< Lioka 11 >

1 Teo te nitroatse amy fitaloha’e an-toetse zay t’Iesoà le hoe ty nanoa’ ty mpiama’e: O Rañandria, añohò anay ty hiloloke manahake ty naô’ i Jaona o mpiana’eo.
Lao esa, Yesus neu hule-oꞌe. Ana hule-oꞌe basa ma, ana dedenun esa nema noꞌe mbali E nae, “Papa! Yohanis mana saraniꞌ a nanori ana dedꞌenu nara ena, fo hule-oꞌe rahine. Hai o moꞌe fo Papa munori hai dei!”
2 Le hoe re am’ iereo: Naho miloloke nahareo, anò ty hoe: O Aba, Havaheñe abey ty tahina’o; Hitotsak’ abey ty fifehea’o,
Ma Yesus nae, “Malole boe! Hule-oꞌe taꞌo ia: ‘Ama! Amaꞌ naran meumareꞌ seli. Hela fo atahori soꞌu rananaru Amaꞌ naram manaseliꞌ naa. Hela fo Amaꞌ, dadꞌi Maneꞌ neu basa atahori.
3 Azotsò lomoñandro ty mahakama mahatsàk’ anay.
Amaꞌ pala-banggi fee hai nanaat manadꞌaiꞌ tungga-tungga fai.
4 Le adono o hakeo’aio, Fa apo’ay ka ty tahi’ ze anaña’ay hakeo. Le ko minday anay mb’am-panjiziañe,
Hai moꞌe fo Amaꞌ liliiꞌ hendi hai sala-kilu mara, onaꞌ hai o liliiꞌ atahori sala-kilun fo ara tao neu hai. Amaꞌ munea hai fo hai afiꞌ tao deꞌulakaꞌ.”
5 Le nitovoña’e ty hoe: Ia ama’ areo ro aman-drañetse miheo mb’ ama’e vakimiraleñe mihalaly ty hoe: O koahe, ampitsepaho mofo telo,
Basa de Yesus nanori seluꞌ se soꞌal dꞌala hule-oꞌeꞌ. Ana fee nekendandaaꞌ nae, “Onaꞌ neofa ma hambu nonoom esa mia dodꞌooꞌ nema nae numban sia ume ma. Te nda muꞌena saa fo fee ne naa sa boe. Boe ma, muu sia nonoom laen umen, fo akaꞌ moꞌe mia dꞌeaꞌ mae, ‘Aꞌa, e! Fee au roti bꞌueꞌ telu dei! Huu au hambu fuiꞌ sia ume, te au nda uꞌena saa sa boe! Aꞌa, tulun dei! Bꞌue teluꞌ a! Dei fo au nggati!”
6 fa pok’ amako ao aniany ty rañeko amy lia’ey vaho tsy eo ty hafahako aze?
7 Le hanoiñe ty hoe i añ’anjombay: Ko mañembets’ ahy, fa migabeñe o lalañeo, naho miharo fandreañe amako o keleìakoo, vaho tsy mahafitroatse iraho hañomeako azo ndra inoñe.
Neꞌo nonoom nataa nggo nae, ‘Te aꞌa fai, o! Atahori mana sungguꞌ masambetaꞌ ra o, aꞌa nema ngganggu fai! Lelesu ra mana nggoe nisaꞌ ena, ia! Ana kara mana sungguꞌ masambetaꞌ ena. Afiꞌ mumunasa, e! Te faiꞌ ruma dei, aꞌa!’
8 Itaroñako te, ndra t’ie tsy hiongake hañomey ty amy firañetañey, i hatsotseha’ey ty hiongaha’e hañomey ze hene paia’e.
Mae onaꞌ naa o, musunedꞌa malolole. Itaꞌ mae atahori naa nda fela fo fee nggo sa o, huu ho eni nonoon, de mete ma akaꞌ moꞌe mukundondoꞌ a na, dei fo ana fela fo fee nggo.
9 Aa le hoe ty volako ama’areo: mihalalia, le ho meañe; mitsoeha le ho tendreke, mañonkòña le ho sokafeñe.
Onaꞌ naa boe, no hule-oꞌeꞌ a. Moꞌe mukundondoꞌ a neu Lamatuaꞌ; dei fo Ana fee. Sangga mukundooꞌ a; dei fo Ana natudꞌu dalaꞌ. Mumeli mukundooꞌ a; dei fo Ana soi lelesu a.
10 Fa ze mihalaly mahazo, ze mikodebe mahatendreke vaho ze mañonkòñe ro sokafañe.
Huu basa atahori mana roꞌe rakandooꞌ a neu Lamatualain, dei fo ara simbo. Mana sangga nakandooꞌ ra, dei fo ara hambu. Mana nameli nakandooꞌ ra, dei fo Ana soi lelesu a.
11 Aa naho mangatake mofo ama’ iaia ama’areo roae ty ana’e, ho tolora’e vato hao? ke angataha’e fiañe, ho tolora’e mereñe hao hasolo’ i fiañey?
Hei duꞌa sobꞌa! Hambu sia bee, amaꞌ sa, mete ma anan noꞌe uꞌu, na, ana fee ne mengge?
12 He ihalalia’e atoly, ho sozoa’e kalengo hao?
Do, mete ma anan noꞌe manuteloꞌ, na, ana fee uraꞌ? Nda bisa taꞌo naa sa, to?
13 Aa ndra t’ie raty ro maha­fañome raha soa amo keleia’ areoo, mentsake te hatolon-dRae’areo an-dikerañe ao amy ze mihalaly ama’e i Arofo Masiñey.
Atahori memaꞌ deꞌulakaꞌ. Te hei Amam sia sorga, Netehun maloleꞌ tebꞌe. Dadꞌi mete ma atahori deꞌulakaꞌ onaꞌ hei, te hii fee sudꞌiꞌ saa maloleꞌ neu ana mara, saa fai Amaꞌ! Ana nda feeꞌ a saa fo hei parluꞌ a, te lenaꞌ naa fai, Ana fee Dula-dꞌale Meumaren neu atahori mana noꞌe mbali E.”
14 Rinoa’e ty kokolampa moañe le ie nifaok’ añe i angatsey, nisaontsy i moañey vaho nilatsa i lahialeñey.
Lao esa, Yesus oi nitur mia atahori esa nda mana bꞌale nalaꞌ sa. Oi basa ma, atahori naa olaꞌ nalaꞌ neuꞌ ena. Atahori mana sia naa ra heran bali-baliꞌ.
15 Aa hoe ty asa’ o ila’eo: I belzeboba, talè’ o kokolampao ro androaha’e koko­lampa.
Te hambu ruma rae, “Memaꞌ, Ana bisa oi nitur! Huu Ana hambu koasa mia nitu ra malanggan, naeni Balsebul.”
16 Ty ila’e ka, nipay viloñe ama’e boak’ andindìñe ao hanjiziañ’ aze.
Atahori laen ra rae sobꞌa Yesus. De ara roꞌe fo Ana tao seluꞌ manadadꞌiꞌ esa fai fo natudꞌu neu sira oi, Eni koasan memaꞌ mia Lamatuaꞌ.
17 Aa kanao niarofoana’ Iesoà ty vetsevetse’ iareo, le nanoa’e ty hoe: Hangoakoake ze fifeheañe mifañito; le hikoromake ze anjomba mifañavake.
Te Yesus nahine dudꞌuꞌa deꞌulaka nara ena. Boe ma Ana olaꞌ nae, “Mete ma sia nusa monaeꞌ sa, rauinggu nara ratofa, neꞌo nusa monaeꞌ naa nambalutu. Onaꞌ naa boe, mete ma sia ume sa rala, ume isi nara akaꞌ rareresi esa no esa, na, neꞌo ume-loo naa nda dadꞌi maloleꞌ sa ena!
18 Aa lehe mizara i mpañìnjey, hanao akore ty hijadoña’ i fifehea’ey? ie atao’ areo te i belzeboba ro añariako koko­lampa.
Dadꞌi mete ma nitu ra akaꞌ ratofa, ma esa oi esa, na, sira malanggan nda hambu toꞌu parendaꞌ dooꞌ sa ena! De nda masoꞌ dudꞌuꞌat sa, mete ma hei mae Au oi nitur endiꞌ nitur koasan!
19 Aa naho i belzeboba ty androahako kokolampa, ia ka ty androaha’ o ana’ areoo ty a iareo? Ie ro hizaka anahareo.
Misinedꞌa, e! Hei atahori mara o oi rahine nitu ra boe. Ara oi rendiꞌ nitur koasan do? Hokoꞌ, to! Dadꞌi ama afiꞌ olaꞌ leliꞌ mae, Au oi nitu ra endiꞌ nitur koasan. Dei fo atahori mara raꞌetuꞌ rae, saa fo hei mifadꞌeꞌ naa, sala.
20 Aa naho ty rambo-pitàn’ Añahare ro androahako kokolampa, le fa tendrek’ ama’areo i Fifehean’ Añaharey.
Te mete ma Au oi nitu ra endiꞌ Lamatualain koasan, naa natudꞌu oi, Lamatuaꞌ parendan sia hei mata mara ena. Sia, te hei onaꞌ nda bubꞌuluꞌ sa.
21 Ie ambena’ ty fanalolahy vory fialiañe ty akiba’e, le hanintsiñe o vara’eo.
Mete ma atahori maꞌadꞌereꞌ sa toꞌu sisiro dii-onaꞌ, fo nanea malolole umen, neꞌo eni sudꞌiꞌ a saa nara nda mopo sa.
22 Fa ie iambotraha’ ty maozatse te ama’e, mahagiok’ aze, le hene ho tavane’e o fialiañe niatoa’eo vaho ho zarae’e o finao’eo.
Te dei fo hambu atahori maꞌadꞌereꞌ lenaꞌ e fai, nema tao nasenggiꞌ e, ma rambas nala atahori naa sisiro nara. Basa ma, ana amba-ao nendi basa atahori naa hata-heto nara de neu babꞌanggi fee ana dedenun nara. Dꞌoo basa ia ena atahori maꞌadꞌereꞌ kaesan namahere sisiron. Te ia naa ana nda namahena sisiron sa ena.
23 Manjehatse ahy ze tsy ­mitraok’ amako; le mampiparaitake ze tsy mindre manontoñe amako.
Misinedꞌa malolole! Atahori nda mana naꞌabꞌue no Au sa, eni, labꞌan Au. Boe ma atahori nda mana tulun Au sia ue-tataos nggara sa, na, atahori naa kai-baaꞌ a.”
24 Ie miakatse am’ ondatio ty koko­lampa, manalio mb’an-tane tsi-an-drano mipay ty hitofà’e, fe tsy manjò le manao ty hoe: himpoliako i traño niboahakoy.
Yesus olaꞌ seluꞌ nae, “Mete ma hita oi hendi nitu mia atahori sa, ana nisiꞌ mamana rouꞌ fo sangga mamana hahaeꞌ. Huu ana nda hambu mamanaꞌ sa, boe ma ana duꞌa nae, ‘Hee! Nda hambu mamanaꞌ sa, de malole lenaꞌ au heoꞌ baliꞌ isiꞌ atahori dalahulun.’
25 Ie avy ao, zoe’e pinioke vaho soa hamiñe.
Basa ma ana baliꞌ, te neu hambu mamanaꞌ naa, meuꞌ ma nene mbeda-nggao maloleꞌ ena.
26 Aa le miavotse re minday koko­lampa fito raty te ama’e, le mitsa­moake manozìtse ao; raty te amy nifotora’ey ty higadoña’ indatiy.
Boe ma nitu a neu noꞌe nonoon hitu fai, deꞌulaka nara lena e fai, de basa se reu leo sia atahori naa. De aleꞌ ia atahori naa masodꞌan boe hambu sosoeꞌ.”
27 Ie mbe nisaontsy, le nampipoña-peo ty rakemba amy lahialeñey, nanao ty hoe ama’e: Haha ty fisafoañe nivesatse azo naho o fatroa ninonoa’oo.
Leleꞌ Yesus feꞌe ola-olaꞌ no atahori naeꞌ naa ra, hambu inaꞌ sa nameli sia naa nae, “Mama ma uanalen maloleꞌ, huu ana mana bꞌonggi ma nasusu Nggo!”
28 Hoe ty natoi’e: Lombolombo’ ty haha ze mijanjiñe ty tsaran’ Añahare vaho mañambeñe aze.
Yesus nataa nae, “Tebꞌe, mama! Te mana hambu uanale maloleꞌ lenaꞌ, naeni atahori mana pasa ndikin fo rena Lamatualain Dedꞌea-oꞌolan, ma tao tungga!”
29 Ie niha-famoeboetse eo i màroy le hoe re: Lo-tsereke ty tariratse mipay viloñe toy, fe tsy eo ty viloñe hatolotse naho tsy ty vilo’ i Jonà,
Leleꞌ Yesus feꞌe ola-olaꞌ, atahori hetar heo rala E. Boe ma Ana olaꞌ nae, “Atahori aleꞌ ia ra rahine taoꞌ a deꞌulakaꞌ ra. Ara akaꞌ roꞌe fo Au tao manadadꞌi manaseliꞌ fee se, fo rahine Au ia, tebꞌe-tebꞌeꞌ Lamatuaꞌ atahorin. Tao-tao te feꞌesaꞌan Lamatuaꞌ tao manadadꞌi manaseliꞌ fee se nendiꞌ mana ola-olan Yunus. Naa dai ena!
30 fa hambañe ami’ty naha-viloñe amo nte-Niniveo t’i Jonà, i Ana’ondatiy ami’ ty tariratse toy.
Maꞌahulun, Yunus nafadꞌe atahori kota Niniwe nae, ara musi dꞌoaꞌ dei. Naa, saa mana dadꞌi neu Yunus leleꞌ naa, dadꞌi bukti fee neu se oi, Lamatualain mana denu e. Au, Atahori Matetuꞌ ia, o taꞌo naa boe. Au uma ufadꞌe nggi, fo ama musi dꞌoaꞌ dei. Ma saa mana nae dadꞌi sia Au, dadꞌi bukti fee atahori oras ia oi, memaꞌ Lamatualain mana denu Au.
31 Hiongake amy fizakañe ty tariratse toiy i mpanjaka-ampela atimoy handrabioñe aze, fa niboak’añ’ olon-tane añe re hitsen­dreñe ty hihi’ i Solomona; fe hehe te lombolombo’ i Solomona ty etoy.
Dei fo sia fai mateteꞌen, mete ma Lamatuaꞌ dadꞌi mana Maꞌetuꞌ dedꞌeat, dei fo ina maneꞌ mana nema mia ona nema, nasodꞌa baliꞌ, fo nambariiꞌ dadꞌi sakasii. Ana dudꞌu fo fua salaꞌ neu basa hei mana masodꞌaꞌ oras ia nae, ‘Basa hei ia ra, nggoaꞌ!’ Feꞌesaꞌan ina maneꞌ naa nema mia dodꞌooꞌ fo nita no matan mane Soleman mahinen. Tao-tao te, ia naa hambu Atahori sia taladꞌam mara, manaseliꞌ lenaꞌ mane Soleman. Te hei nda nau tao-afiꞌ mbei neu E sa boe.
32 Hindre hiongak’ ami’ty tariratse toy amy andron-jakay t’i Ninive hañinje aze amy t’ie nisoloho amy koi-dava’ i Jonày; fe zoke’ i Jonà ty etoañe.
Nda akaꞌ mesaꞌ ne sa! Dei fo atahori mia Niniwe ra o fela rambariiꞌ fo dudꞌu hei mana feꞌe masodꞌaꞌ oras ia rae, ‘Basa hei, nggoaꞌ ra!’ Ara olaꞌ taꞌo naa, huu faiꞌ naa, leleꞌ Yunus neu nafadꞌe Lamatuaꞌ hihii-nanaun, ma ara dꞌoaꞌ reuꞌ ena. Tao-tao te, oras ia Atahori manaseliꞌ lenaꞌ Yunus, sia hei taladꞌam, te hei nda dꞌoaꞌ sa boe!”
33 Tsy eo ty nandrehetse jiro, ze mbore hampikafitse aze ndra hampikolopok’ aze ami’ty tsikotòke, fa hapo’e ambone’ fasian-jiro ey, ho isa’ ze mimoak’ ao i hazavàñey.
Yesus tute seluꞌ oꞌolan nae, “Atahori rambilaꞌ lambu tiioek, boe ma mbedꞌaꞌ e sia mamana naruꞌ ata, fo ana tao manggarelo kama naa fee neu basa atahori mana rala reu. Nda hambu atahori rambilaꞌ lambu, basa ma tatana e rendiꞌ bꞌoa, fo funi e. Naa nda naꞌena nggunaꞌ saa sa boe.
34 Failom-pañova ty fihaino, ie vantañe ty fihaino’o le lifo-kazavàñe ty sandri’o, fa naho mengoke, le mimoromoroñe iaby ty sandri’o.
Hei mata mara o onaꞌ lambu boe. Ana tao manggarelo hei rala mara. Mete ma mataꞌ a maꞌahatuꞌ, na atahori mete basaꞌ e no rala deꞌulakaꞌ. Te mete ma mataꞌ a manggareloꞌ, na atahori mete basaꞌ e no rala maloleꞌ.
35 Aa le mitaoa, he maieñe ty zava ama’o ao.
Tao malolole fo manggareloꞌ mana sia rala mara, dadꞌi manggareloꞌ seli, onaꞌ relo a rondan. Rondaꞌ mana sia ralam naa, afiꞌ onaꞌ fulan rondan, fo titaꞌ a salaoꞌ.
36 Ie amy zao, naho lifo-kazavàñe ty sandri’o naho tsy maieñe ty ao, le ho lifo-kazavañe, manahake ty añazavam-pailo azo amy fireandrea’ey.
Mete ma rala mara manggareloꞌ, losa nda hambu sosodꞌaꞌ esa maꞌahatuꞌ sa boe, na basa masodꞌa mara manggareloꞌ, onaꞌ lambu monaeꞌ fee manggareloꞌ neu masodꞌa mara”.
37 Ie mbe nisaontsy, le nañambara aze ty Fariseo, hikama; aa le nizilik’ ao re, nidegañe am-pandambaña eo.
Yesus olaꞌ basa ma, atahori esa mia partei agama Farisi ra noꞌe E fo nema naa sia umen. Losa naa ma, Yesus ume rala neu de neu endoꞌ sia mei nanaaꞌ a.
38 Fe nilatsa’ i Farise­oy naho nioni’e t’ie tsy nanasa hey aolo’ te nikama.
Tenu umeꞌ a ndindiꞌ a mete Yesus endoꞌ naa, te nda safe liman naꞌahuluꞌ tungga atahori Farisi ra hohoro-lalanen sa.
39 Aa le hoe t’i Talè tama’e: Hehe ty fanoe’ areo Fariseo, liove’ areo ty voho’ o fitovio naho o fingao, fe miboboke tity naho haloloañe ty an-trok’ ao.
Basa ma Yesus nafadꞌe e nae, “Hei atahori Farisi ra manaseliꞌ! Hei toꞌu mihereꞌ hei agamam hohoro-lalanen! Hei misinedꞌa safe mimeuꞌ a pinggaꞌ ma nggalas ra dean na losa nakahahadꞌok, te nda misinedꞌa tao mimeu rala manggenggeo mara, mana deꞌulakaꞌ ma bare-naꞌo seli.
40 Ry gege bey! Tsy i nanao ty voho’ey hao ty nanao i am-po’aoy?
Manggonggoaꞌ, e! Afiꞌ liliiꞌ. Lamatualain mana tao deaꞌ ma ralaꞌ boe.
41 Hàmake te anoloran-ko falalàñe o ama’areoo, le ho kila halio ty ama’areo.
Te malole lenaꞌ, hei fee atahori mana toꞌa-taaꞌ ra mia saa fo hei enam, naa fo hei bisa meumareꞌ sia Lamatuaꞌ matan.
42 Hankàñe ama’areo Fariseo! fa ampahafoloe’ areo ty sakaviro naho ty sakay vaho ze karaza añañe; fe rioña’ areo ty hatò naho ty fikokoan’ Añahare; mbe ho nanoe’areo irezay, fe tsy ho nado’areo ka ty ila’e.
Hei atahori Farisi ra! Dei fo hei hambu sosoeꞌ! Soꞌal fee Lamatuaꞌ babꞌanggi esa mia babꞌanggiꞌ sanahulu, hei reken no matetuꞌ basaꞌ e, anak-moko. Losa hei bꞌumbu huu anaꞌ mia osi o, hei reken mates! Te hei nda taoafiꞌ neu saa fo nggunan seli sa. Soꞌal susueꞌ neu Lamatualain, ma dala ndoo-tetuꞌ a, hei liliiꞌ hendi se neuꞌ ena! Memaꞌ hita musi fee takandoo neu Lamatuaꞌ, Eni hahambun, te afiꞌ liliiꞌ hendi dala-dalaꞌ fo nggunan lenaꞌ ra.
43 Hankàñe ama’areo ­Fariseo! Tea’ areo ty fiambesatse aolo am-pitontonañe ao naho ty añonta­nea’ ondaty an-tsena ey,
Dei fo hei hambu sosoeꞌ! Huu hei hiiꞌ a sangga mamana meulauꞌ sia ume hule-oꞌeꞌ, ma hiiꞌ a sangga hadꞌa-hormat sia atahori hetar matan.
44 Hankàñe ama’ areo fa manahak’ o kibory tsy amam-pamantarañeo, ie lia­lià’ ondaty avao kanao tsy fohiñe.
Dei fo hei hambu sosoeꞌ! Hei onaꞌ rates, rae na tetuꞌ ena. Atahori laoꞌ sia naa, te nda rahine rae, sia naa hambu rates sa, huu sia rates ata rae a meuꞌ, te sia ralan maꞌafo mburu. Tao-tao te, tungga hita adꞌat na, atahori mana tabꞌu rates tao nanggenggeo aon, de nda nandaa ume hule-oꞌeꞌ rala neu sa. Hei atahori Farisi ra onaꞌ rates naa boe! Sia deaꞌ hei meu mara seli. Te rala mara sofeꞌ no manamburuꞌ.”
45 Tinoi’ ty mpahay lily ty hoe: O Talè, mañinje anay ka ‘n-Iheo amy saontsi’oy.
Hambu mahine hukun Yahudi esa sia naa, nggaso Yesus oꞌolan nae, “Ama Meser! Amaꞌ dedꞌea-oꞌolam faaꞌ ra naa, dai hai boe!”
46 Hoe ty natoi’e: Hekoheko ama’ areo mpahay Hake ka! Amy te ampijinie’areo kilankañe midogìñe t’indaty, le ndra ty anakiky tsy apao’ areo amy kilankañey.
Yesus nataa e nae, “Tebꞌe! Hei mana mihine hukun Yahudi re, hela fo ama hambu sosoeꞌ boe! Hei nda tulufali atahori ma tao minggafa masodꞌa nara sa, te ama boe tao miꞌisususaꞌ se no agamam hohoro-lalane mamabꞌera mara. Ma fee se lemba hei hohoro-lalane mataꞌ-mataꞌ mara. Te hei nda tulun lemba sobꞌa mamabꞌeraꞌ naa no lima uꞌu mara esa sa boe!
47 Hankàñe ama’areo! fa amboara’ areo kibory o mpitoky vinonon-droae’ areoo.
Dei fo hei hambu sususaꞌ! Huu hei mbute-mue mifefela rii fatuꞌ fee Lamatuaꞌ mana ola-ola dalahulu nara fo fee hadꞌa-hormat neu se. Tao-tao te, hei bei-baꞌi mara mana tao risa mana ola-olaꞌ naa ra!
48 Toe iantofa’ areo ty satan-droae’ areo, ie ro toe namono, naho inahareo ro namboatse o kibori’eo.
Hei o eiꞌ esa mo bei-baꞌi mara boe. Ara nda simbo Lamatuaꞌ mana ola-ola nara, ma tao risa se. Basa ma hei lutu-mbatu rates fee mana ola-olaꞌ ra, fo dadꞌi bukti oi, hei o tungga bei-baꞌi mara boe.
49 Izay ty nataon’ Añahare ty hoe ami’ty hilala’e, Hañitrifako Mpitoky naho Firàheñe, ho vonoeñe ty ila’e vaho hanilofeñe ty ila’e.
Huu naa, Lamatualain fo mana nahine basaꞌ e, olaꞌ nita nae, ‘Dei fo Au denu mana ola-ola ngga ra ro dedenuꞌ laen ra fo reu sia atahori Israꞌel ra. Basa ma, atahori naa ra tao doidꞌoso ruma, ma tao risa ruma.’
50 Aa le hampañavahañe ami’ty tariratse toy ty lio’ o mpitoky naorikori’e faha’ ty fifotora’ ty voatse toio,
Atahori mana rasodꞌa aleꞌ ia, musi lemba-dꞌoi atahori mana tao risa Lamatuaꞌ mana ola-ola nara. Naa reken mia Lamatuaꞌ tao raefafoꞌ ia, eniꞌ a Habel mamaten, losa maꞌabꞌui oe-oeꞌ a, Sakaria. Eni ia, fo risa sia mei tutunu-hohotuꞌ a no Kama Meumareꞌ a taladꞌan, sia Lamatualain Ume Hule-oꞌe Huuꞌ na. Hei o lemba mala huhuku-dodꞌoki nara boe!
51 mifototse ami’ty lio’ i Abela pak’ ami’ ty lio’ i Zakaria vinono añivo’ i kitreliy naho ty Anjomban’ Añahare eo. Eka! Itaroñako te hampañavahañe ami’ty tariratse toy izay.
52 Hankàñe ama’areo mpahay lily! Tinava’areo ty lahin-dakilen-kihitse. Tsy nimoaha’areo, fe sebañe’ areo ze mañaly lalañe hizilik’ ao.
Hei mana mihine hukun Yahudi ra e! Dei fo ama hambu sosoeꞌ! Huu hei mana toꞌu nggoeꞌ fo soi lelesu fo atahori hambu rahine malolole Lamatualain hihii-nanaun. Te hei nda masoꞌ naa mii sa. Deꞌulakan lenaꞌ fai, hei bꞌambi mala atahori, fo ara nda bisa masoꞌ naa reu sa!”
53 Ie nanao izay, le nanoe’ o mpanoki-dilio naho o Fariseoo tsi­kony naho nimanea’ iereo ontane,
Leleꞌ Yesus olaꞌ basa ma, meser agama ro atahori Farisi ra ramue E. Eniꞌ a leleꞌ naa, ara akaꞌ ratane mataꞌ-mataꞌ fo rae teꞌe-sii raꞌatutudꞌaꞌ E. Ara sangga dalaꞌ rakandondooꞌ a fo tao nemuet ro E.
54 nandiñe hitsepake aze amy ze hiakatse am-palie’e.

< Lioka 11 >