< Engero 28 >

1 Abakozi b’ebibi badduka nga tewali abagoba, naye abatuukirivu babeera n’obuvumu ng’empologoma.
惡者は逐ふ者なけれども逃げ 義者は獅子のごとくに勇まし
2 Eggwanga bwe lijeema, liba n’abafuzi bangi, naye olw’omuntu alina okutegeera n’okumanya obutebenkevu budda nate mu nsi.
國の罪によりて侯伯多くなり 智くして知識ある人によりて國は長く保つ
3 Omufuzi anyigiriza abaavu, afaanana nga enkuba etonnya ezikiriza n’eterekaawo birime.
弱者を虐ぐる貧人は糧をのこさざる暴しき雨のごとし
4 Abo abava ku mateeka ga Mukama batendereza aboonoonyi, naye abo abagakuuma babawakanya.
律法を棄るものは惡者をほめ 律法を守る者はこれに敵す
5 Abantu abakozi b’ebibi tebategeera bwenkanya, naye abo abanoonya Mukama babutegeerera ddala bulungi.
惡人は義きことを覚らず ヱホバを求むる者は凡の事をさとる
6 Omuntu omwavu atambulira mu butuukirivu, asinga omugagga ow’amakubo amakyamu.
義しくあゆむ貧者は曲れる路をあゆむ富者に愈る
7 Oyo akuuma amateeka ga Mukama mwana eyeegendereza, naye mukwano gw’ab’omululu akwasa kitaawe ensonyi.
律法を守る者は智子なり 放蕩なる者に交るものは父を辱かしむ
8 Ayongera ku bugagga bwe mu bukumpanya, abukuŋŋaanyiza omulala anaayinza okuba ow’ekisa eri abaavu.
利息と高利とをもてその財産を増すものは貧人をめぐむ者のために之をたくはふるなり
9 Atassaayo mwoyo kuwulira mateeka ga Mukama, n’okusaba kwe tekukkirizibwa.
耳をそむけて律法を聞ざる者はその祈すらも憎まる
10 Buli akyamya abatuukirivu mu kkubo ebbi, aligwa mu katego ke ye, naye abatuukirivu balisikira ebirungi.
義者を惡き這に惑す者はみづから自己の阱に陥らん されど質直なる者は福祉をつぐべし
11 Omugagga alowooza nti mugezi, naye omwavu alina okutegeera, amunyooma.
富者はおのれの目に自らを智恵ある者となす されど聡明ある貧者は彼をはかり知る
12 Abatuukirivu bwe bawangula wabaawo okujaguza okw’amaanyi, naye abakakanyalira mu kukola ebikyamu bwe bafuna obuyinza abantu beekweka.
義者の喜ぶときは大なる榮あり 惡者の起るときは民身を匿す
13 Oyo akweka ebibi bye, talifuna mukisa kukulaakulana, naye buli abyatula n’abireka, alisaasirwa.
その罪を隠すものは榮ゆることなし 然ど認らはして之を離るる者は憐憫をうけん
14 Alina omukisa omuntu atya Mukama ebbanga lyonna, naye oyo akakanyaza omutima gwe abonaabona.
恒に畏るる人は幸福なり その心を剛愎にする者は災禍に陥るべし
15 Ng’empologoma ewuluguma oba eddubu eritiisatiisa, bw’abeera omufuzi omubi atulugunya abateesobola.
貧しき民を治むるあしき侯伯は吼る獅子あるひは飢たる熊のごとし
16 Omufuzi nantagambwako tafuga na bwenkanya, naye oyo akyawa amagoba agafuniddwa mu bukyamu alibeera n’essanyu ery’obulamu obuwangaazi.
智からざる君はおほく暴虐をおこなふ 不義の利を惡む者は遐齢をうべし
17 Omuntu alumirizibwa olw’okutta munne, alibeera mu kutegana okutuusa okufa, tewabanga n’omu amuyamba.
人を殺してその血を心に負ふ者は墓に奔るなり 人これを阻むること勿れ
18 Omuntu atambulira mu bugolokofu alinunulibwa talibeerako kabi, naye oyo ow’amakubo amabi aligwa mbagirawo.
義く行む者は救をえ 曲れる路に行む者は直に跌れん
19 Omuntu alima ennimiro ye aliba n’emmere nnyingi, naye oyo ali mu birowoozo ebitaliimu alifa bwavu.
おのれの田地を耕す者は糧にあき 放蕩なる者に從ふものは貧乏に飽く
20 Omusajja omwesigwa aliweebwa emikisa mingi, naye oyo ayanguyiriza okugaggawala talirema kubonerezebwa.
忠信なる人は多くの幸幅をえ 速かに富を得んとずる者は罪を免れず
21 Okuttira abantu ku liiso ng’osala emisango si kirungi, naye ate olw’okunoonya akookulya omuntu ayinza okuzza omusango.
人を偏視るはよからず 人はただ一片のパンのために愆を犯すなり
22 Omusajja omukodo yeegomba okugaggawala, naye nga tamanyi nti obwavu bumulindiridde.
惡目をもつ者は財をえんとて急がはしく 却て貧窮のおのれに來るを知らず
23 Oyo anenya omuntu, oluvannyuma aliganja, okusinga oyo awaaniriza n’olulimi.
人を譴むる者は舌をもて諮ふ者よりも大なる感謝をうく
24 Buli anyaga kitaawe, oba nnyina, n’agamba nti, “Si nsonga,” afaanana n’oyo azikiriza.
父母の物を竊みて非ならずといふ者は滅す者の友なり
25 Omuntu ow’omululu aleeta oluyombo, naye oyo eyeesiga Mukama aligaggawazibwa.
心に貪る者は争端を起し ヱホバに倚頼むものは豊饒になるべし
26 Eyeesiga omutima gwe, musirusiru, naye oyo atambulira mu magezi alifuna emirembe.
おのれの心を恃む者は愚なり 智慧をもて行む者は救をえん
27 Agabira abaavu talibaako ne kye yeetaaga, naye abakodowalira anaabanga n’ebikolimo bingi.
貧者に賙すものは乏しからず その目を掩ふ者は詛を受ること多し
28 Abakozi b’ebibi bwe babeera mu buyinza, abantu beekweka, naye abakozi b’ebibi bwe bazikirira, abatuukirivu bakulaakulana.
惡者の起るときは人匿れ その滅るときは義者ます

< Engero 28 >