawa i runga i te tika, tohea te tohe a te ware, a te rawakore.
Otvaraj usta svoja, sudi pravedno i pribavi pravo siromahu i nevoljniku.
10 Ko wai e kite i te wahine e u ana tona pai? Ko tona utu hoki kei runga noa atu i to nga rupi.
Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.
11 Ka whakapono te ngakau o tana tane ki a ia, a kahore ona hapanga i te taonga.
Muževljevo se srce uzda u nju i blagom neće oskudijevati.
12 He pai tana e mea ai ki a ia, kahore hoki he kino, i nga ra katoa e ora ai ia.
Ona mu čini dobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg.
13 E kimi ana ia i te huruhuru hipi, i te muka, a ka ngakau nui te mahi a ona ringa.
Pribavlja vunu i lan i vješto radi rukama marnim.
14 Ko tona rite kei nga kaipuke o nga kaihokohoko; e mauria mai ana e ia tana kai i tawhiti.
Ona je kao lađa trgovačka: izdaleka donosi kruh svoj.
15 E maranga ana hoki ia i te mea e po tonu ana, a hoatu ana e ia he kai ma tona whare, he mahi hoki e rite ana ma ana kotiro.
Još za noći ona ustaje, hrani svoje ukućane i određuje posao sluškinjama svojim.
16 E whakaaroaro ana ia ki tetahi mara, a ka hokona e ia: whakatokia ana e ia he mara waina, he hua na ona ringa.
Opazi li polje, kupi ga; plodom svojih ruku sadi vinograd.
17 E whitiki ana ia i tona hope ki te kaha, e mea ana i ona takakau kia pakari.
Opasuje snagom bedra svoja i živo miče rukama.
18 Ka kite ia he pai tana i hokohoko ai: e kore tana rama e mate i te po.
Vidi kako joj posao napreduje: noću joj se ne gasi svjetiljka.
19 Ka totoro atu ona ringa ki te mea takai miro, ka pupuri ona ringa ki te pou muka.
Rukama se maša preslice i prstima drži vreteno.
20 Ka wherahia tona ringa ki te ware; ae ra, ka totoro atu ona ringa ki te rawakore.
Siromahu dlan svoj otvara, ruke pruža nevoljnicima.
21 E kore ia e wehi i te hukarere mo tona whare; no te mea kua kakahuria tona whare katoa ki te ngangana.
Ne boji se snijega za svoje ukućane, jer sva čeljad ima po dvoje haljine.
22 Oti ake i a ia te whatuwhatu he whariki mona; he rinena pai, he papura ona kakahu.
Sama sebi šije pokrivače, odijeva se lanom i purpurom.
23 E mohiotia ana tana tane i nga kuwaha, ina noho tahi ia ki nga kaumatua o te whenua.
Muž joj je slavan na Vratima, gdje sjedi sa starješinama zemaljskim.
24 E hanga ana e ia he rinena pai, a hokona atu ana; e hoatu ana e ia he whitiki ki nga kaihoko.
Platno tka i prodaje ga i pojase daje trgovcu.
25 He kaha, he honore ona kakahu; a e kata ana ia ki nga ra o muri atu.
Odjevena je snagom i dostojanstvom, pa se smije danu budućem.
26 He nui ona whakaaro ina puaki tona mangai; kei tona arero te ture o te atawhai.
Svoja usta mudro otvara i pobožan joj je nauk na jeziku.
27 Ka ata tirohia e ia nga ara o tona whare, e kore ano ia e kai i te taro o te mangere.
Na vladanje pazi ukućana i ne jede kruha besposlice.
28 Ka whakatika ana tamariki, a he kupu manaaki ta ratou mona; Tana tane hoki, ka whakamoemiti ano ia ki a ia, ka mea:
Sinovi njezini podižu se i sretnom je nazivaju, i muž njezin hvali je:
29 He tokomaha nga tamahine i u te pai o ta ratou mahi, otiia hira ake tau i a ratou katoa.
“Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ.”
30 He mea teka noa te manako, he mea horihori te ataahua: tena ko te wahine e wehi ana i a Ihowa, ko ia e whakamoemititia.
Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu.
31 Hoatu ki a ia o nga hua o ona ringa; a ma ana mahi ia e whakamoemiti i nga kuwaha.
Plod joj dajte ruku njezinih i neka je na Vratima hvale djela njezina!