Ohabolana 20

1 Mpamerevere ty divay, mpañotakotake ty toake, vaho tsy mahihitse i nampivìhe’ey.

Vino je podsmjevač, žestoko piće bukač, i tko se njima odaje neće steći mudrosti.

2 Ty fampangebaheban-kaviñera’ i mpanjakaiy, le manahake ty firohafan-diona; mamoe aiñe ty mitrabik’ aze hiboseha’e.

Kraljev je gnjev kao rika lavlja: tko ga izaziva, griješi protiv sebe samog.

3 Havañona’ ondaty te miholiatse añ-ali-drokoñe, fe manjehatse avao o dagolao.

Čast je čovjeku ustegnuti se od raspre, a tko je bezuman počinje svađu.

4 Tsy mitrabak’ asotry ty tembo; ie famara-manta, mangatake tsy mahazo.

Lijenčina u jesen ne ore: u doba žetve on traži, i ništa nema.

5 Rano laleke ty fisafirian’ arofo’ ondaty, fe mampiboak’ aze ty mahihitse.

Savjet je u srcu čovječjem voda duboka i razuman će je čovjek iscrpsti.

6 Maro ty mihaboke ho mpiferenaiñe, fa ia ty mahatendreke ondaty migahiñe.

Mnogi se naziva dobrim čovjekom, ali tko će naći vjerna čovjeka?

7 Mañavelo an-kahiti’e ty vantañe; haha o ana’e manonjohy azeo!

Pravednik hodi u bezazlenosti svojoj: blago sinovima njegovim poslije njega!

8 Tsongàe’ ty mpanjaka miambesatse an-jaka ao am-pihaino’e ze atao haratiañe iaby.

Kralj koji sjedi na stolici sudačkoj istražuje svako zlo svojim očima.

9 Ia ty mahafisaontsy ty hoe: Fa nampikanitsoheko ty troko; vaho malio tahin-draho?

Tko može reći: “Očistih srce svoje, oprah se od grijeha svoga?”

10 Songa tiva am’ Iehovà ty vato-pandanja vìlañe naho ty kapoake vàlañe.

Dvojaki utezi i dvojaka mjera mrski su Jahvi podjednako.

11 O sata’eo ro andrendrehañe i zatovo, hera mikasokàsoke naho to i fitoloña’ey.

I dijete se poznaje po onome što čini, je li čisto i pravedno djelo njegovo.

12 Ty ravembia mahajanjiñe, naho ty fihaino mahaoniñe, songa namboare’ Iehovà.

I uho koje čuje i oko koje vidi, oboje je Jahve načinio.

13 Ko manao hatea rotse, tsy mone ho rarake; Avotiriho o fihaino’oo le ho eneñe mahakama.

Ne ljubi sna, da ne osiromašiš; otvori oči svoje i nasitit ćeš se kruha.

14 Raty, raty, hoe ty mpivily; ie mienga le isengea’e.

“Loše, loše”, govori kupac, a kad ode, hvali se dobrom kupovinom.

15 Eo ty volamena naho ty vatosoa tsifotofoto; fe safira ty fivimby nahatendreke hilala.

Ima zlata i mnogih bisera, ali su mudre usne najdragocjeniji nakit.

16 Rambeso ty saro’ ty nitsoak’ ambahiny, tambozoro ho antoke t’ie tsy fohiñe.

Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga; oplijeni njega umjesto tuđinca.

17 Mamy ty mofo niazo t’ie namañahy, fa ho atseke faseñe aniany ty vava’e.

Sladak je čovjeku kruh prijevare, ali mu se usta poslije napune pijeskom.

18 Tolo-kevetse ro mahajadoñe safiry, Mañolots’ añ’aly ty fanoroan-kihitse.

Naumi se provode savjetom: zato dobro razmisli pa vodi boj!

19 Mampiborake tangogo ty mpikanifoke mitsatsà; aa le ko mirekets’ami’ty mpangaradadake.

Tko okolo kleveće, otkriva tajne: zato se ne miješaj s onim komu su usne uvijek otvorene.

20 Ze mamatse rae naho rene, hikipeke an-kaieñe ao ty failo’e.

Tko kune oca svoga i majku svoju svjetiljka mu se gasi usred tmine.

21 Ty lova tinaentaeñe am-baloha’e, tsy ho tahieñe am-para’e.

Od početka brzo stečeno imanje na koncu nije blagoslovljeno.

22 Ko manao ty hoe: Ho valeko i ratiy; mahaliñisa Iehovà, Ie ty handrombak’ azo.

Nemoj govoriti: “Osvetit ću se za zlo”; čekaj Jahvu, i on će te spasiti.

23 Tiva am’ Iehovà ty vato-lanja tsy mira; vaho tsy vokatse o fandanjàñe vìlañeo.

Mrski su Jahvi dvojaki utezi, i kriva mjera ne valja.

24 Alaha’ Iehovà o lia’ ondatio; aia arè ty haharendreha’ ondaty i lala’ey?

Od Jahve su koraci čovječji, i kako da čovjek razumije svoj put?

25 Fandrike ty ikofofoaha’ t’indaty, ty hoe: Masiñe! ie añe i fantay vaho añontanea’e.

Zamka je čovjeku nesmotreno reći: “Ovo je sveto”, a poslije promišljati što je zavjetovao.

26 Manònga o lo-tserekeo ty mpanjaka mahihitse; le ampivarimbariñe’e ama’e ty larò.

Mudar kralj umije izlučiti opake i stavlja ih pod točkove.

27 Failo’ Iehovà ty arofo’ ondaty, Fonga karaofe’e o añova’eo.

Svjetiljka je Gospodnja duh čovječji: ona istražuje sve do dna utrobe.

28 Mahafijadoñe ty fiferenaiñañe naho ty hatò i mpanjakay; tohaña’e am-patarihañe i fiambesa’ey.

Dobrota i vjernost čuvaju kralja, jer dobrotom utvrđuje prijestol svoj.

29 Enge’ o ajalahio o haozara’ iareoo; maroi-foty ty volonahe’ o androanavio.

Ljepota je mladićima njihova snaga, a starcima je ures sijeda kosa.

30 Mamaopao-karatiañe ty fofoke mamonotroboke, naho mañalio o añova’eo ty lafa.

Krvave masnice očiste zlo i udarci pročiste odaje utrobe.