Estera 2
1 Ie añe, naho fa nanintsiñe ty fiforoforoa’ i Akasverose mpanjaka, le nitiahi’e t’i Vastý, i nanoa’ey vaho i nandiliañe azey.
Poslije tih događaja, kako mu se utiša gnjev, kralj Ahasver sjeti se Vaštije, onoga što je ona učinila i što je bilo odlučeno protiv nje.
2 Le hoe o mpitoro’ i mpanjakay niatrak’ azeo: Ehe te ho tsoeheñe ho a i mpanjakay ty somondrara soa vintañe t’ie isaheñe;
Rekoše tada momci što služahu kralja: "Neka se potraže za kralja mlade djevojke, djevice lijepa izgleda.
3 le ehe te hanendre sorotà amo hene fifeleha’ i fifehea’eio i mpanjakay hanontonañe an-drova’ i Sosane atoy, añ’ anjomban-drakemba ao, ambane’ ty lili’ i Hegè, mpiatrak’ i mpanjakay, mpañambeñe o ampelao, ze fonga somondrara tsomerentsereñe ho tolorañe ze paia’e ho ami’ty fihaminañe;
Kralj neka odredi u svim pokrajinama svojega kraljevstva povjerenike da mu sakupe sve djevice pristala izgleda u tvrđavi grada Suze, u haremu, pod upravom Hegeja, kraljeva eunuha, čuvara žena. On će se pobrinuti za njihovu njegu.
4 vaho ty somondrara tea’ i mpanjakay ty ho mpanjaka-ampela handimbe i Vastý. Nitea’ i mpanjakay i entañey le nanoe’e.
Ona djevojka koja se najviše svidi očima kraljevim neka kraljuje umjesto Vaštije." Bijaše to po volji kralju, i on tako uradi.
5 Teo t’i nte-Iehoda an-drova’ i Sosane ao, i Mordekay, ana’ Iaire, ana’ i Simeý, ana’ i Kise, ana’ i Beniamine ty tahina’e;
U tvrđavi grada Suze bio je neki Židov koji se zvao Mordokaj, sin Jaira, sina Šimeja, sina Kišova, iz plemena Benjaminova.
6 amo nendeseñe boak’ Ierosalaimeo, o nasese an-drohy nindre am’ Iekonià mpanjaka’ Iehodao, o nasese’ i Nebokadnetsare mpanjaka’ i Bavele mb’eoo.
On je bio protjeran iz Jeruzalema među prognanicima koje je babilonski kralj Nabukodonozor odveo zajedno s judejskim kraljem Jekonijom.
7 Le nibeize’e t’i Hadasae, natao Estere, anak’ ampelan-drahalahin-drae’e; fa bode-rae naho tsy aman-drene naho nisoa vintañe vaho trenotreno’e i somondraray; aa kanao fa nihomake ty rae’e naho i rene’e le rinambe’ i Mordekay re ho anak’ ampela’e.
On je odgajao Hadasu, to jest Esteru, kćerku strica svoga, jer ona ne imađaše ni oca ni majke. Djevojka je bila pristala i lijepa izgleda. Poslije smrti njezina oca i njezine majke Mordokaj je uze k sebi kao kćerku.
8 Aa ie jinanjiñe ty lily naho tsei’ i mpanjakay, le natontoñe an-drova’ i Sosane ao ty somondrara maro ambane’ ty fifehea’ i Hegey; le nampihovaeñe añ’ anjomba’ i mpanjakay, ambane’ i Hegè mpañambeñe o somondrarao, ka t’i Estere.
Kako se začu za kraljevu riječ i njegovu naredbu, mnogo se djevojaka sabra u tvrđavi grada Suze pod Hegejevim nadzorom. Tako dovedoše i Esteru u kraljevu palaču, pod nadzor Hegeja, čuvara žena.
9 Le nahafale aze i somondraray, le nahaoniña’e tretre, le nitolora’e aniany ze nipaiaeñe amy fañaliova’ey naho o faha’eo vaho ty somondrara fito nañeva boak’ añ’ anjombam-panjaka ao; le nasì’e mb’amy toetse soay re rekets’ i mpiatra’e rey.
Djevojka se svidje njegovim očima, steče ona njegovu naklonost i on se pobrinu za njezino uljepšavanje i uzdržavanje. Uz to joj dade sedam najvrednijih ropkinja kraljevskog dvora i premjesti je, skupa s djevojkama, u najudobnije prostorije harema.
10 Tsy naboa’ i Estere ondati’eo ndra i toñon-droae’ey, fa nafanto’ i Mordekay ama’e te tsy ho volañe’e.
Estera ne spomenu ni naroda ni obitelji kojoj je pripadala, jer joj Mordokaj bijaše zabranio da to učini.
11 Le nidraidraitse aolon-kiririsan’ anjomban-drakemba eo boak’ andro t’i Mordekay handrendreke i Estere naho ze nanoañe.
Svakoga je dana Mordokaj šetao pred dvorištem harema da bi doznao kako se Estera osjeća i kako se prema njoj odnose.
12 Nitsatoke ho a o somondrarao te sindre hiheo añatrefa’ i Akasverose mpanjaka eo naho fa heneke ty volañe folo-ro’ amby ty amy lilin-tsomondraray (fa Izay ty nahaheneke o androm-piliovañeo, toe enem-bolañe an-tsolike rame naho enem-bolañe ami’ty mañidè naho o soli-drakemba ila’eo),
Svaka je djevojka morala ući kralju kad je na nju, prema uredbi za žene, došao red, to jest nakon dvanaest mjeseci. Jer tada se završavalo razdoblje njihova uljepšavanja: šest mjeseci uljem iz mirne, a šest mjeseci balzamom i ostalim pomastima za žensku njegu.
13 Zao ty niheova’ ty somondrara mb’amy mpanjakay mb’eo; natolotse aze ndra inoñ’ inoñe paiae’e hindeseñe boak’ amy anjomban-drakembay mb’ amy anjomba’ i mpanjakay mb’eo.
Pa kad bi djevojka ulazila kralju, bilo joj je dopušteno da sa sobom iz harema u kraljevsku palaču ponese sve što bi zatražila.
14 Nizilik’ ao re te hariva, le niavotse mb’añ’ anjomba faharoe’ o roakembao mb’eo te loak’ andro, ho ambane’ ty fifehea’ i Sasgaze, mpiatra’ i mpanjakay, mpañambeñe o sakezao; le tsy niheo mb’amy mpanjakay ka re naho tsy te nitea’e vaho nikanjie’e ami’ty añara’e.
Ona bi ulazila uvečer, a ujutro bi se vraćala u drugi harem, pod nadzorom Šaašgaza, kraljeva eunuha, čuvara priležnica. Više se ne bi vraćala kralju, osim ako bi je posebno zaželio i dozvao je k sebi poimence.
15 Ie nitsatok’ amy Estere, ana’ i Abihaile, rahalahin-drae’ i Mordekay nandrambe aze ho ana’ey, ty himoak’ amy mpanjakay, le tsy ino ty nipaia’e naho tsy ze natoro’ i Hege, mpiatra’ i mpanjakay, mpañamben-droakembay. Le nahaonim-pañisohañe am-pihaino’ ze hene nahaisak’ aze t’i Estere.
Kada dođe red na Esteru, kćerku Abihajla, koji je bio stric Mordokaja koji ju je bio pokćerio, da uđe kralju, ona ne zatraži ništa osim onoga što joj bijaše rekao Hegej, kraljev eunuh, čuvar žena. Ipak je pobuđivala udivljenje svih koji su je gledali.
16 Aa le nasese mb’amy Akasverose mpanjaka mb’añ’ anjombam-panjaka mb’eo amy volam-pahafolo, volam-balasira, taom-pahafitom-pifehea’ey t’i Estere.
Esteru, dakle, uvedoše kralju Ahasveru, u njegovu kraljevsku palaču, u desetom mjesecu, mjesecu Tebetu, sedme godine njegova vladanja.
17 Le nikokoa’ i mpanjakay mandikoatse ze somondrara iaby t’i Estere, ie nahaonim-pañisohañe naho fitretrezañe am-pahaisaha’e eo ambone’ o somondrara iabio, aa le nasampe’e an-doha’e eo i sabakam-pifeheañey, le nanoe’e mpanjaka-ampela handimbe i Vastý.
Kralj zavolje Esteru više od svih drugih žena; više nego sve ostale djevice ona mu omilje i predobi ona njegovu naklonost. I položi on na njezinu glavu kraljevsku krunu, pa mjesto Vaštije ona posta kraljicom.
18 Le nanao betitake, ty takataka’ i Estere, ho a ze hene roandria’e naho mpitoro’e i mpanjakay; le nampitofa’e o fifelehañeo vaho nitolora’e falalàñe mañeva ty vara’ i mpanjakay.
Nakon toga priredi kralj u čast Estere veliku gozbu za svoje knezove i službenike; svim pokrajinama odredi odmor i razda darove kraljevski darežljivo.
19 Ie natontoñe fañindroe’e o somondrarao le niambesatse an-dalambeim-panjaka eo t’i Mordekay.
Kad su drugi put djevojke bile sakupljene, Mordokaj sjeđaše na vratima kraljevim.
20 Mbe tsy vinola’ i Estere ty filongoa’e ndra ondati’eo, namantoha’ i Mordekaiy; fa mbe nañorike ty lili’ i Mordekay t’i Estere manahake tamy nañabeiza’ey.
Estera ne oda ni naroda ni obitelji iz koje je potjecala, kao što joj Mordokaj bijaše naredio. Estera se i dalje držala svih Mordokajevih uputa kao kad se nalazila pod njegovim skrbništvom.
21 Tamy andro rezay, ie niambesatse an-dalambei’ i mpanjakay t’i Mordekay; le niboseke t’i Bigtane naho i Terese, roe amo mpiatra’ i mpanjakaio, mpañambeñe i lalañey, ie nikilily hampipao-pitàñe amy Akasverose mpanjaka.
U ono vrijeme kad je Mordokaj sjedio na vratima kraljevim, Bigtan i Tereš, dva kraljeva dvoranina, čuvari praga, planuše gnjevom i počeše snovati da podignu ruku na kralja Ahasvera.
22 Fe nioni’ i Mordekay i kiniay naho natalili’e amy Estere, mpanjaka-ampelay vaho tinaro’ i Estere amy mpanjakay amy tahina’ i Mordekaiy.
Za tu njihovu namjeru sazna Mordokaj. On je dojavi kraljici Esteri, a Estera je u Mordokajevo ime saopći kralju.
23 Ie nitsikaraheñe i kililiy le nirendreke naho songa naradorado an-katae ie roe; vaho nisokireñe am-boken-talily añatrefa’ i mpanjakay ao.
Sve se izvidje i otkri se zavjera, pa obojica budu obješena o stup. To se pred kraljem zapisa u knjizi Ljetopisa.
