1 Mpanjaka 15
1 Ie amy taom-paha-folo-valo’ ambi’ Iarovame mpanjaka, ana’ i Nebatey, le niorotse nifehe Iehoda t’i Abiiame
Osamnaeste godine kraljevanja Jeroboama, sina Nebatova, zakraljio se Abijam u Judeji.
2 nifeleke telo taoñe e Ierosalaime ao. I Maakà, anak’ ampela’ i Abisalome, ty tahinan-drene’e.
Tri je godine kraljevao u Jeruzalemu; njegova se majka zvala Maaka, a bila je kći Abšalomova.
3 Fonga nañaveloe’e o hakeo nanoen-drae’e taolo’eo; tsy nivantañe amy Iehovà Andrianañahare’e manahake ty arofon-drae’e Davide, ty arofo’e.
On je hodio u svim grijesima što ih je njegov otac činio prije njega, i njegovo srce nije bilo potpuno odano Jahvi, Bogu svome, kao srce njegova praoca Davida.
4 Fe nanolora’ Iehovà Andrianañahare failo e Ierosalaime ao t’i Davide hampitroara’e ty ana’e hanonjohy aze, hampijadoña’e t’Ierosalaime;
Ipak, zbog Davida, dao mu je Jahve, Bog njegov, svjetiljku u Jeruzalemu, podigavši sinove njegove poslije njega i sačuvavši Jeruzalem.
5 amy te nanao ty hiti’e am-pihaino’ Iehovà t’i Davide vaho tsy nivìke ndra ami’ ty inoñ’ inoñe linili’e ama’e amo hene andron-kavelo’eo naho tsy ty amy Orià nte-Kitey.
Jer je David činio sve što je pravo u očima Jahvinim i za svega svoga života nije odstupio ni od čega što mu je zapovjedio, osim onog što je učinio Uriji Hetitu.
6 Nitolom-pialy avao t’i Rekhavame naho Iarovame amo hene andron-kavelo’eo.
7 Aa naho o fitoloña’ i Abiiame ila’eo, o tolon-draha’e iabio—tsy fa sinokitse amy bokem-pamoliliañe o mpanjaka’ Iehodaoy hao? Le hotakotak’ avao ty tañivo’ i Abiiame naho Iarovame.
Ostala povijest Abijamova, sve što je učinio, zar to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva judejskih? A bijaše rat između Abijama i Jeroboama.
8 Aa le nitrao-piròtse aman-droae’e t’i Abiime vaho nalente’ iereo an-drova’ i Davide ao; nandimbe aze nifehe t’i Asa ana’e.
Potom je Abijam počinuo sa svojim ocima. Sahraniše ga u Davidovu gradu; na njegovo se mjesto zakralji sin mu Asa.
9 Ie amy taom-paha-roapolo’ Iarovame mpanjaka’ Israeley le niorotse nifeleke Iehodà t’i Asa;
Dvadesete godine Jeroboamova kraljevanja nad Izraelom postade Asa kraljem Judeje.
10 nifehe efa-polo taoñe raik’ amby e Ierosalaime ao re, i Maakà, anak’ ampela’ i Abisalome, ty tahinan-drene’e.
Kraljevao je četrdeset i jednu godinu u Jeruzalemu; njegova se baka zvala Maaka, a bila je kći Abšalomova.
11 Nanao havantañe am-pihaino’ Iehovà t’i Asa, manahak’ an-drae’e Davide.
Asa je činio što je pravo u očima Jahvinim, kao i njegov praotac David.
12 Naitoa’e amy taney ze lahilahy mpandeo-batañe an-dahilahy vaho nafaha’e o fonga raham-pahasive namboaren-droae’eo.
Protjerao je iz zemlje posvećene bludnice i uklonio sve idole koje njegovi oci bijahu načinili.
13 Naitoa’e amy naha mpanjaka ampela azey ka t’i Maakà rene’e, ty amy hazomanga nanoe’e añ’ala-vondroy; rinotsa’ i Asa i hazomanga’ey vaho niforototoe’e amy torahañe Kidroney.
Sam je uklonio svoju baku s dostojanstva velike kneginje, jer bijaše načinila gada Ašeri. Asa je sasjekao njezina gada i spalio ga u potoku Kidronu.
14 O toets’ aboo avao ty tsy naveve’e fe ni-lifotse Iehovà ty arofo’ i Asa amo hene andro’eo.
Ali uzvišice nisu bile uklonjene; ipak je Asino srce bilo privrženo Jahvi svega njegova života.
15 Le nampizilihe’e añ’anjomba’ Iehovà ao o raha nengaen-drae’eo naho o nengae’eo; ty fanake naho ty volafoty vaho ty volamena.
Unio je u Dom Jahvin posvećene darove svoga oca i svoje: srebro, zlato i posuđe.
16 Nitolom-pialy t’i Asa naho i Baasa mpanjaka’ Israele amo hene andro’ iareoo.
Bio je rat između Ase i Baše, kralja izraelskoga, u sve njihove dane.
17 Nionjoñe haname Iehodà mb’eo t’i Baasa mpanjaka’ Israele, vaho namboare’e ty Ramà, hikalañe ty fiavotañe naho ty fimoahañe mb’amy Asa mpanjaka Iehodà mb’eo.
Izraelski kralj Baša navali na Judeju i stade utvrđivati Ramu da spriječi svako kretanje judejskom kralju Asi.
18 Rinambe’ i Asa amy zao ty vola-foty naho volamena sisa amy fañajam-baran’ anjomba’ Iehovày naho amy fañajam-baran’ anjomba’ i mpanjakaiy naho natolo’e am-pità’ o mpitoro’eo; le nampihitrife’ i Asa amy Benehadade, ana’ i Tabrimone, ana’ i Kezione, mpanjaka’ i Arame, nimoneñe e Damesèkey, ami’ty hoe:
Asa tada uze srebra i zlata koje je preostalo u riznicama Doma Jahvina i u riznicama kraljevskog dvora i dade ga svojim slugama te ih posla Ben-Hadadu, sinu Tabrimonovu, sinu Hezjonovu, aramejskom kralju, koji je stolovao u Damasku, i poruči mu:
19 Ao ty fañina añivo’o naho izaho, añivon-draeko naho ty rae’o; ingo nañitrifako ravoravo, volafoty naho volamena; akia, apitsoho ty fañina’o amy Baasa mpanjaka’ Israele, hisitaha’e amako.
“Neka bude savez između mene i tebe, između moga i tvoga oca; evo, šaljem ti na dar srebra i zlata: hajde, raskini savez s izraelskim kraljem Bašom da bi otišao od mene.”
20 Hinao’ i Benehadade t’i Asa mpanjaka, le nirahe’e haname o rova’ Israeleo o roandria’ i valobohòkeio le linafa’e t’Iione, naho i Dane, naho i Abel’bet’maakà vaho i Kinerote iaby, reketse ty tane’ i Naftalý iaby.
Ben-Hadad posluša kralja Asu i posla svoje vojskovođe na izraelske gradove te oni pokoriše Ijon, Dan, Abel Bet-Maaku, sav Kineret i svu zemlju Naftali.
21 Ie jinanji’ i Baasa zao le napo’e ty fandranjiañe i Ramà vaho nimoneñe e Tirtsà.
A kada to Baša dozna, presta utvrđivati Ramu i vrati se u Tirsu.
22 Nitsitsihe’ i Asa mpanjaka koike t’Iehoda, tsy nilefereñe; nakare’ iereo o vato’ i Ramà iabio naho o boda fañamboara’ i Baasao; le namboare’ i Asa mpanjaka ty Geba e Beniamine ao naho i Mitspà.
Kralj Asa sazva sve Judejce, bez izuzetka, i oni odnesoše kamenje i drvo kojima je Baša utvrđivao Ramu, i kralj Asa utvrdi time Gebu Benjaminovu i Mispu.
23 Aa naho o fitoloña’ i Asa ila’eo, i haozara’e iabiy naho ze hene tolon-draha’e naho o rova namboare’eo; tsy fa sinokitse amy bokem-pamoliliañe o mpanjaka’ Iehodaoy hao? Ie nigain-kantetse le narare am-pandia’e.
Ostala povijest Asina, sve njegove pobjede i sve što je učinio i gradovi koje je utvrdio, zar to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva judejskih? A u starosti bolovao je od nogu.
24 Nitrao-piròtse aman-droae’e t’i Asa vaho nalentek’ aman-droae’e an-drova’ i Davide rae’e ao; Iehosafate ana’e ty nandimbe aze nifehe.
Asa je počinuo sa svojim ocima i sahranjen je sa svojim ocima u gradu Davida, svoga praoca. Njegov sin Jošafat zakralji se mjesto njega.
25 Niorotse nifehe Israele t’i Nadabe ana’ Iarovame amy taom-paha-roe’ i Asa mpanjaka’ Iehoday, le nifeleke Israele roe taoñe,
Nadab, sin Jeroboamov, postade kraljem Izraela druge godine Asina kraljevanja Judejom i vladao je dvije godine Izraelom.
26 nanao ze hatsivokarañe am-pihaino Iehovà naho nañavelo an-tsatan-drae’e vaho amy hakeo’e nampanaña’e tahiñe Israeley.
Činio je zlo u očima Jahvinim. Hodio je putem svoga oca i oponašao njegov grijeh na koji je navodio Izraela.
27 Kinilili’ i Baasà, ana’ i Ahiià, añ’ anjomba’ Isakare, vaho zinevo’ i Baasà re e Gibetonen-te-Pelistio; ie fa narikatohe’ i Nadabe naho Israele iaby ty Gibetone.
Baša, sin Ahijin, iz kuće Jisakarove, uroti se protiv njega i ubi ga u Gibetonu, koji pripada Filistejcima i koji su opsjedali Nadab i sav Izrael.
28 Amy taom-paha-telo’ i Asa mpanjaka’ Iehoday ty nanjevoña’ i Baasa aze vaho nandimbe aze nifehe.
Baša ga ubi treće godine Asina kraljevanja Judejom i zavlada mjesto njega.
29 Ie vata’e nimpanjaka le fonga zinama’e ty anjomba’ Iarovame; leo raike tsy napo’e hikofòke amy Iarovame ampara’ te fonga vinono’e ty amy tsara’ Iehovà nitsaraeñe am-pità’ i Ahiià nte-Silò mpitoro’ey;
Kad je postao kraljem, pobi svu kuću Jeroboamovu i ne poštedi nikoga od Jeroboamovih dokle sve ne istrijebi po riječi koju je Jahve rekao preko sluge svoga Ahije iz Šila.
30 ty amo tahiñe nanoe’ Iarovameo naho nampanaña’e hakeo Israele amy sigihy nisigihe’e Iehovà, Andrianañahare’ Israeley, hiviñera’e.
Zbog grijeha što ih je učinio i na koje je naveo Izraela i zbog gnjeva kojim je raspalio Jahvu, Boga Izraelova.
31 Aa le o fitoloña’ i Nadabeo naho o hene tolon-draha’eo, tsy fa sinokitse amy bokem-pamoliliañe o mpanjaka’ Israeleoy hao?
Ostala povijest Nadabova, i sve što je učinio, zar to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih?
32 Nitolom-pialy avao t’i Asa naho i Baasa mpanjaka’ Israele amo hene andro’ iareoo.
Između Ase i Izraelova kralja Baše vladao je rat u sve njihove dane.
33 Amy taom-paha-telo’ i Asa mpanjaka’ Iehoday, le niorotse nifehe’ Israele iaby e Tirtsà ao t’i Baasa ana’ i Ahiià, vaho nifeleke taoñe roapolo-efats’ amby.
Treće godine Asina kraljevanja Judejom postade Baša, sin Ahijin, kraljem nad svim Izraelom u Tirsi i vladao je dvadeset i četiri godine.
34 Nanao ze raty am-pivazohoa’ Iehovà re naho nañavelo ami’ty sata’ Iarovame naho amy tahiñe nampanaña’e hakeo Israeley.
Činio je zlo u očima Jahvinim i hodio je putem Jeroboama i njegovih grijeha kojima je zavodio Izraelce.
