Ohabolana 11

1 Tiva am’ Iehovà ty fandanjàñe vìlañe, fe no’e ty vato to.

Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.

2 Ie avy ty firengeañe, pok’eo ka ty hasalarañe; fe mpiamo mpirekeo ty hihitse.

S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.

3 Miaolo o vantañeo ty havañona’e, fe mampianto i lahiaga ty fikelokeloha’e.

Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.

4 Tsy vente’e añ’andron-kankàñe ty vara, fe mamotsotse an-kavilasy ty havantañañe.

Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.

5 Mampahity ty lala’ o malio tahiñeo ty havantaña’e, fe mikorovok’ ami’ty haratia’e o lo-tserekeo.

Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.

6 Mañaha ty vañoñe i havantaña’ey, fe hamahotse o piaroteñeo ty fatiti’iareo.

Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.

7 Ie mate ty lo-tsereke, momoke o fañiria’eo, vaho voroke ty fitamà’ i tsy mahitiy.

Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.

8 Votsorañe amy falovilovia’ey ty vantañe, le mb’eo handimbe aze ty lo-tsereke.

Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.

9 Mijoy ty rañe’e am-bava’e ty tsi-aman-Kàke, fe hilala ty mañaha o vañoñeo.

Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.

10 Ie miraorao o vantañeo, mirebeke ty rova; ie momoke ty lo-tsereke, inay ty firiñariñan-kobaiñe.

Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.

11 Mionjoñe ty rova tatae’ o vañoñeo, fe rotsahe’ ty vava’ o lo-tserekeo.

Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.

12 Po-hilala ty maniva ondaty, fe mianjiñe t’indaty mahilala.

Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.

13 Mb’eo mb’eo i mpitolom-bolañey mampiborake ty nitangogoeñe, fe mahakafi-draha ty migahiñe.

Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.

14 Ie po-panoroañe, mihotrake o borizañeo, fe fandreketañe t’ie mitolom-pisafiry.

Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.

15 Toe hisotry ty miantoke songon’ ambahiny, fe soa fiaro ty malai-mañoho-pitàñe.

Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.

16 Asieñe ty rakemba matarike, vaho manontom-bara ty fanalolahy.

Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.

17 Mañasoa ty tro’e t’indaty matarike, fe mijoy ty vata’e ty mpampisoañe.

Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.

18 Mikarama hakoahañe ty lo-tsereke, fe ho soa tambe ty mitongy havantañañe.

Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.

19 Ho veloñe ty mifahatse an-kavañonañe, fe hihomake ty mañean-karatiañe.

Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.

20 Tiva am’ Iehovà ty mengok’ an-troke, fe ifalea’e ty mañavelo an-kahiti’e.

Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.

21 Tsy mikalafo te tsy ho po-lafa ty lo-tsereke, fe ho haha ty tiri’ o vantañeo.

Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.

22 Hoe bange volamena ami’ty oron-dambo ty ampela montramontra tsy mahalie-batañe.

Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.

23 Ty hasoa avao ty fisalala’ o vañoñeo; fe haviñerañe ty fitamà’ i lahiaga.

Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.

24 Eo ty fampiparaitahañe mbe mampitombo avao; eo ty matity ami’ty mañeva, f’ie ho rarake.

Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.

25 Hiraorao t’indaty matarike, vaho ho tondrahañe ka ty manondrake.

Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.

26 Honjire’ ondatio ty matity ampemba, fe fitahiañe ty ho añambone’ i mandetak’ azey.

Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.

27 Osiheñe ty mitsoe-kasoa, fe ami’ty mipay haratiañe, izay ty ho zoe’e.

Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.

28 Hihotrake ty miato vara, fe handrevake hoe ravets-atae maindoñe o vantañeo.

Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.

29 Handova tioke ty mpanolo-tsotry añ’anjomba’e, le hitoroñe ty mahihi-troke ty dagola.

Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.

30 Hataen-kaveloñe ty vokare’ o vantañeo, vaho mpandrekets’arofo ty mahihitse.

Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.

31 Kanao ho tambezeñe an-tane atoy o vantañeo, àntsake ty tsereheñe naho o piaroteñeo.

Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.