Rewitikuha 11

1 A i korero a Ihowa ki a Mohi raua ko Arona, i mea ki a raua,

I reèe Gospod Mojsiju i Aronu govoreæi im:

2 Korero ki nga tama a Iharaira, mea atu, Ko nga kirehe enei e kainga e koutou o nga kararehe katoa i runga i te whenua.

Kažite sinovima Izrailjevim i recite: ovo su životinje koje æete jesti izmeðu svijeh životinja na zemlji:

3 Ko nga mea katoa i roto i nga kararehe e tararua ana te matimati, e tino mawehe ana hoki te titorehanga, e whakahoki ake ana hoki i te kai, ko tena ta koutou e kai ai.

Što god ima papke i papci su mu razdvojeni i preživa izmeðu životinja, to jedite.

4 Otiia kaua e kainga enei o nga mea e whakahoki ake ana i te kai, o nga mea hoki e tararua ana te matimati: ko te kamera, no te mea e whakahoki ake ana ano ia i te kai, otiia kahore i tararua te matimati; hei mea poke tena ki a koutou.

Ali onijeh što samo preživaju ili što samo imaju papke razdvojene, ne jedite, kao što je kamila, jer preživa ali nema papaka razdvojenih; da vam je neèista;

5 Me te koni, no te mea e whakahoki ake ana ano ia i te kai, otiia kahore i tararua te matimati; hei mea poke ia ki a koutou.

I pitomi zec, jer preživa ali nema papaka razdvojenih; neèist da vam je;

6 Me te hea, no te mea e whakahoki ake ana ano ia i te kai, otiia kahore i tararua te matimati; hei mea poke ia ki a koutou.

I zec divlji, jer preživa ali nema papaka razdvojenih; neèist da vam je;

7 Me te poaka, ahakoa e tararua ana te matimati, e tino mawehe ana hoki te titorehang, kahore e whakahokia ake te kai; hei mea poke ia ki a koutou.

I svinja, jer ima papke razdvojene ali ne preživa; neèista da vam je;

8 Kaua e kainga tetahi wahi o o ratou kikokiko, kaua ano e pa ki o ratou tinana mate; hei poke ena ki a koutou.

Mesa od njih ne jedite niti se strva njihova dodijevajte; jer vam je neèisto.

9 Ko enei a koutou e kai ai o nga mea katoa o roto o nga wai: ko nga mea katoa o nga wai, o nga moana, o nga awa, he tara o ratou, he unahi, ko ena a koutou e kai ai.

A izmeðu svega što je u vodi ovo jedite: što god ima pera i ljusku u vodi, po moru i po rijekama, jedite.

10 A, ko nga mea katoa kahore he tara, kahore he unahi, o nga moana, o nga awa, o roto o nga mea katoa e tere ana i nga wai, o nga mea ora katoa o nga wai; hei mea whakarihariha ena ki a koutou:

A što nema pera i ljuske u moru i u rijekama izmeðu svega što se mièe po vodi i živi u vodi, da vam je gadno.

11 Ina, hei mea whakarihariha ano ena ki a koutou: kei kainga tetahi wahi o o ratou kikokiko e koutou, a me whakarihariha atu ki o ratou tinana mate.

Gadno da vam je; mesa da im ne jedete, i na strv njihov da se gadite.

12 Ko nga mea katoa o nga wai kahore he tara, kahore he unahi, hei mea whakarihariha ena ki a koutou.

Što god nema pera i ljuske u vodi, to da vam je gadno.

13 Ko enei ano o nga manu a koutou e whakarihariha ai; e kore e kainga, he whakarihariha hoki: ko te ekara, ko te wawahi iwi, ko te ahipare,

A izmeðu ptica ove da su vam gadne i da ih ne jedete: orao i jastrijeb i morski orao,

14 Ko te whatura, ko te kaiaia, me nga mea pera;

Eja i kraguj po svojim vrstama,

15 Ko nga raweni katoa, me nga mea pera:

I svaki gavran po svojim vrstama,

16 Me te otereti, me te kahu po, me te koekoea, me te kahu, me nga mea pera,

I sovuljaga i æuk i liska i kobac po svojim vrstama,

17 Me te ruru nohinohi, me te kawau, me te ruru nui,

I buljina i gnjurac i ušara,

18 Me te wani, me te perikana, me te kia ekara,

I labud i gem i svraka,

19 Me te taaka, me te heroni, me nga mea pera, me te hupou, me te pekapeka.

I roda i èaplja po svojim vrstama, i pupavac i ljiljak.

20 Ko nga mea ngokingoki katoa e rere a manu ana, e wha nga waewae hei haere, me whakarihariha atu e koutou.

Što god gamiže a ima krila i ide na èetiri noge, da vam je gadno.

21 Otiia me kai ano enei e koutou o nga mea ngokingoki katoa e rere a manu ana, e wha nei nga waewae hei haere, a he waewae ano o ratou kei runga ake i nga raparapa, hei mokowhiti i runga i te whenua;

Ali izmeðu svega što gamiže a ima krila i ide na èetiri noge jedite što ima stegna na nogama svojim, kojima skaèe po zemlji.

22 Ko enei o ratou e kainga e koutou; ko te mawhitiwhiti, me nga mea e rite ana ki a ia, me te tatarakihi, me nga mea e rite ana ki a ia, me te pakauroharoha, me nga mea e rite ana ki a ia, me te koeke, me nga mea e rite ana ki a ia.

Izmeðu njih jedite ove: arba po vrstama njegovim, salema po vrstama njegovim, argola po vrstama njegovim i agava po vrstama njegovim.

23 Ko nga mea ngokingoki ke atu ia, ko nga mea rere a manu, e wha nei o ratou waewae, me whakarihariha atu e koutou.

A što još gamiže a ima krila i èetiri noge, da vam je gadno.

24 He mea hoki enei e poke ai koutou: ki te pa tetahi ki o ratou tinana mate, ka poke a ahiahi noa.

I o njih æete se oskvrniti; ko se god dotakne mrtva tijela njihova, da je neèist do veèera.

25 A ki te mauria e te tangata tetahi wahi o o ratou tinana mate, me horoi e ia ona kakahu, ka poke hoki ia a ahiahi noa.

I ko bi god nosio mrtva tijela njihova, neka opere haljine svoje, i da je neèist do veèera.

26 Ko nga kararehe katoa e tararua ana te matimati, a kahore ano i tino mawehe te titorehanga, kahore ranei e whakahoki ake i te kai, hei mea poke ki a koutou: ka poke nga tangata katoa e pa ana ki a ratou.

Svaka životinja koja ima papke ali nerazdvojene i ne preživa, da vam je neèista; ko ih se god dotakne, da je neèist.

27 Na ko nga mea katoa he tu a ringaringa nei nga waewae e haere ai ratou, o roto o nga kirehe katoa e wha nei nga waewae hei haere, hei mea poke ena ki a koutou: ki te pa tetahi ki o ratou tinana mate, ka poke ia a ahiahi noa.

I što god ide na šapama izmeðu svijeh životinja èetvoronogih, da vam je neèisto; ko bi se dotakao strva njihova, da je neèist do veèera.

28 A ki te mauria e tetahi te tinana mate o tetahi o ratou, me horoi e ia ona kakahu, ka poke hoki ia a ahiahi noa: kia poke ena ki a koutou.

I ko bi nosio strv njihov, neka opere haljine svoje, i da je neèist do veèera; to da vam je neèisto.

29 Ka poke ano hoki enei ki a koutou o nga mea ngokingoki katoa e ngokingoki ana i runga i te whenua; ko te wihara, ko te kiore, me te tuatara, me nga mea e rite ana ki a ia,

I izmeðu životinja koje pužu po zemlji da su vam neèiste: lasica i miš i kornjaèa po svojim vrstama,

30 Me te koka, me te korokotaera, me te mokomoko, me te moeone, me te kamiriona.

I jež i gušter i tvor i puž i krtica.

31 Kia poke enei ki a koutou o nga mea ngokingoki katoa: ki te pa atu tetahi ki a ratou, ina mate, ka poke ia a ahiahi noa.

To vam je neèisto izmeðu životinja koje pužu; ko ih se dotakne mrtvijeh, da je neèist do veèera.

32 A ki te taka tetahi o ratou, ina mate, ki runga ki tetahi mea, ka poke taua mea; ahakoa he oko rakau, he mea kakahu, hiako ranei, peke ranei; ahakoa he oko aha ranei, aha ranei, e meatia ai tetahi mea, me maka ki te wai, a ka poke a ahiahi noa; katahi ka kore te poke.

I svaka stvar na koju padne koje od njih mrtvo biæe neèista, bila sprava drvena ili haljina ili koža ili torba, i svaka stvar koja treba za kakav posao, neka se metne u vodu, i da je neèista do veèera, poslije da je èista.

33 A ki te taka tetahi o ratou ki roto ki tetahi oko oneone, ahakoa he aha ranei, he aha ranei, kei roto, kua poke; a me wahi.

A svaki sud zemljani, u koji padne što od toga, i što god u njemu bude, biæe neèist, i razbijte ga.

34 Ki te maringi taua wai ki runga ki tetahi o nga kai e kainga ana, ka poke: ka poke ano hoki nga wai katoa e inumia ana i roto i aua oko katoa.

I svako jelo što se jede, ako na njega doðe onaka voda, da je neèisto, i svako piæe što se pije u svakom takom sudu, da je neèisto.

35 Ka poke ano hoki nga mea katoa kua taka nei tetahi wahi o o ratou tinana mate ki runga: ahakoa oumu, turanga kohua ranei, me wahi kia ngotangota: he mea poke hoki, a ka poke ano ki a koutou.

I na što bi palo što od tijela njihova mrtva sve da je neèisto, i peæ i ognjište neka se razvali, jer je neèisto i neka vam je neèisto.

36 Otiia ki te mea he puna, he poka ranei, he nui nei te wai, kahore ona poke: ki te pa ia tetahi ki o ratou tinana mate, ka poke.

A studenac i ubao, gdje se voda skuplja, biæe èist; ali što se dotakne strva njihova, biæe neèisto.

37 Ki te taka ano hoki tetahi wahi o o ratou tinana mate ki nga purapura e whakatokia ana, e kore e poke.

Ako li što od strva njihova padne na sjeme, koje se sije, ono æe biti èisto.

38 Otiia ki te mea kua oti te purapura te mea ki te wai, a ka taka tetahi wahi o o ratou tinana mate ki runga, ka poke ena ki a koutou.

Ali ako bude polito sjeme vodom, pa onda padne što od strva njihova na sjeme, da vam je neèisto.

39 A ki te mate maori tetahi o nga kararehe e kainga ana e koutou; ki te pa tetahi ki tona tinana mate, ka poke ia a ahiahi noa.

I kad ugine životinja od onijeh koje jedete, ko se dotakne strva njezina, da je neèist do veèera.

40 A ki te kai tetahi i tetahi wahi o tona tinana, me horoi e ia ona kakahu, ka poke hoki ia a ahiahi noa; ki te mauria hoki e tetahi tona tinana, me horoi e ia ona kakahu, ka poke hoki ia a ahiahi noa.

A ko bi jeo od strva njezina, neka opere haljine svoje i da je neèist do veèera; i ko bi odnio strv njezin, neka opere haljine svoje, i da je neèist do veèera.

41 Hei mea whakarihariha nga mea ngokingoki katoa e ngokingoki ana i runga i te whenua; e kore e kainga.

I sve što puže po zemlji, da vam je gadno, da se ne jede.

42 Ko nga mea katoa ko te kopu hei haere, me nga mea katoa ko taua tu haere o nga wae e wha, ara ko nga mea katoa he maha nga waewae, i roto i nga mea ngoki katoa e ngoki nei i runga i te whenua, kaua ena e kainga; he mea whakarihariha hoki.

Što god ide na trbuhu i što god ide na èetiri noge ili ima više noga izmeðu svega što puže po zemlji, to ne jedite, jer je gad.

43 Kei waiho tetahi mea ngokingoki, hei take e whakariharihangia ai koutou, hei mea ranei e poke ai, e noa ai.

Nemojte se poganiti nièim što gamiže i nemojte se skvrniti njima, da ne budete neèisti s njih.

44 No te mea hoki ko Ihowa ahau, ko to koutou Atua; mo reira me whakatapu koutou e koutou, a ka tapu; he tapu hoki ahau: kaua ano hoki e whakapokea koutou ki tetahi mea ngokingoki e ngokingoki ana i runga i te whenua.

Jer ja sam Gospod Bog vaš; zato se osveæujte i budite sveti, jer sam ja svet; i nemojte se skvrniti nièim što puže po zemlji.

45 Ko Ihowa hoki ahau, i kawe mai nei i a koutou i te whenua o Ihipa, kia waiho ai ahau hei Atua mo koutou: mo reira kia tapu koutou, he tapu hoki ahau.

Jer ja sam Gospod, koji sam vas izveo iz zemlje Misirske da vam budem Bog; budite dakle sveti, jer sam ja svet.

46 Ko te ture tenei mo te kararehe, mo te manu, mo nga mea ora katoa e tere ana i nga wai, mo nga mea katoa hoki e ngoki ana i runga i te whenua:

Ovo je zakon za zvijeri i za ptice, i za sve životinje što se mièu po vodi, i za svaku dušu živu koja puže po zemlji,

47 Kia wehea ai te poke me te pokekore, te kararehe e kainga me te kararehe e kore e kainga.

Da se raspoznaje neèisto od èistoga i životinja koja se jede od životinje koja se ne jede.