< Jaona 6 >

1 Ie añe, le nitsake i riake Gali­liay (i atao Tiberiasiy) t’Iesoà,
Oluvannyuma lw’ebyo, Yesu n’asomoka ennyanja ey’e Ggaliraaya, era eyitibwa ey’e Tiberiya.
2 naho norihe’ ty lahialeñe amy te nioni’ iereo o viloñe nanoe’e amo marareoo.
Ekibiina ky’abantu kinene ne bamugoberera, kubanga baalaba ebyamagero bye yakola ng’awonya abalwadde.
3 Aa le nitroa-bohitse t’Iesoà vaho niharo fiambesatse amo mpiama’eo.
Awo Yesu n’alinnya ku lusozi n’atuula wansi n’abayigirizwa be.
4 An-titotse henane zay i Fihelañey, i sabadidak’ o Jiosioy.
Embaga y’Abayudaaya eyitibwa Okuyitako yali eri kumpi okutuuka.
5 Ie niandra t’Iesoà, le nahaoniñe te nañarine aze i lahialeñey, le hoe re amy Filipo: Aia ty hikaloan-tika mofo hikamà’ o retoañe?
Yesu bwe yayimusa amaaso n’alaba ekibiina ky’abantu ekinene, nga bajja gy’ali, n’agamba Firipo nti, “Tunaagula wa emmere okuliisa abantu abo bonna?”
6 Ty hitsok’ aze ty nanoa’e izay, fa niarofoana’e ty hanoe’e.
Yayogera atyo kugezesa Firipo, kubanga Yesu yali amanyi ky’agenda okukola.
7 Tinoi’ i Filipo ty hoe: ty mofo azom-bogady roan’ jato tsy hahaeneñe iareo t’ie songa hangala falitse.
Firipo n’amuddamu nti, “Emmere egula eddinaali ebikumi ebibiri teesobole na kubabuna, buli omu okulyako akatono.”
8 Natovo’ i Andrea, mpiama’e, rahalahi’ i Simona Petera, ty hoe:
Awo omu ku bayigirizwa be, Andereya muganda wa Simooni Peetero, n’amugamba nti,
9 Atoañe ty ajajalahy ama’ mofo hordea lime naho fiañe kedekedeke roe, f’ie haha-inoñe ondaty maro iretoañe?
“Wano waliwo omulenzi alina emigaati etaano egya sayiri, n’ebyennyanja bibiri. Naye bino binaagasa ki abantu abangi bwe bati?”
10 Le hoe t’Iesoà: Ampiambesaro ondatio, (toe nisoa ahetse i toetsey). Aa le niambesatse ondatio—niha-lime arivo ty lahilahy.
Yesu n’abagamba nti, “Mutuuze abantu.” Waaliwo omuddo mungi mu kifo ekyo. Awo abantu ne batuula, ne baba abasajja ng’enkumi ttaano.
11 Rinambe’ Iesoà i mofo rey le nañandriañe vaho zinara’e amo mpiama’eo vaho nazotso’ o mpiama’eo amo niambesatseo; nanahake izay i fiañe rey; ndra fire-fire ty nipaiaeñe.
Awo Yesu n’atoola emigaati ne yeebaza Katonda, n’agabula abantu abatudde. N’ebyennyanja n’akola bw’atyo. Bonna ne balya ne bakkuta.
12 Ie nianjañe, le hoe re amo mpiama’eo: Atontòno o nisisa nifitafitao, soa tsy ama’e ty hianto.
Oluvannyuma Yesu n’agamba abayigirizwa be nti, “Kale mukuŋŋaanye obutundutundu obusigaddewo tuleme kufiirwa.”
13 Aa le nahoro’ iereo vaho nahapea haron-kisetse folo ro’amby ami’ty tsy nirì’ o nikamao amy mofo hordea lime rey.
Ne babukuŋŋaanya, ne bajjuza ebisero kkumi na bibiri eby’obutundutundu obwava mu migaati etaano egya sayiri, obwasigalawo nga bamaze okulya.
14 Ie niisa’ ondatio i viloñe nanoe’ Iesoày, le hoe iereo: Toe ie i mpitoky hizilik’ ami’ty voatse toy.
Abantu bwe baalaba ekyamagero Yesu kye yakola ne bagamba nti, “Ddala ono ye Nnabbi oli alindirirwa okujja mu nsi!”
15 Ie niarofoana’ Iesoà t’ie fa homb’eo hamihiñ’ aze an-tsenge hery hanao aze mpanjaka, le nivike indraike mb’am-bohitse mb’eo, ie raike.
Yesu bwe yategeera nti bategeka okumukwata bamufuule kabaka waabwe n’addayo yekka ku lusozi.
16 Ie hariva, le nizotso mb’an-driake mb’eo o mpiama’eo,
Obudde bwe bwawungeera abayigirizwa ba Yesu ne baserengeta ku nnyanja
17 nijon-dakañe hitsake i riakey mb’e Kapernaome añe. Ie maieñe, le mboe tsy niheo mb’am’iereo ey t’Iesoà.
ne basaabala mu lyato ne boolekera Kaperunawumu. N’obudde bwali buzibye nga ne Yesu tannaba kutuuka gye bali.
18 Nikabo-draha i riakey ami’ty habei’ i tioke nangofofokey.
Awo omuyaga ne gukunta mungi, ennyanja n’esiikuuka.
19 Aa ie fa nivey telopolo ndra roapolo-lim’ amby stadia, le naheo’ iereo te nandia ambone’ i riakey ey t’Iesoà nitotok’ i lakañey, vaho nianifañe.
Bwe baavugako kilomita nga ttaano oba mukaaga, ne balaba Yesu ng’atambulira ku mazzi, ng’asemberera eryato, ne batya.
20 Aa hoe re tam’ iereo, Izaho ‘nio; ko hembañe.
Yesu n’abagamba nti, “Ye Nze, temutya!”
21 Aa le nino’ iereo ty handrambe aze an-dakañe ao vaho tafatsak’ amy zao amy nanandrifeañey i lakañey.
Ne baagala okumuyingiza mu lyato, amangwago eryato ne ligoba ku ttale gye baali bagenda.
22 Amy loak’ àndroy, le niisa’ i maro nijohañe alafen-driakey te tsy eo ty lakañe ila’e naho tsy i raike niharoa’ o mpiama’eo fijoñe vaho tsy nitrao-pijoñe amo mpiama’eo amy lakañey t’Iesoà, fa o mpiama’eo avao ty tao.
Ku lunaku olwaddirira, ekibiina ky’abantu abaasigala emitala w’eri, ne balabawo eryato limu lyokka, ne bamanya ng’abayigirizwa be baawunguka bokka mu lyato.
23 (Toe nitoly marine’ i nikamà’ iareo mofo amy nañandriaña’ i Talèiy ty lakañe ila’e hirike Tiberiasy.)
Kyokka amaato ne gava e Tiberiya ne gagoba awo kumpi n’ekifo abantu we baaliira emigaati Yesu gye yabawa ng’amaze okwebaza.
24 Aa ie nioni’ i màroy te tsy eo t’Iesoà naho o mpiama’eo, le nijon-dakañe ka, nitsake mb’e Kapernaome mb’eo hitsoeke Iesoà.
Awo abantu bwe baalaba nga Yesu taliiwo wadde abayigirizwa be, ne bakwata amaato ne bawunguka ne batuuka e Kaperunawumu nga banoonya Yesu.
25 Ie nahaisak’ aze an-dafen-driake ey le nanoa’ iareo ty hoe: O Talè, mbia ty nitsaha’o atoy?
Bwe baamulaba emitala w’ennyanja ne bamubuuza nti, “Labbi, watuuse ddi wano?”
26 Hoe ty natoi’ Iesoà: Itaroñako an-katò te, tsy o viloñe nioni’ areoo ty ipaia’ areo ahy, fa t’ie nikama amy mofoy vaho nianjañe.
Yesu n’abaddamu nti, “Ddala ddala mbagamba nti munnoonya si lwa kubanga mwalaba obubonero, naye lwa kubanga mwalya emigaati ne mukkuta.
27 Ko ifanehafañe ty mahakama mete momoke, fa i mahakama mahatañe pak’an-kaveloñe nainai’ey, i toe hazotso’ i Ana’ ondatiy, fa ie ty vinoli-tombohen’ Añahare Rae. (aiōnios g166)
Temukolerera mmere eggwaawo, wabula munoonye emmere ebeerera era etuusa mu bulamu obutaggwaawo, Omwana w’Omuntu gy’alibawa, kubanga Kitaawe w’Omwana amussizaako akabonero.” (aiōnios g166)
28 Le hoe ty asa’ iareo tama’e: Inoñe ty hanoe’ay hitoloñe amo tolon-drahan’ Añahareo?
Awo ne bamubuuza nti, “Tukole ki okutuukiriza ekyo Katonda ky’ayagala?”
29 Hoe ty natoi’ Iesoà: Zao ty fitoroñañe an’Andrianañahare, te hatokisa’ areo i nahitri’ey.
Yesu n’abaddamu nti, “Katonda ky’ayagala mukole kwe kukkiriza oyo gwe yatuma.”
30 Aa le hoe iereo tama’e: Ino ty viloñe hatoro’o, hahaisaha’ay, hiantofa’ay azo? Inoñe ty ho toloñe’o?
Ne bamugamba nti, “Kale kabonero ki ggwe k’okola, tulabe tukukkirize? Onookola kabonero ki?
31 Nikama mana an-dratraratra añe o roae’aio, amy pinatetse ty hoe: Nanjotsoa’e mofo boak’ andin­dìñe añe hikama’ iereo.
Bajjajjaffe baalya emmaanu mu ddungu nga bwe kyawandiikibwa nti, ‘Yabawa emmere okuva mu ggulu balye.’”
32 Le hoe t’Iesoà tam’ iereo: Eka! to t’itaroñako te, tsy i Mosè ty nanjotso i mofo boak’ andin­dìñe añey, fa i Raeko ro mpanjotso ty toe mofo hirik’ andikerañe ao.
Awo Yesu n’abagamba nti, “Ddala ddala mbagamba nti Musa si ye yabawa emmere eva mu ggulu, wabula Kitange ye yabawa emmere ey’amazima eva mu ggulu.
33 I mofon’ Añaharey, le i nizotso boak’ andindìñe añe manolo-kaveloñe ami’ty voatse toiy.
Emmere ya Katonda ye eva mu ggulu, era ye awa ensi obulamu.”
34 Le hoe iereo tama’e, O Talè, azotsò ama’ay nainai’e o mofo zao.
Ne bamugamba nti, “Mukama waffe, tuwenga emmere eyo buli lunaku.”
35 Hoe t’Iesoà tam’ iereo: Izaho o mofon-kaveloñeo, tsy ho saliko ka ze mitotok’ ahy vaho tsy ho taliñiereñe ka ze miato amako.
Yesu n’abaddamu nti, “Nze mmere ey’obulamu. Ajja gye ndi enjala teriddayo kumuluma, era abo abanzikiriza tebaliddayo kulumwa nnyonta.
36 Fa hoe ty nanoako, toe nahaisake ahy nahareo fe tsy mañaoñe.
Naye nabagamba nti mundabye naye era ne mutanzikiriza.
37 Hene homb’amako ze atolon-dRaeko ahy vaho tsy ho farieko ka ze momb’amako.
Buli muntu Kitange gw’ampa alijja gye ndi, era buli ajja gye ndi sirimugobera bweru.
38 Le tsy nivotrake boak’ andin­dìñe ao iraho hanao ty satriko, fa ty satri’ i nañitrik’ Ahiy.
Kubanga ekyanzigya mu ggulu kwe kukola ekyo Katonda eyantuma ky’ayagala, so si Nze bye njagala ku bwange.
39 Inao ty satrin-dRae nañirak’ ahy, te leo raike amy ze hene natolo’e, tsy hapoke, fa hatroako amy andro honka’ey.
Eyantuma ky’ayagala kye kino: Ku abo be yampa nneme kubulwako n’omu wabula bonna mbazuukize ku lunaku olw’enkomerero.
40 Zao ty satrin’ arofo’ i nañitrik’ ahiy, te songa hanan-kaveloñe nainai’e ze miisake i Anakey naho miato ama’e; le izaho ty hañonjoñe aze amy andro honka’ey. (aiōnios g166)
Kubanga Kitange ky’ayagala kye kino nti buli alaba Omwana we n’amukkiriza afuna obulamu obutaggwaawo ku lunaku olw’enkomerero.” (aiōnios g166)
41 Niñeoñeoñe ama’e o Tehodao, ty amy asa’e ty hoe: Izaho i mofo nizotso hirik’andindìñe eiy,
Awo Abayudaaya ne batandika okwemulugunyiza Yesu, kubanga yabagamba nti, “Nze mmere eyava mu ggulu.”
42 le hoe iereo: Tsy Iesoà, ana’ Iosefe v’itia, ie fohin-tika ty rae’e naho i rene’e? Akore arè i asa’e ty hoe, t’ie nizotso boak’ andindìñ’ añe?
Ne bagamba nti, “Ono si ye Yesu omwana wa Yusufu? Kitaawe ne nnyina tubamanyi. Kale ayinza atya okugamba nti, ‘Nava mu ggulu?’”
43 Tinoi’ Iesoà ty hoe: Ko mifampiñeoñeoñe avao.
Yesu n’abagamba nti, “Temwemulugunya.
44 Tsy eo ty mahalefe ty homb’ amako naho tsy akozozòn-dRae nañitrik’ ahy; ie amy zay, izaho ty hampitroatse aze amy andro honka’ey.
Tewali ayinza kujja gye ndi wabula nga Kitange eyantuma amuyise, era Nze ndimuzuukiza ku lunaku olw’enkomerero.
45 Pinatetse amo Mpitokio ty hoe: Hene hanare’ Iehovà iareo, Sindre miheo amako ze nahajanjiñe naho niòke aman-dRae.
Kubanga kyawandiikibwa mu bannabbi nti, ‘Bonna baliyigirizibwa Katonda.’ Era buli gw’ayigiriza n’ategeera amazima ajja gye ndi.
46 Toe ndra iaia tsy nahaoniñ’ an-dRae naho tsy i boak’ aman’ Añaharey, Ie ty nahavazoho an-dRae.
Si kuba nti waliwo eyali alabye ku Kitange, wabula oyo eyava eri Katonda, ye yalaba Kitaawe.
47 Eka! to t’itaroñako te aman-kaveloñe nainai’e ze miato amako. (aiōnios g166)
Ddala ddala mbagamba nti, Akkiriza aba n’obulamu obutaggwaawo! (aiōnios g166)
48 Izaho o mofon-kaveloñeo.
Nze mmere ey’obulamu.
49 Nikama mana am-patrambey añe o roae’ areoo, vaho nihomake.
Bajjajjammwe baalya emaanu mu ddungu ne bafa.
50 Intoy ty mofo mizotso hirik’ andindìñe ao hikamà’ ondatio tsy hihomake.
Eno y’emmere eyava mu ggulu, buli agiryako aleme okufa.
51 Izaho o mofo veloñe nizotso hirik’ andin­dìñeo; ndra ia’ ia mikama i mofo zay ro ho veloñe nainai’e; eka, ty nofoko i mofo hatolokoy, i bana­banaeko ho ami’ty havelo’ ty voatse toiy. (aiōn g165)
Nze mmere ennamu eyava mu ggulu omuntu bw’alya ku mmere eno aliba mulamu emirembe n’emirembe. Emmere gye ndigaba okuleetera ensi obulamu, gwe mubiri gwange.” (aiōn g165)
52 Aa le hoe ty lie-droko’ o Tehodao: Aia ty hanjotsoa’ t’indaty tìa i sandri’ey ho hanen-tika?
Awo Abayudaaya ne batandika okuwakana bokka na bokka nga bagamba nti, “Ono ayinza atya okutuwa omubiri gwe okugulya?”
53 Le nanoa’ Iesoà ty hoe: Eka! to t’itaroñako, naho tsy ikamañe ty nofo’ i Ana’ ondatiy naho inomañe ty lio’e, le tsy aman-kaveloñe nahareo.
Yesu n’abagamba nti, “Ddala ddala mbagamba nti bwe mutalya mubiri gwa Mwana wa Muntu, ne munywa n’omusaayi gwe, temuyinza kuba na bulamu mu mmwe.
54 Ze mikama ty nofoko naho minoñe ty lioko ro aman-kaveloñe nainai’e, le honjoneko amy andro hengaha’ey. (aiōnios g166)
Buli alya omubiri gwange n’anywa n’omusaayi gwange, ng’afunye obulamu obutaggwaawo era ndimuzuukiza ku lunaku olw’enkomerero. (aiōnios g166)
55 Fa toe hàneñe o nofokoo naho toe finomeñe ty lioko.
Kubanga omubiri gwange kye kyokulya ddala n’omusaayi gwange kye kyokunywa ddala.
56 Ze mikama ty nofoko naho ty lioko ro mimoneñe amako vaho izaho ama’e.
Oyo alya ku mubiri gwange era n’anywa omusaayi gwange abeera mu nze, era nange mbeera mu ye.
57 Hambañe amy nañitrifa’ i Rae veloñey ahiy, izaho veloñe aman-dRae, le ze mikama amako, izaho ty hiveloma’e.
Nga Kitange eyantuma bw’ali omulamu, nange bwe ndi omulamu ku bwa Kitange, noolwekyo oyo alya ku nze naye aliba mulamu ku bwange.
58 Zao i mofo nizo­tso hirik’ andindìñey. Tsy manahake i mana nikamaen-droae’ iareo ie nihomakey; fa ho veloñe nainai’e ze mikama ty mofo toy. (aiōn g165)
Eno ye mmere eva mu ggulu. Teri ng’eyo bajjajjammwe gye baalya ne bafa. Alya emmere eno anaabanga mulamu emirembe n’emirembe.” (aiōn g165)
59 I hoe zay ty tsinara’e te nañoke am-pitontonañe e Kapernaomy ao.
Ebyo Yesu yabyogera ng’ayigiriza mu kkuŋŋaaniro e Kaperunawumu.
60 Aa le maro amo mpiama’eo, ie nahajanjiñe izay, nanao ty hoe: Maràñe i tsaray, ia ty mahajanjiñe aze?
Abayigirizwa ba Yesu bangi bwe baabiwulira ne bagamba nti, “Ekigambo ekyo kizibu okutegeera. Ani asobola okutunnyonnyola ky’agamba?”
61 Ie nioni’ Iesoà i ñeoñeo’ o mpiama’eoy, le nanoa’e ty hoe: Mahatorifik’ anahareo v’izay?
Awo Yesu bwe yategeera nga n’abayigirizwa be bakyemulugunyako, n’abagamba nti, “Ekyo kibeesittaza?
62 Akore arè naho isa’ areo mionjoñe mb’amy nitoe’e taoloy mb’eo i Ana’ ondatiy?
Kale mulirowooza ki bwe muliraba Omwana w’Omuntu ng’addayo gye yava?
63 I Arofoy ty mahaveloñe, tsy mahasoa ndra loli’e o nofotseo; toe arofo naho haveloñe o saontsy itaroñako.
Mwoyo Mutukuvu y’awa obulamu. Omubiri teguliiko kye gugasa. Ebigambo bye njogedde gye muli gwe mwoyo era bwe bulamu.
64 Fe tsy mañaoñe ty ila’ areo. Toe niarofoana’ Iesoà am-baloha’e o tsi-hiatoo, naho i hañenga’ azey.
Naye era abamu ku mmwe temukkiriza.” Kubanga okuva ku lubereberye Yesu yategeera abatamukkiriza era n’oyo agenda okumulyamu olukwe.
65 Le hoe re: Izay ty nitaroñako te, tsy eo ty homb’ amako naho tsy natolotse aze boak’ aman-dRae.
Awo n’agamba nti, “Kyennava ŋŋamba nti tewali ayinza kujja gye ndi bw’atakiweebwa Kitange.”
66 Ie amy zay, nifoneñe tsy nindre-lia ama’e ka ty maro amo mpiama’eo.
Okuva olwo bangi ku bayigirizwa be ne bamuvaako ne bataddayo kuyita naye.
67 Aa le hoe t’Iesoà amy folo ro’ amby rey, He te hisitake ka nahareo?
Awo Yesu n’akyukira abayigirizwa be ekkumi n’ababiri n’ababuuza nti, “Nammwe mwagala kugenda?”
68 Hoe ty natoi’ i Simona Petera: O Talè, homb’ ama’ ia v’izahaio? Ama’o o tsaran-kaveloñe nainai’eo; (aiōnios g166)
Simooni Peetero n’amuddamu nti, “Mukama waffe, tunaagenda eri ani? Ggwe wekka gw’olina ebigambo by’obulamu obutaggwaawo. (aiōnios g166)
69 Fa natokisa’ay naho mahafohiñe te Ihe i Masin’ Añaharey.
Ffe tubikkiriza era tumanyi nti oli Mutukuvu wa Katonda.”
70 Hoe ty nanoa’ Iesoà: Tsy izaho hao ty nijoboñe anahareo folo-ro’ambio, fe kokolampa ty raike?
Awo Yesu kwe kubagamba nti, “Mmwe ekkumi n’ababiri si nze nabalonda? Naye omu ku mmwe Setaani!”
71 I Jodasy ana’ i Simona nte-Kariote, mpiamy folo ro’amby rey i tsinara’ey, ie fa hañeng’ aze.
Yesu yayogera ku Yuda, mutabani wa Simooni Isukalyoti, kubanga ye yali agenda okumulyamu olukwe.

< Jaona 6 >