< Whakatauki 29 >

1 Ko te tangata he maha nei nga riringa i tona he, a ka whakapakeke i tona kaki, ka whatiia ohoreretia ia; te taea te rongoa.
Čovjek koji, po opomeni, ostaje tvrdoglav, u tren će se slomiti, i neće mu biti spasa.
2 Ka whakanuia te hunga tika, ka koa te iwi; ka kingi te tangata kino, ka aue te iwi.
Narod se veseli kad se množe pravednici, a puk uzdiše kad zavlada opaki.
3 Ko te tangata e matenui ana ki te whakaaro nui e whakahari ana i tona papa; ko te tangata ia e piri ana ki nga wahine kairau, he maumau taonga tana.
Čovjek koji ljubi mudrost, veseli oca svoga, a koji se druži s bludnicama, rasipa imetak.
4 Ma te whakawa a te kingi e mau ai te whenua; ka whakataka ia e te tangata e tango ana i nga mea homai noa.
Kralj pravicom održava državu, a ruši je čovjek koji nameće daće.
5 Ko te tangata e whakapati ana ki tona hoa, e whakatakoto kupenga ana mo ona waewae.
Čovjek koji laska bližnjemu svome razapinje mrežu stopama njegovim.
6 He rore kei roto i te he o te tangata kino; ko te tangata tika ia he waiata tana, he koa.
U grijehu je zamka zlu čovjeku, a pravednik likuje i veseli se.
7 E mahara ana te tangata tika ki te take a te rawakore: kahore o te tangata kino whakaaro kia mohiotia e ia.
Pravednik razumije pravo malenih, a opaki ne shvaća spoznaju.
8 Ma nga tangata whakahi e tahu te pa kia mura: ko ta te hunga whakaaro nui ia he whakatahuri atu i te riri.
Podsmjevači uzbunjuju grad, a mudri stišavaju srdžbu.
9 Ki te totohe te tangata whakaaro nui ki te tangata wairangi, ahakoa riri ia, kata ranei, kahore he tanga.
Kad se mudrac parbi s bezumnikom, il' se srdio, il' se smijao, svejednako mira nema.
10 E mauahara ana te tangata whakaheke toto ki te tangata i te ngakau tapatahi: tena ko te hunga tika, ka whai ratou kia whakaorangia ia.
Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu.
11 E tuakina ana e te wairangi tona riri katoa ki waho: e puritia mai ana ia e te tangata whakaaro nui, e pehia ana.
Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu.
12 Ki te whakarongo te rangatira ki te teka, he kino katoa ana tangata.
Ako vladalac posluša riječ lažljivu, sve mu sluge postaju opake.
13 E tutaki ana te rawakore raua ko te kaitukino ki a raua; ko Ihowa te kaiwhakamarama o nga kanohi o raua tokorua.
Siromah se i gulikoža susreću: Jahve obojici prosvjetljuje oči.
14 Ko te kingi e pono ana tana whakawa mo nga rawakore, ka whakapumautia tona torona ake ake.
Kralj koji sudi siromasima po istini ima prijesto čvrst dovijeka.
15 Ko te whiu, ko te riri i te he, he mea homai era i te whakaaro nui: tena ko te tamaiti mahue noa, ka whakama i a ia tona whaea.
Šiba i ukor podaruju mudrost, a razuzdan mladić sramoti majku svoju.
16 Ka tokomaha te hunga kino, ka nui te he: ka kite ia te hunga tika i to ratou hinganga.
Kad se množe opaki, množi se i grijeh, ali pravednici promatraju propast njihovu.
17 Pakia tau tama, a ka whai okiokinga koe i a ia; ae ra, he ahuareka tana e homai ai ki tou wairua.
Ukori sina svoga, i zadovoljit će te i dati radost duši tvojoj.
18 Ki te kahore he whakakitenga, ka kore te iwi e tupato: ko te kaipupuri ia i te ture, ka hari ia.
Kad objave nema, narod se razuzda, a blago onome tko se drži Zakona!
19 Ehara te kupu i te papaki mo te pononga: ahakoa hoki ia matau, e kore ia e rongo.
Samim se riječima sluga ne popravlja, jer se ne pokorava iako umom shvaća.
20 Ka kite ranei koe i te tangata kaika ki te korero? engari te wairangi ka totika ake i a ia.
Jesi li vidio čovjeka brza na riječima? I bezumnik ima više nade nego on.
21 Ko te tangata e penapena ana i tana pononga mai o te tamarikitanga, ka waiho ia e ia i te mutunga hei tama tupu.
Tko mazi slugu svoga od djetinjstva bit će mu poslije neposlušan.
22 He whakaoho whawhai ta te tangata pukuriri: he nui rawa hoki te he o te tangata aritarite.
Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a naprasit čovjek počini mnoge grijehe.
23 Ka whakaititia iho te tangata e tona whakapehapeha: ka whai honore ia te tangata ngakau papaku.
Oholost ponizuje čovjeka, a ponizan duhom postiže časti.
24 Ko te tangata e whakauru ana ki ta te tahae, e kino ana ki tona ake wairua: e rongo ana ia i te kanga, kahore e kiki.
Tko s lupežom plijen dijeli, mrzi sebe samog: čuje proklinjanje i ništa ne otkriva.
25 He rore e homai ana e te wehi ki te tangata: ko te tangata ia e whakawhirinaki ana ki a Ihowa ka mawhiti.
Strah čovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje.
26 He tokomaha e whai ana kia paingia e te rangatira: otiia i ahu mai i a Ihowa te whakawa mo te tangata.
Mnogi traže milost vladaočevu, ali Jahve dijeli pravdu svakome.
27 He mea whakarihariha ki te hunga tika te tangata whakahaere he; a he mea whakarihariha hoki ki te tangata kino te tangata he tika tona ara.
Nepravednik je mrzak pravednicima, a pravednik je mrzak opakima.

< Whakatauki 29 >