Ohabolana 12
1 Mikoko hilala ty mpitea lafa, fe gege ty malaiñ-endake;
Tko ljubi pouku, ljubi znanje, a tko mrzi ukor, lud je.
2 Hanjo fañisohañe am’ Iehovà ty matarike, fe hafà’e ty mpikinia.
Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu.
3 Tsy mahafioreñe ondaty ty halo-tserehañe, fe tsy hasiotse ty vaha’o vañoñeo.
Zloćom se čovjek ne utvrđuje, a korijen se pravedniku ne pomiče.
4 Sabakan-engem-bali’e ty rakemba soa, fe hoe hamomohañe an-taola’e ao ty mahasalatse.
Kreposna je žena vijenac mužu svojemu, a sramotna mu je kao gnjilež u kostima.
5 To ty fivetsevetse’ o vantañeo; fe mitarik’ an-dama ty fanoroa’ o lo-tserekeo.
Pravedničke su misli pravične, spletke opakih prijevarne.
6 Famandroñan-dio ty entam-bola’ o raty tserekeo, fe hañaha ty vañoñe o saontsi’eo.
Riječi opakih pogubne su zamke, a pravedne izbavljaju usta njihova.
7 Rotsaheñe o lo-tserekeo le tsy eo, fe hijadoñe ty anjomba’ o mahitio.
Opaki se ruše i nema ih više, a kuća pravednika ostaje.
8 O hihi’eo ty anambezañe ondatio, fe ho sirikaeñe ty mengok’ an-troke.
Čovjek se hvali po oštrini svoga razuma, a prezire se tko je opak srcem.
9 Hàmake t’ie mirè-batañe, naho manaña mpitoroñe raike, ta t’ie mieva ho bey fe tsy aman-kaneñe.
Bolje je biti malen i imati samo jednog slugu nego se hvastati a nemati ni kruha.
10 Haoñe’ ty vantañe ty fiai’ i bibi’ey, fe fampisoañañe avao ty tretre’ i rati-tserekey.
Pravednik pazi i na život svog živinčeta, dok je opakomu srce okrutno.
11 Ho enen-kaneñe ty mpiava’ i tane’ey, fe po-hilala ty mañeañe ty tsy vente’e.
Tko obrađuje svoju zemlju, sit je kruha, a tko trči za ništavilom, nerazuman je.
12 Tsikirihe’ o rati-tserekeo ty fikopahan-karatiañe, fe mamokatse ty vaha’ o vantañeo.
Čežnja je opakoga mreža od zala, a korijen pravednika daje ploda.
13 Fandrihe’ ty fiolàn-tsoñi’e ty lahiaga, fe hibolititse amy haloviloviañey ty vañoñe.
Opakomu je zamka grijeh njegovih usana, a pravednik se izbavlja od tjeskobe.
14 Mahaenen-kasoa t’indaty ty vokam-palie’e, vaho himpoly ama’ ondaty o fitoloñam-pità’eo.
Od ploda svojih usta nasitit će se svatko obilno, a ono što je rukama učinio vratit će mu se.
15 Mahity amo maso’eo ty gege, fe mijanjim-panoroañe ty mahihitse.
Luđaku se čini pravim njegov put, a mudar čovjek sluša savjete.
16 Fohiñe aniany ty filoa-tiña’ i dagola, fe lembefe’ i mahihitse ty mahasalatse.
Luđak odmah odaje svoj bijes, a pametan pokriva sramotu.
17 Mampiboake havantañañe ty mikofòke hatò, fe famañahiañe ty manara-bande.
Tko govori istinu, otkriva što je pravo, a lažljiv svjedok prijevaru.
18 Eo ty manoantoañe an-drehake, hoe fitomboham-pibara, fe minday fijanganañe ty famele’ o mahihitseo.
Nesmotren govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje.
19 Hijadoñe nainai’e ty fivimbin-katò, fe aniany avao ty lelan-dremborake.
Istinita usta traju dovijeka, a lažljiv jezik samo za čas.
20 Famañahiañe ty an-tro’ o mpikililio, fe haehake t’ie mpifampilongo.
Prijevara je u srcu onih koji snuju zlo, a veselje u onih koji dijele miroljubive savjete.
21 Tsy mizò raty ty vantañe, fe lifo-kasotriañe ty tsereheñe.
Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju.
22 Tiva am’ Iehovà ty soñy mandañitse, fe no’e o mitoloñe am-pigahiñañeo.
Mrske su Jahvi usne lažljive, a mili su mu koji zbore istinu.
23 Mañaja hihitse ty hendre, fe mitazataza hagegeañe ty tron-dagola.
Promišljen čovjek prikriva svoje znanje, a srce bezumničko razglašuje svoju ludost.
24 Hifeleke ty fità’ o mahimbañeo, vaho hondevozeñe ty taña migebañe.
Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podložnost.
25 Mampidrodretse ty arofo’ ondaty ty fivazobazorañe ama’e ao, fe mampanintsiñe aze ty talily soa.
Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga.
26 Manoro an-drañe’e ty vantañe, fe mampivike o lo-tserekeo ty lala’iareo.
Pravednik vodi svojeg prijatelja, a opake zavodi njihov put.
27 Tsy atono’ i tembo ty nitsatsà’e; fe vara ami’ty mpifanehake o hanaña’eo.
Nemaran ne ulovi svoje lovine, a marljivost je čovjeku blago dragocjeno.
28 Tendrek’ an-dalam-bantañe ty haveloñe, vaho tsy aman-kavetrahañe i oloñolo’ey.
Na stazi pravice stoji život i na njezinu putu nema smrti.
