< Mpitsara 20 >

1 Aa le hene nienga mb’eo o ana’ Israeleo; nifanontoñe hoe ondaty raike i valobohòke boake Dane pake Bir’sebà naho an-tane Giladeiy, nimb’am’ Iehovà e Mitspà añe.
Khona bonke abantwana bakoIsrayeli baphuma, inhlangano yonke yabuthana njengamuntu munye, kusukela eDani kusiya eBherishebha lelizwe leGileyadi, eNkosini eMizipa.
2 Aa le niatreke i fivoribei’ ondatin’ Añahareoy o mpiaolo’ ondaty iabio, ze hene fifokoa’ Israele, lahin-defo efats-etse songa mpitàm-pibara.
Njalo induna zabo bonke abantu, zazo zonke izizwe zakoIsrayeli, zazimisa ebandleni labantu bakaNkulunkulu, izinkulungwane ezingamakhulu amane zamadoda ahamba ngenyawo, ahwatsha inkemba.
3 Jinanji’ o ana’ i Beniamineo ka te nionjom-be Mitspà mb’eo o ana’ Israeleo. Le hoe o ana’ Israeleo, Atalilio ama’ay o haloloañe zao.
(Abantwana bakoBhenjamini basebesizwa ukuthi abantwana bakoIsrayeli babenyukele eMizipa.) Abantwana bakoIsrayeli basebesithi: Tshono, lobububi benziwa njani?
4 Aa le hoe ty natoi’ i nte-Levy vali’ i rakemba vinonoiy, Nimoake e Gebà’ i Beniamine iraho rekets’ i sakezakoy hialeñ’ ao.
Indoda engumLevi, indoda yalowo owesifazana owayebulewe, yasiphendula yathi: Ngafika eGibeya engeyakoBhenjamini, mina lomfazi wami omncane, ukuze silale khona.
5 Nitroatse hiatreatre amako amy haleñey ondati’ i Gebào, le ho naname ahy añariari’ i anjombay, hañoho-doza amako, fe nazi’ iareo i sakezakoy, ie mate henaneo.
Abahlali beGibeya basebengivukela, bazingelezela indlu bemelene lami ebusuku, befuna ukungibulala, bamdlova umfazi wami omncane, waze wafa.
6 Aa le rinambeko i sakezakoy naho tinoritoriko vaho nampisangitrifeko hanitsike ze fonga tane linova’ Israele; ty amy halò-tserehañe naho hagegeañe e Israele ao.
Ngasengimbamba umfazi wami omncane, ngamquma iziqa, ngamthumela elizweni lonke lelifa lakoIsrayeli, ngoba benza amanyala lobuwula koIsrayeli.
7 Aa ie henaneo ry ana’ Israeleo, inahareo iaby, taroño etoañe ty fanoroa’ areo, ty safiri’ areo.
Khangelani, lina lonke lingabantwana bakoIsrayeli, phanini ilizwi leseluleko senu lapha.
8 Aa le songa niongake hoe ondaty raike i màroy nanao ty hoe, Leo raik’ aman-tika tsy homb’ añ’akiba’e mb’eo, naho tsy ama’ay ty hitsile mb’ an-kiboho’e añe.
Abantu bonke basebesukuma njengamuntu munye besithi: Asiyikuya, ngulowo ethenteni lakhe, njalo asiyikuphambukela, ngulowo endlini yakhe.
9 Fe zao ty hanoentika amy Gebà: ho tamè’ay an-kitsapake;
Kodwa khathesi, nansi into esizayenza kuyo iGibeya. Sizamelana layo ngenkatho,
10 vaho hangalà’ay ondaty folo ami’ty zato boak’amy ze hene fifokoa’ Israele, naho zato ami’ty arivo, naho arivo ty añ’ale, hitoha vaty ho a ondaty ho mb’e Gebà’ i Beniamine añe hiatrek’ aze ty amy fonga hagegeañe nanoe’ iereo e Israeley.
sithathe abantu abalitshumi phakathi kwekhulu ezizweni zonke zakoIsrayeli, lekhulu phakathi kwenkulungwane, lenkulungwane phakathi kwenkulungwane ezilitshumi, ukuze bathathele abantu umphako, ukuze, nxa sebefike eGibeya koBhenjamini, benze ngokobuwula bonke ababenze koIsrayeli.
11 Aa le nifanontoñe hañatreatre i rovay ondati’ Israele iabio, vinanditse h’ondaty raike.
Ngakho wonke amadoda akoIsrayeli ahlanganyela umuzi, njengamuntu munye emoya munye.
12 Nahitri’ o fifokoa’ Israeleo ondaty hanitsike ty fifokoa’ i Beniamineo hañontane ty hoe: Ino ze o haloloañe nifetsak’ ama’ areo zao?
Izizwe zakoIsrayeli zasezithuma amadoda esizweni sonke sakoBhenjamini zisithi: Yibubi bani lobu obenzeke phakathi kwenu?
13 Ie amy zao akaro indaty rey, o tsivokatse e Gebào, hañohofa’ay loza, hañaria’ay amy Israele o haloloañe zao. F’ie tsy hinao’ i Beniamine ty fiarañanaña’ o longo’e ana’ Israeleo.
Ngakho-ke anikeleni lawomadoda, abantwana bakaBheliyali, abaseGibeya ukuze siwabulale, sisuse ububi koIsrayeli. Kodwa abakoBhenjamini kabafunanga ukulalela ilizwi labafowabo, abantwana bakoIsrayeli.
14 Te mone nifanontoñe e Gebà ao boak’ amo rova’eo o ana’ i Beniamineo hialy amo ana’ Israeleo.
Kodwa abantwana bakoBhenjamini babuthana bevela emizini baya eGibeya, ukuze baphume ukuya empini labantwana bakoIsrayeli.
15 Vinolily tañ’ andro izay te ro’ale-tsi-eneñ’ arivo ty mpitàm-pibara amo ana’ i Beniamineo niboak’ amo rova’eo, mandikoatse o mpimoneñ’ e Gebào; nifiton-jato t’indaty ao.
Abantwana bakoBhenjamini basebebalwa ngalolosuku bevela emizini, amadoda azinkulungwane ezingamatshumi amabili lesithupha ahwatsha inkemba, ngaphandle kwabahlali beGibeya, ababalwa baba ngamadoda angamakhulu ayisikhombisa akhethiweyo.
16 Fiton-jato am’ ondaty iabio ty ni-fitàn-kavia; songa nahafipiletse vato ami’ty treham-bolo le tsy nivio.
Phakathi kwabo bonke lababantu kwakulamadoda akhethiweyo angamakhulu ayisikhombisa angamanxele; wonke la ayejikijela ilitshe ngesavutha enweleni engakhuthi.
17 Niaheñe ho efats-etse ondaty mpitàm-pibara’ Israeleo, (tsy ama’e t’i Beniamine); songa lahin-defoñe.
Amadoda akoIsrayeli asebalwa, ngaphandle kukaBhenjamini, amadoda azinkulungwane ezingamakhulu amane ahwatsha inkemba; wonke la ayengamadoda empi.
18 Aa le niongake vaho nionjomb’e Betele mb’eo o ana’ Israeleo, nañontane ze hatoron’ Añahare, ami’ty hoe, Ia ama’ay ty hionjon-kialy amo Ana’ i Beniamineo valoha’e? Le hoe t’Iehovà: Iehoda ty hiaolo.
Abantwana bakoIsrayeli basebesukuma benyukela eBhetheli, babuza uNkulunkulu bathi: Ngubani phakathi kwethu ozakwenyukela kuqala empini labantwana bakoBhenjamini? INkosi yasisithi: NguJuda kuqala.
19 Aa le nañaleñaleñe o ana’ Israeleo nitobe ampiatrefañe i Gebà ey.
Abantwana bakoIsrayeli basebevuka ekuseni, bamisa inkamba maqondana leGibeya.
20 Le nionjon-kialy amy Beniamine mb’eo o ana’ Israeleo; nalaha’ o nte-Israleo amo nte-Gebao ty hotakotake.
Amadoda akoIsrayeli asephuma ukuya empini loBhenjamini; amadoda akoIsrayeli azihlelela ukumelana labo empini eGibeya.
21 Niakatse boake Gebà amy zao o ana’i Beniamineo vaho narotsa’ iareo an-tane amy andro zay t’in­daty ro-ale-tsi-ro-arivo amo ana’ Israeleo.
Abantwana bakoBhenjamini basebephuma eGibeya, babhubhisela emhlabathini koIsrayeli ngalolosuku amadoda azinkulungwane ezingamatshumi amabili lambili.
22 Nifañosike ondatio, o ana’ Israeleo, vaho nalaha’ iareo amy toetse nilahara’ iareo tamy andro valoha’eiy indraike hihotakotake.
Abantu, amadoda akoIsrayeli, basebeziqinisa bahlela futhi impi kuleyondawo ababezihlelele khona ngosuku lokuqala.
23 Aa le nionjoñe mb’eo o ana’ Israeleo nirovetse añatrefa’ Iehovà ampara’ te haleñe, le nihalaly am’ Iehovà ami’ty hoe, Aa vaho harineako amañ’aly indraike hao o ana’ i Beniamine rahalahikoo? Le hoe t’Iehovà, Mionjona mb’ ama’e.
Abantwana bakoIsrayeli basebesenyuka bakhala inyembezi phambi kweNkosi kwaze kwahlwa. Babuza eNkosini bathi: Ngisondele yini futhi empini ngimelane labantwana bakoBhenjamini umfowethu? INkosi yasisithi: Yenyukani limelane laye.
24 Aa le niharinea’ o ana’ Israeleo o ana’ i Beniamineo amy andro faharoey.
Abantwana bakoIsrayeli basebesondela ebantwaneni bakoBhenjamini ngosuku lwesibili.
25 Le niavotse hiatreke iareo boake Gebà t’i Beniamine amy andro faha-roey vaho rinotsa’e an-tane indraike o ana’ Israeleo ty lahindefoñe rai-ale-tsi-valoarivo songa mpitàm-pibara.
UBhenjamini wasephuma eGibeya emelene labo ngosuku lwesibili, babuya babhubhisela emhlabathini ebantwaneni bakoIsrayeli amadoda azinkulungwane ezilitshumi leziyisificaminwembili; bonke labo bahwatsha inkemba.
26 Nionjomb’e Betele mb’eo o ana’ Israeleo naho ondaty iabio le nangololoike ty rovetse naho niam­besatse añatrefa’ Iehovà, naho nililitse amy andro zay ampara’ te haleñe vaho nañenga soroñe naho engam-panintsiñañe añatrefa’ Iehovà.
Ngakho bonke abantwana bakoIsrayeli labo bonke abantu benyuka bafika eBhetheli, bakhala inyembezi bahlala lapho phambi kweNkosi, bazila ukudla ngalolosuku kwaze kwahlwa, banikela iminikelo yokutshiswa leminikelo yokuthula phambi kweNkosi.
27 Le nañontanea’ o ana’ Israleo t’Iehovà (amy te tao i vatam-pañinan’Añaharey tañ’ andro izay;
Abantwana bakoIsrayeli basebebuza eNkosini (ngoba umtshokotsho wesivumelwano sikaNkulunkulu wawulapho ngalezonsuku,
28 vaho nijohañe aña­tre­fa’e t’i Pinekase ana’i Elazare ana’ i Aharone fahe-zay) ami’ty hoe: Mbe hionjo hifandraparapak’ amo ana’ i Beniamine rahalahikoo hao iraho? Le hoe t’Iehovà: Mionjona amy t’ie hatoloko am-pità’o te hamaray.
loPhinehasi indodana kaEleyazare indodana kaAroni wema phambi kwawo ngalezonsuku) besithi: Ngibuye ngiphinde yini ukuphuma impi ngimelene labantwana bakoBhenjamini umfowethu, loba ngiyekele? INkosi yasisithi: Yenyukani, ngoba kusasa ngizabanikela esandleni sakho.
29 Aa le niarikatohe’ Israele mpamandroñe ty Gebà.
Ngakho uIsrayeli wamisa abacathami maqondana leGibeya inhlangothi zonke.
30 Le nionjoñe haname o ana’ i Beniamineo o ana’Israeleo amy andro fahateloy vaho nidadañe niatreke i Gebà manahake i nanoe’ey.
Abantwana bakoIsrayeli basebesenyuka ukumelana labantwana bakoBhenjamini ngosuku lwesithathu, bazihlelela ukumelana leGibeya njengakwezinye izikhathi.
31 Aa le niavotse hiatrek’ ondatio o ana’ i Beniamineo, le nasitak’ amy rovay; toe nigarabiñ’ aly naho namono an-damoke ey nanahak’ i añey, amy mionjomb’e Betele mb’eoy naho amy mb’e Gebà mb’eoy, naho an-tetekey, ondati’ nte’ Israele telo-polo varañe.
Abantwana bakoBhenjamini basebephuma ukumelana labantu, badonswa besuka emzini, baqala ukutshaya ebantwini, ukubulala njengakwezinye izikhathi, emigwaqweni emikhulu, enye yazo eyenyukela eBhetheli lenye eya eGibeya emagcekeni, phose amadoda angamatshumi amathathu akoIsrayeli.
32 Le hoe ty asa’o ana’ i Beniamineo: Fa mibaibay aolon-tikañe eo iereo manahake tam-baloha’ey; ami’ty nanoa’ o ana’ Israeleo ty hoe: Antao hitriban-day hanitake iereo amy rovay mb’an-damoke mb’eo.
Abantwana bakoBhenjamini basebesithi: Sebetshayiwe phambi kwethu njengakuqala. Kodwa abantwana bakoIsrayeli bathi: Asibalekeni, sibadonse besuka emzini baye emigwaqweni emikhulu.
33 Ie amy zao hene niongak’ an-toe’e eo o ana’ Israeleo naho nijohañe am-piriritañe i Baale Tamare ey; le niboroboñak’ amo toe’eo amy zao o mpivandroñeo, naho boak’ an-kivo’ i Gebà ao.
Wonke amadoda akoIsrayeli asevuka endaweni zawo, azihlela eBhali-Tamari, labacathami bakoIsrayeli bavumbuluka endaweni yabo emadlelweni eGibeya.
34 Aa le rai-ale amo jinoboñe amy ze hene ana’ Israele ty naname i Gebà, naho nifandrapake an’ aly; fe namoea’ i Beniamine te nitotofen-kankàñe.
Kwasekusiza kuvela maqondana leGibeya amadoda akhethiweyo azinkulungwane ezilitshumi evela kuIsrayeli wonke; lempi yaba nzima. Kodwa bona babengazi ukuthi ububi buzatshaya phezu kwabo.
35 Aa le linafa’ Iehovà añatrefa’ Israele t’i Beniamine; le nanjamañe nte-Beniamine ro’ ale-tsi-lime-arivo-tsi-zato o ana’ Israeleo, songa mpitàm-pibara.
INkosi yasimtshaya uBhenjamini phambi kukaIsrayeli. Abantwana bakoIsrayeli basebebhubhisa koBhenjamini amadoda azinkulungwane ezingamatshumi amabili lanhlanu lekhulu elilodwa ngalolosuku; bonke laba bahwatsha inkemba.
36 Nioni’ o nte-Beniamineo amy zao t’ie gioke, ie nanao te tsy hahafitroatse amy Beniamine o ana’ Israeleo; fe niantofa’ iereo o mpamandroñe najado’ iareo marine i Gebào.
Abantwana bakoBhenjamini basebebona ukuthi sebetshayiwe, ngoba amadoda akoIsrayeli amdedela uBhenjamini, ngoba bethembe abacathami ababebamise maqondana leGibeya.
37 Aa le nipirirìtse mb’eo o namandroñeo, nipitsike ty lay mb’e Gebà mb’eo; nikovovoke mb’eo o namandroñeo, nandafa i rova iabiy an-dela-pibara.
Labacathami baphangisa bahlasela iGibeya baqhubeka batshaya umuzi wonke ngobukhali benkemba.
38 Ie amy zao ty viloñe tinendre añivo’ o ana’ Israeleo naho o namandroñeo, le t’ie hampionjoñe hatoeñe mandrahoñe boak’ an-drova ao.
Kwasekusiba lesiboniso esimisiweyo phakathi kwamadoda akoIsrayeli labacathami sokuthunqisa insika yentuthu enkulu evela emzini.
39 Aa le nitolik’ amy hotakotakey o ana’ Israeleo, ie fa niorotse nandafa naho namono ondaty telopolo varañe t’i Beniamine, le natao’ iereo ty hoe: toe mifitak’ aolon-tikañe eo iereo manahak’ i fifandraparapahañe valoha’ey.
Kwathi amadoda akoIsrayeli aphenduka empini, uBhenjamini waqalisa ukuwatshaya ukubulala emadodeni akoIsrayeli phose amadoda angamatshumi amathathu, ngoba bathi: Isibili atshayiwe lokutshaywa phambi kwethu njengempini yakuqala.
40 Fe nioro-pionjoñe boak’ an-drova ao i rahon-katoeñe mijoalay, le nitolike o nte-Beniamineo: vaho hehe te nionjoñe an-katoeñe mb’an-dikerañe ey ty famorototoañe i rovay.
Kwathi iyezi liqalisa ukuthunqa liphuma emzini, insika yentuthu, uBhenjamini enyemukula, khangela-ke ilangabi lomuzi lenyukela emazulwini.
41 Nitolik’ amy zao ka o ana’ Israeleo vaho niroreke o nte-Beniamineo, fa naha­rendreke te nizo hankàñe.
Lapho amadoda akoIsrayeli etshibilika, amadoda akoBhenjamini atshaywa luvalo, ngoba abona ukuthi ububi sebuwehlele.
42 Aa le niambohoa’ iareo o ana’ Israeleo, nimb’ ampatrambey mb’eo, fe nañoridañe iareo i aliy, nanjamañe boak’ am-boho ka o niavotse o rovao.
Ngakho afulathela phambi kwamadoda akoIsrayeli esiya endleleni yenkangala; kodwa impi yawanamathela, lalabo abaphuma emizini bawabhubhisa phakathi kwabo.
43 Le hinoro’ iareo o nte-Beniamineo naho nañinjake tsy am-pitofàñe, vaho maro ty nandialià’ iareo pak’ e Gebà mb’am-panjirihan’ andro mb’eo.
Bamhanqa uBhenjamini, baxotshana labo, babanyathelela phansi lula, kwaze kwaba maqondana leGibeya lapho okuphuma khona ilanga.
44 Le rai-ale-tsi-valo-arivo ty nihotrak’ amo nte-Beniamineo; songa fanalolahy.
Kwasekusiwa koBhenjamini amadoda azinkulungwane ezilitshumi leziyisificaminwembili; wonke la ayengamaqhawe.
45 Nitolike iereo le nilay mb’ am-patrambey mb’eo mb’amy vato’ i Rimoney mb’eo; aa le tsinindro’ iareo an-dalañe mb’eo t’indaty lime-arivo, naho nangoroñe iareo pake Gidome añe vaho nandafa ondaty ro-arivo.
Basebephenduka babalekela enkangala edwaleni leRimoni. Bakhothoza kibo emigwaqweni emikhulu abantu abazinkulungwane ezinhlanu, babanamathela kwaze kwaba seGideyomu, batshaya futhi kibo abantu abazinkulungwane ezimbili.
46 Aa le nte-Beniamine ro-ale-tsi-lime-arivo ty nikorovoke tañ’ andro izay, songa mpitàm-pibara, ondaty maozatse.
Ngakho bonke abawayo koBhenjamini mhlalokho babeyizinkulungwane ezingamatshumi amabili lanhlanu, amadoda ahwatsha inkemba; bonke labo babengamaqhawe.
47 Fe nitolike naho nitriban-day mb’am-Bato Rimone am-patrambey mb’eo ty lahindefo enenjato nipalitse am-Bato Rimone ao efa-bolañe.
Kodwa amadoda angamakhulu ayisithupha aphenduka abalekela enkangala edwaleni leRimoni; ahlala edwaleni leRimoni inyanga ezine.
48 Nitolike mb’amo ana’ i Beniamineo amy zao o ana’ Isra­eleo le linafa’e an-dela-pibara iaby o rova’eo naho o añombe’eo ze fonga nioni’ iareo; vaho fonga namiañañ’ afo ze rova nizoeñe.
Amadoda akoIsrayeli asebuyela ebantwaneni bakoBhenjamini, abatshaya ngobukhali benkemba, kusukela emzini wonke kusiya ezinyamazaneni, njalo kusiya kukho konke okwaficwayo. Layo yonke imizi abayificayo bayithungela ngomlilo.

< Mpitsara 20 >