Ohabolana 17
1 Hàmake ty pilipito’e maike am-pianjiñañe, ta ty anjomba lifo-takataka mitraoke falaiñañe.
Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna žrtvene pečenke.
2 Ty ondevo mitoloñ’ an-kahiti’e ty hifehe ty anake mahasalatse, ie hifanjara lova aman-droahalahy.
Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti baštinu.
3 Tranaheñe an-tsinihara ty volafoty naho an-daforo ty volamena, vaho Iehovà ro mpitsòk’ arofo.
Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskušava Jahve sam.
4 Mañaon-tsoñin-tsereheñe ty lo-tsereke, tsatsihe’ i remborake ty lela manivetive.
Zločinac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku.
5 Mañìnje i Andrianamboatse aze t’ie mañinje o rarakeo; tsy ho po-lafa ty mitohàke ami’ty hankàñe.
Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne.
6 Sabakan-engen-droanjia o afe’eo, vaho enge’ o anakeo o rae’eo.
Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi.
7 Tsy mañeva i dagola ty enta-soa-fehe; lombolombo izay ty soñy vìlañe an-droandriañe.
Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odličniku usne lažljive.
8 Vatosoa am-pihainom-pahazo aze ty falalàñe, mampitombo mb’atia mb’aroa.
Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva.
9 Mpipay hatea ty mpanaroñe fiolàñe, fe mampiria rañetse te mamereñ’ indroe.
Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje.
10 Laleke ty itrofaha’ ty endake ami’ty mahihitse, ta ty lafa zato ami’ty dagola.
Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca.
11 Mipay fiodiañe avao ty mpiola, aa le hañitrifañe irake masiake.
Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj.
12 Hàmake hifanampe ami’ty lambon’ala nalàeñ-anake, te ami’ty dagola aman-kagegea’e.
Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti.
13 Tsy ho po-hekoheko ty akiba’ ty mamereñe raty ami’ty soa.
Tko dobro zlom uzvraća neće ukloniti nesreću od doma svojeg.
14 Hoe mampipororoake rano ty fifotoram-pifandierañe, aa le apoho i lietsey tsy hiforehetse ho aly.
Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se!
15 Songa tiva am’ Iehovà ty mañatò ty lo-tsereke naho ty mamàtse ty vantañe.
Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi.
16 Aia ty dagola te hinday drala an-taña’e hikaloa’e hihitse kanao tsy an-tro’e ao ty hilala.
Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!
17 Mikoko nainai’e ty rañetse, fe nasamake ho an-tsam-poheke ty rahalahy.
Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje.
18 Miroe-rano ty manò-taña hiantofa’e ty songon-drañetse.
Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim bližnjim.
19 Mpitea fiolàñe ty mpikoko lietse, vaho mikai-rotsake ty mandranjy lalambey abo.
Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast.
20 Tsy mahatrea hasoa ty mengok’ an-troke; vaho mihotrak’ an-kaloviloviañe ao ty aman-dela mamañahy.
Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću.
21 Ho aman’anahelo ty misamake ty minè; vaho tsy aman-kaehake ty rae’ i gegey.
Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale.
22 Aoly soa ty arofo mifale, fe mahamain-taolañe ty hafola-po.
Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.
23 Mandrambe vokañe boak’am-pisafoa ty lahiaga, hampikelokeloke ty lalam-bantañe.
Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici.
24 Añatrefa’ ty mahatsikarake ty hihitse, fe mihilohilo mb’añ’olo-tane añe ty maso’ i dagola.
Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje.
25 Mañembetse an-drae ty hagegean’ana-dahy, vaho hafairañe amy nitoly azey.
Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj.
26 Tsy mahasoa te liloveñe ty malio-tahiñe, naho ty andafañe roandriañe ty amy havañona’ey.
Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike.
27 Malea fisaontsy ty mahilala, mahalie-troke t’indaty maharendreke.
Tko usteže svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha.
28 Ndra i seretsey ro atao mahihitse naho mahafianjiñe, mbore atao hendre t’ie mahatan-tsoñy.
I luđak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne.
