< Omubuulizi 7 >
1 Obwatiikirivu bw’erinnya eddungi businga eby’akawoowo ebirungi; n’olunaku olw’okufa lusinga olwo olw’okuzaalirwako.
A good reputation is better than expensive perfume, and the day you die is better than the day you were born.
2 Kirungi okulaga mu nnyumba ey’abakungubaga okusinga okulaga mu nnyumba ey’ebyassava. Kubanga buli omu wa kufa, ekyo kiteekwa okuba ku mutima gwa buli muntu.
It's better to go to a funeral than to a party. In the end, everyone dies, and those who are still alive should think about it.
3 Okunakuwala kusinga okuseka, kubanga amaaso amanakuwavu gazzaamu omutima amaanyi.
Sorrow is better than laughter, for tragedy helps us by making us think.
4 Omutima gw’omugezi guba wamu n’abo abali mu nnaku; naye ogw’omusirusiru guba mu kusanyuka.
Wise people think about the impact of death, while those who are fools only think about having a good time.
5 Kirungi okussaayo omwoyo ku kunenya kw’omuntu ow’amagezi okusinga okuwuliriza ennyimba z’abasirusiru.
It's better to listen to criticism from a wise person than to hear the song of fools.
6 Okuseka kw’abasirusiru kuli ng’okutulikatulika kw’amaggwa agali mu muliro gw’entamu; na kino nakyo butaliimu.
The laughter of fools is like the crackling of thorn twigs burning under a pot—without sense and quickly over.
7 Kya mazima, okunyigirizibwa kufuula ow’amagezi okuba omusirusiru, n’enguzi efaafaaganya okutegeera.
Extorting money from others makes wise people into fools, and accepting bribes corrupts the mind.
8 Enkomerero y’ekintu esinga entandikwa yaakyo, n’omugumiikiriza asinga ow’amalala.
Completing something is better than starting it. Being patient is better than being proud.
9 Tosunguwalanga mangu nga waliwo akusokaasoka, kubanga obusungu bubeera munda y’abasirusiru.
Don't be quick to get angry, for anger controls the minds of fools.
10 Teweebuuzanga nti, “Lwaki ennaku ziri ez’edda zisinga zino?” Kubanga si kya magezi okwebuuza ekibuuzo ng’ekyo.
Don't ask, “Why were the good old days better than now?” Asking such questions shows you are not wise.
11 Amagezi kintu kirungi, okufaanana ng’eky’obugagga ky’obusika, era kigasa abo abakyalaba enjuba.
Wisdom is good—it's like receiving an inheritance. It benefits everyone in life.
12 Amagezi kiwummulo, ng’ensimbi bwe ziri ekiwummulo, naye enkizo y’okumanya y’eno: amagezi gakuuma obulamu bw’oyo agalina.
For wisdom provides security, as does money, but the advantage for those who have wisdom is that they are kept safe and sound!
13 Lowooza ku Katonda ky’akoze: ani ayinza okugolola ekyo ekyakyama Katonda kye yakola?
Think about what God does. If he makes something bent, you can't straighten it!
14 Ebiseera bwe biba ebirungi, sanyuka; naye bwe biba ebibi, kirowoozeeko; Katonda eyakola ekimu era ye yakola ne kinnaakyo. Noolwekyo omuntu tayinza kuzuula kirimubaako mu nnaku ze ez’omu maaso.
On a good day, be happy. When a bad day comes, stop and think. God made each day, so you don't know what will happen to you next.
15 Mu bulamu bwange buno obutaliimu ndabye bino byombi: omutuukirivu azikiririra mu butuukirivu bwe, n’omukozi w’ebibi n’awangaalira mu bibi bye.
Throughout my life I've seen so much that is hard to understand. Good people who die young despite doing what is right, and wicked people who live long evil lives.
16 Teweefuulanga mutuukirivu ayitiridde wadde okwefuula ow’amagezi ow’ekitalo; oleme okwezikiriza.
Don't think you can make yourself right by a lot of religious observance, and don't pretend to be so wise. Do you want to destroy yourself?
17 Tobanga mwonoonyi kakuzzi wadde okuba omusirusiru; oleme okufa ng’ekiseera kyo tekinnatuuka.
On the other hand, don't decide to live an evil life—don't be a fool! Why die before your time?
18 Ekyo kirungi okiyige, na kiri oleme kukibuusa maaso, kubanga oyo atya Katonda abyewala okubiyitiriza.
You ought to keep in mind these warnings. Those who follow God will be sure to avoid both.
19 Ow’amagezi ne bw’aba omu mu kibuga, aba w’amaanyi okusinga abakulembeze ekkumi ab’omu kibuga ekyo.
Wisdom gives a wise person greater power than ten town councilors.
20 Ddala ku nsi tekuli muntu mutuukirivu, atakola bibi.
There's not one good person in all the world who always does what is right and never sins.
21 Towulirizanga buli kigambo, bantu kye boogera, si kulwa ng’owulira omuweereza wo ng’akukolimira,
Don't take to heart everything that people say, otherwise you may hear your servant talking badly about you,
22 kubanga naawe okimanyidde ddala mu mutima gwo, ng’emirundi mingi okolimidde abalala.
for you know how many times you yourself have talked badly about others!
23 Ebyo byonna nabyekenneenya n’amagezi ne ŋŋamba nti, “Mmaliridde okuba omugezi,” wabula kino kyandi wala.
I have examined all this using the principles of wisdom. I told myself, “I will think wisely.” But wisdom eluded me.
24 Amagezi ne bwe gaba ga kikula ki, gali wala nnyo era tegalojjeka, kale ani ayinza okugavumbula?
Everything that exists is beyond our grasp—too deep for our understanding. Who can comprehend it?
25 Bwe ntyo ne nkyusa omutima gwange nnoonye okutegeera, nekkanye, era nnoonyereze amagezi ndowooze ne ku bintu nga bwe biri, n’okutegeera obusirusiru bw’okukola ebibi: n’eddalu ery’obusirusiru.
I turned my thoughts to discover, investigate, and to find out more about wisdom and what makes sense. I wanted to know more about how stupid evil really is, and how ridiculous it is to be a fool.
26 Ekintu kye nalaba eky’obulabe ekisinga okufa, ye mukazi alina omutima ogusendasenda, era ogusikiriza, era emikono gye gisiba ng’enjegere. Oyo ayagala Katonda, y’awona omukazi oyo, kyokka ye omwonoonyi talema kugwa mu mutego gwe.
I discovered something more horrible than death: foolishness like a woman who tries to entrap you, who wants to use her mind and hands to catch you and tie you up. Those who follow God will not be caught, but sinners will fall into her trap.
27 Omubuulizi agamba nti, “Laba, kino kyenvumbudde: “Okugatta ekintu ku kinnaakyo, okuzuula enkola y’ebintu,
This is what I discovered after putting two and two together to try and find out what it all meant, says the Teacher.
28 bwe nnali nga nkyanoonyereza nabulako kye nzuula, okuggyako okulaba omusajja omwesimbu omu mu basajja lukumi, kyokka mu bakazi bonna ssaalabamu n’omu atuukiridde.
Although I really searched, I didn't find what I was looking for. People say, “I found one man among a thousand, but not one woman.”
29 Wabula kino kyokka kye nalaba: Katonda yatonda omuntu nga mugolokofu, naye abantu ne beenoonyeza ebintu ebirala bingi.”
But I did find this one thing: God made people to do what's right, but they have followed their own ideas.