< Lioka 23 >
1 Ary ny olona rehetra nitsangana ka nitondra an’ i Jesosy tany amin’ i Pilato,
Toc kari as re dio dă sud sor skulat šă lor adus pă Isus la Pilat.
2 dia niampanga Azy ka nanao hoe: Ilehity hitanay nampiodina ny firenenay sady nandrara tsy handoa hetra ho an’ i Kaisara ka nilaza ny tenany ho Kristy Mpanjaka.
Šă jej sor apukat să adukă optužbur protiv dă jăl: “Noj anj aflat kum strikă pă lumi. Jăl u zabranalit să să plăčaskă porezu lu Caru dă Rim. Jăl tvrdălešći kă jăl ăj Krist Car.”
3 Ary Pilato nanontany Azy hoe: Hianao va no Mpanjakan’ ny Jiosy? Ary Izy namaly azy ka nanao hoe: Voalazanao.
Pilat lu ăntribat: “Ješć tu Car dă Židov?” Isus u ăntors vorba: “Da kum aj zăs tu.”
4 Dia hoy Pilato tamin’ ny lohan’ ny mpisorona sy ny vahoaka: Tsy hitako izay helok’ ity Lehilahy ity.
Pilat u zăs atunšje lu mar popur šă lu gărmadă dă lumi, “Ju nam aflat njimika dă šje laš optužuli šă suduli.”
5 Fa vao mainka nandentika ireo ka nanao hoe: Nampiodina ny olona Izy sady nampianatra eran’ i Jodia rehetra, nanomboka hatrany Galilia ka hatraty.
Ali jej šă maj tari navalale: “Jăl bunulešći pă toc pă pămăntu anostru. Su apukat să ănveci ăm Galileja šă u vinjit ăm Jeruzalem.”
6 Raha nandre izany Pilato, dia nanontany raha olona avy any Galilia Jesosy.
Kănd u auzăt Pilat kă să svitešći dă Galileja, jăl u ăntribat: “Ăj omusta dăm loku Galileja?”
7 Ary rehefa fantany fa avy tamin’ ny tany tapahin’ i Heroda Izy, dia nampanatitra Azy tany amin’ i Heroda izy, fa tany Jerosalema koa Heroda tamin’ izany andro izany.
Kum are informiran Isus pripadale alu autoritetu lu Herod, Pilat lu mănat la Herod kari are ăm Jeruzalem atunšje.
8 Ary faly dia faly Heroda, raha nahita an’ i Jesosy; fa efa naniry ela hahita Azy izy, satria efa nandre ny aminy ary nanantena hahita famantarana hataony.
Herod are fălos kă veđi pă Isus. Kă dă mult gănđe să ăl vadă pă Jăl daje kă u auzăt mult dă jăl, šă Herod să nadale kă lu viđe să fakă čudur.
9 Ary izy nanontany Azy teny maro; fa tsy namaly teny azy akory Jesosy.
Herod svite mult, ăntriba mulći, ali nu ju fost ăntorsă njiš una vorba.
10 Ary ny lohan’ ny mpisorona sy ny mpanora-dalàna nijanona teo dia nitompo teny fatratra hiampanga Azy.
Mar popur šă učitelji dă zakonu alu Mojsije asre isto akulo šă jej ur zăs tari mar optužbur protiv dă Isus.
11 Ary Heroda sy ny miaramilany namingavinga Azy ka nanao Azy ho fihomehezana, dia nampiakanjo Azy akanjo tsara ka namerina Azy tany amin’ i Pilato.
Atunšje Herod šă stražurlje aluj ăš făšje šodă dăm Isus šă ăl făšje bulănd. Jej lor ămbrăkat pă jăl ăm haljinur dă Car šă lor mănat la Pilat.
12 Ary tonga nisakaiza Heroda sy Pilato tamin’ izany andro izany; kanefa nifandrafy izy roa lahy talohan’ izany.
Šă ăm aje ză Pilat šă Herod kari asre dužmanj aku asre urtaš.
13 Ary rehefa nasain’ i Pilato novorina ny lohan’ ny mpisorona sy ny mpanapaka ary ny vahoaka,
Atunšje Pilat u čimat una pă mar popur šă pă alci vođur kari as re židovi šă pă gărmadă dă lumi.
14 dia hoy izy taminy: Entinareo atỳ amiko ity Lehilahy ity toy ny nampiodina ny vahoaka; ary, indro, efa nanadina Azy teto anatrehanareo aho, nefa tsy hitako izay helok’ ity Lehilahy ity amin’ izay iampanganareo Azy.
Jăl lju zăs: “Voj ac adus pă omusta kă bunule pă lumi ali ju vă uvjerălesk kă kănd ăl ispičem nam aflat njiš šefălj krivică am jăl. Jăl nu ăj duvină njiš dă una krivică dă šje ac optužulit.
15 Tsia, na dia Heroda koa aza, fa namerina Azy hoy amintsika izy; ary, indro, tsy nisy zavatra nataony izay tokony hahafaty Azy;
Njiš Herod nu aflat njimik ăm jăl, kapu lu mănat ăm napoj la noj. Jăl no făkut njimika să zavredilaskă kaznă dă morči.
16 koa hofaizako Izy, dia halefako.
Ju uj da să ăl bičalaskă benji benj šă luj slăbuză.”
18 Fa izy rehetra niantso mafy indray miredona nanao hoe: Vonoy Io, ka Barabasy no alefaso ho anay!
Ali jej ur mužjit ăm grupur tari, “Ăndărăt ku omusta! Noj gănđenj să ăl slăbož pă Baraba!”
19 Nefa natao tao an-tranomaizina io Barabasy io noho ny fikomiana tao an-tanàna sy ny vonoan-olona.
(Baraba are ăm čemică kă bunule pă lumi ăm Jeruzalem šă u amurăt.)
20 Ary satria tian’ i Pilato halefa Jesosy, dia niteny indray izy.
Pilat daje gănđe să slăbodă pă Isus šă aša lju svătit alor ăm napoj,
21 Fa ny olona niantso kosa ka nanao hoe: Homboy, homboy amin’ ny hazo fijaliana Izy!
Ali jej tot ur mužjit maj tari: “Punjecăl pă krušji! Punjecăl pă krušji!”
22 Fa hoy izy taminy fanintelony: Ka inona ary no ratsy nataony: tsy hitako izay helony tokony hahafaty Azy koa hofaizako Izy, dia halefako.
Atunšje po treći rănd, jăl lju svătit alor: “Adišje? Spunjecăm šje rov u făkut omusta? Ju nu pot afla njimik rov să zaslužulaskă morči. Aša luj dă să ăl bičalaskă šă atunšje lăsa să fugă.”
23 Fa niantso tamin’ ny feo mafy ny olona ka nangataka hanomboana an’ i Jesosy amin’ ny hazo fijaliana. Ary nahery ny feon’ ny olona.
Ali jej mužje šă maj tari, šă zahtjevale să ăl pujă pă krušji. Šă napokon jej ur kăpătat šje gănđe.
24 Ary Pilato dia nandidy hanao izay nangatahiny.
Pilat u dat zapovjed să să fakă kazna šje ur zahtjevalit jej.
25 Ary dia nalefany ilay natao tao an-tranomaizina noho ny fikomiana sy ny vonoan-olona, satria io no nangatahiny; fa Jesosy kosa natolony hataony araka ny sitrapony.
Aša ăm tokmă ku zahtjevula, jăl u slăbuzăt dăm čemică pă om šje u răđikat bună šă u amurăt ali jăl u ăntors pă Isus la jej să ăl pujă pă krušji.
26 Ary raha nitondra an’ i Jesosy izy, dia nitana lehilahy Kyreniana anankiray atao hoe Simona, izay vao avy any an-tsaha, ka nampitondra iny ny hazo fijaliana hanaraka an’ i Jesosy.
Šă kum lor dus ăndărăt pă Isus, jej ur apukat pă om šje să čima Šimun, dăm varušu Cirena, kari vinje akasă dăm sat. Jej ur pus krušje pă jăl să dukă ăm loku lu Isus.
27 Ary nisy vahoaka betsaka nanaraka Azy ary vehivavy maro izay niteha-tratra sady nitomany Azy.
Multă lumi ăl sljedile pă Isus šă mujer kari plănžje šă žalale pă jăl.
28 Fa Jesosy nitodika azy ka nanao hoe: Ry zanakavavin’ i Jerosalema, aza mitomany Ahy, fa mitomania ny tenanareo sy ny zanakareo.
Isus su ăntors la jej šă lju zăs: “Mujerilje dăm Jeruzalem, nu plănžjec păntru minji, mar plănžjec păntru voj šă păntru kupiji avoštri.
29 Fa, indro, ho avy ny andro izay hilazany hoe: Sambatra ny momba sy ny kibo izay tsy niteraka ary ny nono izay tsy ninonoan-jaza.
Kă anume u vinji vremi kănd ur zăšji lume, ‘Blagoslovulići ăs elje kari nikad no ar avut šă injimilje kari nikad nor purtat kupij šă căcălje kari nikad nor avut lapći ăm jelji!’
30 Dia hilaza amin’ ny tendrombohitra hoe izy: Mianjerà aminay; ary amin’ ny havoana hoe: Saròny izahay.
Lume sor apuka atunšje să zăkă lu planinur: ‘Kăđec žos pă noj!’ šă lu đalur: ‘Astupăcănji!’
31 Fa raha ataony amin’ ny hazo maitso izany hatao ahoana amin’ ny maina?
Kă dakă fašji dastafelji stvarur lu ljemnjilje verž, šje nar puće să peci uskat?”
32 Ary nisy olon-dratsy roa lahy nentina hiaraka hovonoina aminy koa.
Akulo asre isto doj alci, amăndoj kriminalci kari trăbă să fijă pus pă krušji să mori ku Isus una.
33 Ary rehefa tonga teo amin’ ny tany atao hoe Ikarandoha izy, dia teo no namonoany an’ i Jesosy sy ireo olon-dratsy ireo, ny anankiray teo ankavanany ary ny anankiray teo ankaviany.
Kănd ur vinjit pă loku šje să čima osu dă kap, jej lor apukat šă lor pus pă krušji, una ku doj kriminalci, unu pă desna, unu pă ljeva parće aluj.
34 Ary hoy Jesosy: Raiko ô, mamelà ny helony, fa tsy fantany izay ataony. Dia nanaovany loka no fizara ny fitafiany.
Šă Isus u zăs: “Tata Dimizovu amnjov, jartălji kă jej nu šćijă šje fašji.” Šă vojnici ur skos kockă să să ămperci dăm coljilje aluj ăntri jej.
35 Ary ny olona nijanona teo ka nijery. Ary ny loholona kosa mba nandatsa ka nanao hoe: Namonjy ny sasany Izy; aoka hovonjeny ny tenany, raha Izy no Kristin’ Andriamanitra, dia Ilay nofidina.
Lume stăće šă să ujta; šă vladarur asre akulo šă ăl răđe: “Jăl u spasalit pă alci. Aku dakă ăj Krist, akuljes dă la Dimizov, lasă să să spasalaskă săngur!”
36 Ary ny miaramila koa nihomehy Azy, dia nankeo ka nanome Azy vinaingitra,
Kătănjilje isto ăš făšje šjuf dăm jăl. Šă jej ur vinjit šă u ămbijet aluj ucăt.
37 sady nanao hoe: Raha Hianao no Mpanjakan’ ny Jiosy, vonjeo ny tenanao.
Jej ur zăs: “Dakă ješć tu Caru dă Židov, spasaleščići pă činji săngur!”
38 Ary nisy soratra teo amboniny nanao hoe: ITY NO MPANJAKAN’ NY JIOSY.
Sus la kap are skris: “Asta ăj Caru dă Židov.”
39 Ary ny anankiray tamin’ ireo olon-dratsy nahantona teo ireo dia niteny ratsy Azy ka nanao hoe: Tsy Hianao va no Kristy? vonjeo ny tenanao sy izahay.
Unu dăm eje kriminalc kari ăs re puš pă krušji ku Isus ăl vređile šă jăl u zăs: “Dakă ješć tu Krist, atunšje spasalešćići, šă pă noj isto!”
40 Fa namaly kosa ilay anankiray, sady nananatra ny namany ka nanao hoe: Moa ianao koa tsy mba matahotra an’ Andriamanitra na dia izao samy voaheloka izao aza?
Altu kriminalac lu mužjit pă elši šă u zăs: “Nu ci frikă dă Dimizov? Tărpălešć ista kazna ka jăl.
41 Ary marina ny anamelohany antsika, satria mandray ny valin’ ny nataontsika isika; fa ity Lehilahy ity kosa tsy mbola nanao zavatra tsy mety na dia kely akory aza.
Tu šă ju šćenj ista pravedno kaznalic. Noj anj kăpătat kaznă dă lukrurlje relji, ali omusta no făkut njimika.”
42 Ary hoy izy: Jesosy ô, tsarovy aho, rehefa avy amin’ ny fanjakanao Hianao.
Atunšje ju zăs lu Isus: “Isuse, ăngănđeščići tu dă minji kănd vi vinji ăm kraljevstva ata.”
43 Dia hoy Jesosy taminy: Lazaiko aminao marina tokoa: Anio no hihaonanao amiko any Paradisa.
Isus ju zăs ăm ănturšjală dă vorba: “Anume, ju ăc zăk: astăs vi fi ku minji ăm Raj!”
44 Ary rehefa tokony ho tamin’ ny ora fahenina, dia maizina ny tany rehetra ka naharitra hatramin’ ny ora fahasivy izany,
Kănd are hunđiva dămnjaza, are ăntunjerik ăntreg pămăntu păn ăm tri (3) šasur.
45 satria nihamaizina ny masoandro, ary triatra misasaka ny efitra lamba teo amin’ ny tempoly.
Sorilje are ăntunjerik, šă feringa ăm Hram su tijet pă pola.
46 Ary niantso tamin’ ny feo mahery Jesosy ka nanao hoe: Raiko ô, eo an-tananao no atolotro ny fanahiko; ary rehefa niteny izany Izy, dia afaka ny ainy.
Atunšje Isus u plăns ăm graj tari šă zăšje: “Tata ăm mănjilje atelji ju puj duhu amnjov.” Kănd u zăs Isus asta, jăl u murit.
47 Ary ny kapiteny, raha nahita izay zavatra tonga teo, dia nankalaza an’ Andriamanitra ka nanao hoe: Lazaiko tokoa fa marina io Lehilahy io.
Kănd u văzut asta kapetanu šje u fost, jăl u slavalit pă Dimizov kum u zăs: “Omusta are sigurno pravedan!”
48 Ary ny vahoaka rehetra izay vory teo mba hijery izany, raha nahita ny zavatra tonga teo, dia niverina miteha-tratra.
Šă totă lume kari sor akuljes să vadă kum lor punji pă krušji, kănd ur văzut šje u fost, ur mers akasă šă ăš băče dă žalji čepturlje.
49 Fa ny olom-pantany rehetra sy ny vehivavy izay nanaraka Azy avy tany Galilia dia nijanona teny lavidavitra eny nijery izany zavatra izany.
Ali toc kari ăl kunušće pă jăl una ku mujerilje kari ur vinjit ku Isus dăm Galileja stăće šă să ujta dă dăparći.
50 Ary, indro, nisy lehilahy atao hoe Josefa, izay isan’ ny Synedriona, dia lehilahy tsara fanahy sady marina.
Are om šje să čima Josip. Jăl are član dă mari sud dă židov. Bun om šă pravedan
51 Izany lehilahy izany tsy nanaiky ny hevitra sy ny nataon’ ny sasany; avy tany Arimatia, tanànan’ ny Jiosy, izy sady niandry ny fanjakan’ Andriamanitra.
kari no dat pă prav la odlukurlje šje ur făkut ku Isus. Jăl are dăm Arimateja, unu varuš la Judeja šă are dăm unu kari aščipta să vijă kraljevstvo lu Dimizov.
52 Izany lehilahy izany dia nankao amin’ i Pilato ka nangataka ny fatin’ i Jesosy.
Omusta u mers la Pilat šă lu ăntribat dakă poći kăpăta tela lu Isus.
53 Dia nampidininy ny faty ka nofonosiny hariry madinika, dia naleviny tao amin’ ny fasana nolavahana tamin’ ny vatolampy, izay tsy mbola nandevenana olona.
Josip u lot žos pă Isus dă pă krušji šă lu ănvălit ăm plahtă. Šă lu pus ăm gropă šje are sklesalită dăm petră ăm kari inka njime no fost ăngrupată.
54 Ary andro fiomanana izany andro izany, ka efa antomotra ny Sabata.
Zuva dă pripremă are šă zuva dă sămbăta vinje.
55 Ary ny vehivavy izay nomba Azy avy tany Galilia dia nanaraka teo aoriana ka nahita ny fasana sy izay fampandriny ny faty.
Mujerilje kari ur vinjit ku Isus dăm Galileja isto ăl sljedile. Jelji ur văzut gropa, šă kum are tela aluj postavalită.
56 Ary niverina ireo ka namboatra zava-manitra sy menaka manitra. Ary tamin’ ny Sabata dia nitsahatra ihany izy araka ny lalàna.
Aša ur mers ăm napoj šă ur pripremilit uloj šă parfemur să ungă tela alu Isus, ali pă zuva dă sămbăta jej să odmarale dă pă zapovjed alu Mojsije.