< Ebikolwa by’Abatume 10 >
1 Awo mu kibuga Kayisaliya mwalimu omusajja omuserikale, erinnya lye Koluneeriyo, eyakuliranga ekitongole ky’abaserikale ekikumi ekyayitibwanga Ekitaliano.
K'isari datsatse befo K'orneliyosi eteets ash iko fa'e b́ teshi, bíwere Rom datsatsi kes'fuwots shirotse «It'aliy brgediya» eteyiruwotse bali naasha b́ teshi.
2 Yali ayagala nnyo Katonda era ng’amusaamu nnyo ekitiibwa, ye n’ab’omu maka ge bonna, ng’agabira nnyo abaavu, era ng’asaba Katonda bulijjo.
Bíwere b́ maa ash jamonton Ik'o shattsonat Ik'a b́ Ik'ifoni b́ teshi, ayhudiyotsi tugretsuwotsno b́ tep'foni, Ik'o mantso jam aawosh b́ k'onfoni.
3 Lwali lumu ku ssaawa nga mwenda ez’olweggulo, n’ayolesebwa, n’alabira ddala malayika wa Katonda ng’ajja gy’ali, n’amuyita nti, “Koluneeriyo!”
Ik aawu jed'i sa'atok'on melakiyo bíyok t'int «K'orneliyoso!» ett b́ s'egfere shants bek'on b́ bek'i.
4 Koluneeriyo n’amutunuulira enkaliriza ng’atidde nnyo. N’amubuuza nti, “Mukama wange, ogamba ki?” Malayika n’amuddamu nti, “Katonda awulidde okusaba kwo era alabye nga bw’ogabira abaavu bw’atyo n’akujjukira.
T'iwints dek't Ik'i melakiyo maants s'iilt tek'on «Doonzono! eebi b́ naaroni?» bí eti. Melakiyonu bísh hank'o bí eti, «Ik' n k'ononat t'owwotsi n tep'iruwok'o bín neen gawetuwo Ik'i shinats t'inre,
5 Kale nno, tuma basajja bo e Yopa bakimeyo omuntu erinnya lye Simooni era ayitibwa Peetero ajje akukyalire.
Ando ashuwotsi Iyop'e maantsan woshar P'et'rosi eteyiruwo Smoni s'egiwe,
6 Abeera wa Simooni omuwazi w’amaliba, era enju ye eri ku lubalama lw’ennyanja.”
And bíhe ats k'ari ganoke fa'a gook' shik'iruwo Smon meyitse ib wotatniye b́ beyri.»
7 Malayika yali yaakagenda, Koluneeriyo n’ayita abaweereza be babiri n’omuserikale atya Katonda, omu ku baweereza,
Han keewts melakiyo bíatse k'aleyat bíamtsok'oon K'ornoliyos b́ mootse fiinefnef gitetsuwotsnat bíats t'ints wotaderwotsitse Ik' shatf iko s'eegdek't
8 n’abannyonnyola byonna ebibaddewo, n’abatuma e Yopa.
Jam keewonowere boosh b́ keewiyakon Iyop'emaants boon b́woshi.
9 Ku lunaku olwaddirira bwe baali basemberera ekibuga, essaawa zaali ziwera nga mukaaga ez’omu ttuntu, Peetero n’alinnya waggulu ku kasolya k’ennyumba akaali akatereevu, okusaba.
Yaats guurok'on bo amt kitok bot'iints shirt sa'atok'on P'et'ros b́ beef moo abaatse gaad'otse Ik'o b́ k'onfera b́keshi.
10 Yali ali eyo enjala n’emuluma, naye bwe baali bamuteekerateekera ekyokulya embeera ye n’ewaanyisibwa n’ayolesebwa.
Manorowere P'et'ros k'ak'wutsat ik keewo moosh b́ geyi, aawu mishonu k'aniyeyirwok'o bek'on bí ats b́be'eyi.
11 N’alaba eggulu nga libikkuse, ekintu ekifaanana ng’essuuka ennene ennyo, nga kinywezebbwa ku nsonda zaakyo ennya, nga kikka wansi ku ttaka.
B́bek'ts bek'onuwere Daro k'esheb́wutsere awd kaaton detsdek'ets eents taho arts keewo datsats b́ oot'fera.
12 Kyalimu ebisolo ebirina amagulu ana byonna, n’ebyewalula byonna eby’oku nsi n’ennyonyi zonna ez’omu bbanga.
Man abatsnowere k'osh k'osh naari s'ootswots bogeroon geetseyiru azeetsuwotsnat darotse bidiru kafuwotsuwere tahmanitse fa'ano botesh.
13 Awo n’awulira eddoboozi nga ligamba nti, “Peetero, situka osale, olye!”
Manoor «P'et'rosoo! Tuur Shuh de'er moowe!» etiru k'aaro b́shishi.
14 Peetero n’addamu nti, “Nedda, Mukama wange, kubanga siryanga ku kintu kya muzizo oba ekitali kirongoofu.”
P'et'rosmó «Doonzono! woteratse! Taa s'ayin woterawo wee kim keewo maa danaktane» bít.
15 Eddoboozi ne liddamu okwogera naye omulundi ogwokubiri nti, “Ekyo Katonda ky’amaze okulongoosa tokiyitanga ekitali kirongoofu.”
Ando aaninuwere «Ik'o s'ayin b́woshtso, kima eto neesh geyiratse» Etiru k'aaro aaniyi b́shishi.
16 Ne kiba bwe kityo emirundi esatu, amangwago ekintu ekyo ekiri ng’essuuka ne kizzibwayo mu ggulu.
Manuwere keezoto b́wotiyako tah arts keewuman manoor Daromaants k'aaúdek'eyi.
17 Peetero n’abeera awo ng’asamaaliridde. Ne yeebuuza amakulu g’okwolesebwa okwo, ne yeebuuza ne ky’asaana okukola, byonna nga bimusobedde. Mu kiseera ekyo ababaka abaatumibwa Koluneeriyo, ennyumba baali baakagizuula era nga bayimiridde wabweru ku luggi
P'et'ros bek'an biitso «Eegek'úna b́wotiti?» Etfetst b́ nibots b́ kic'efere K'ornoliwos woshts ashuwots aatt Sim'on moo daatsdek't b́fengeshats boned'fere botesh,
18 nga babuuza obanga awo Simooni ayitibwa Peetero we yabeeranga.
S'eegtnurewe «P'et'rosi eteefo Sim'on ib wotat beyiruwo hanokneya b́fa'oni» ett bo aati.
19 Awo Peetero bwe yali ng’akyebuuza eby’okwolesebwa okwo, Mwoyo Mutukuvu n’amugamba nti, “Laba, abasajja basatu bakunoonya.
P'et'ros bek'i keewuman biitso gawoke b́befere S'ayin shayiro bísh hank'o bíeti, «Eshe keez ashuwots neen geefne,
20 Situka okke wansi ogende nabo awatali kulwa kubanga nze mbatumye.”
Tuur ood'e, boon woshtso taa twottsosh hake baka nieraawon bonton amee.»
21 Bw’atyo Peetero n’akka wansi, n’agamba abasajja abaatumibwa nti, “Ye nze gwe munoonya. Kiki ekibaleese?”
P'et'roswere oot't ashuwotsok amt, «Eshe, Itgeyiru asho taane, eegoshe itweyi?» bí eti.
22 Ne bamuddamu nti, “Koluneeriyo omukulu w’ekitongole y’atutumye. Musajja mwegendereza, atya Katonda era Abayudaaya bonna bamussaamu ekitiibwa. Yalabikirwa malayika wa Katonda n’amugamba akuyite ojje mu nnyumba ye omutegeeze Katonda by’ayagala akole.”
Bowere «No noweyiye báli naasho K'ornelewosokne, bíhe Ayhudi ash ash jamwots bo mangiyiru Ik'i ash dooniye, neen b́ moots s'eegiyir n etetuwo b́ k'ebetuwok'o S'ayin melakiyo bísh kitst keewure» bo et.
23 Awo Peetero n’abayingiza mu nnyumba ne basulawo ekiro ekyo. Enkeera n’agenda n’abo ng’awerekerwako abooluganda abamu ab’omu Yopa.
P't'rosu moots boon kindsht bí ibiyakon k'ondek'tnuwere b́ k'eezi. Yaatsok'onowere tuut bonton bíami, Iyop'en fa'a eshuwotsitse ik ikuwots bínton boami.
24 Ku lunaku olwaddirira Peetero n’atuuka e Kayisaliya. Yasanga Koluneeriyo amulindiridde, ng’ali ne baganda be ne mikwano gye be yayita balabe Peetero.
Gitl aawotso K'isari bo bodi, K'orneliyosu b́ jaguwotsnat bíats t'ints b́ tohuwotsi s'eegdek't P'et'rosi b́kotiri.
25 Peetero bwe yayingira mu nnyumba, Koluneeriyo n’agwa wansi mu maaso ge n’amusinza.
P'et'ros moots b́ kindor K'orneliyos bíyok t'int b́ tufi shirots dihit bín b́ k'oni.
26 Naye Peetero n’amuyimusa n’amugamba nti, “Golokoka! Nange ndi muntu buntu.”
P'et'rosmó «Tuuwe! Taa neenk'o ash taane!» ett b́ tizi.
27 N’agolokoka ne boogeramu, ne bayingira munda mu kisenge abalala bangi mwe baali bakuŋŋaanidde.
Bínton keewefetst gitso maants b́ kindor ay ashuwots ko'edek't bo befere b́ daatsi.
28 Awo Peetero n’abagamba nti, “Mumanyi nga mu mateeka gaffe ag’Ekiyudaaya, ffe tetuyingira mu maka g’Abamawanga. Naye Katonda yandaze mu kwolesebwa nga sisaanira kuddayo kuyisa muntu yenna ng’atali mulongoofu.
Bosh hank'o b́ eti, «Ayhudi wotts ashosh k'osh ashonton ik wotonat b́moots kindo nemo b́ bazitsok'o itworu it tookon danfte, ernmó konuworu s'ayin woterawo wee kima ti erawok'o Ik'o taash kitsre.
29 Noolwekyo olwantumira nange ne nsitukiramu. Kale, ompitidde nsonga ki?”
Mansh taash woshewor ik k'efalo tweyi, eshe eegosh taan it s'eegtsok'owo danosh geefe.»
30 Awo Koluneeriyo n’addamu nti, “Ennaku nnya eziyise, nnali mu nnyumba yange nga nsaba mu ssaawa nga bwe ziti omwenda ez’olweggulo. Amangwago omusajja n’ayimirira mu maaso gange ng’ayambadde engoye ezitemagana.
K'orneliyosu hank'o bíeti, «Awd aawoniye shin ewaar jed'i sa'aton t mootse Ik'o tk'onfera t teshi, eshe, tgawraniye ik asho goliru taho tahedek't t shinats b́ need'i,
31 N’aŋŋamba nti, ‘Koluneeriyo, Katonda awulidde okusaba kwo, era ajjukidde ebirabo byo by’ogabira abaavu.
Hank'owere taash bí eti, ‹K'orneliyoso! Ik'o n k'ono shishre, t'owwotsi ntep'irwo gawure,
32 Kale nno, tuma e Yopa, oyite Simooni ayitibwa Peetero, eyakyala mu maka ga Simooni omuwazi w’amaliba ali ku lubalama lw’ennyanja.’
Eshe Iyop'e maants ashuwotsi woshar P'et'rosi eteyiruwo Sim'oni s'egiwe, bíwere ats k'ari ganoke fa'a gook' shiik'fo Simon mootse ibo wotatniye b́ beyiri, ›
33 Bwe ntyo ne nkutumira mangu, era naawe n’okola bulungi n’ojjirawo. Kaakano ffenna tuli wano mu maaso ga Katonda nga tulindirira okuwulira ky’akutumye okutubuulira!”
Mansh manoor wosheets ashuwotsi niyok twoshi, neewere n waatsotse sheenge nfini, eshe Ik'o nkeewituwok'o neesh keewuwe bietts jamo shishosh noúnets Ik'i shinatse hanok kaku weerone.»
34 Awo Peetero n’agamba nti, “Kaakano ntegeeredde ddala nga Katonda tasosola mu bantu,
P'et'ros hank'o ett keewo dek't b́tuwi, «Arikon Ik'o asho ashaatse b́ bogabogshrawok'o t'iwintsdek'ree,
35 wabula ayaniriza abantu bonna ab’omu mawanga gonna kasita baba nga bamutya era nga bakola by’asiima.
Aawoki dats asho b́wotiyalor Ik' sharr kááwu keewo b́ finitka wotiyal Ik'o bín k'ebetuwe.
36 Kino kye kigambo kye yaweereza abaana ba Isirayiri ng’ababuulira emirembe mu Yesu Kristo, Mukama wa bonna.
Ik'o aap'tso Isra'elsh b́wooshtsok'o daneke, Jami doonzo Iyesus Krstosn jeeno nabfere b́ waawere boshee.
37 Mumanyi ebyabaawo mu Buyudaaya mwonna okusookera mu Ggaliraaya oluvannyuma lw’okubatizibwa Yokaana kwe yabuulira.
Yohans gupi jango nabo b́ tuutsortson Gelilitse tuut Yhud dats jamatse wotts keewo danfte.
38 Era mumanyi bulungi Yesu Omunnazaaleesi nga Katonda bwe yamufukako amafuta ne Mwoyo Mutukuvu n’amaanyi, eyatambula ng’agenda akola ebirungi, ng’awonya abaanyigirizibwanga Setaani, kubanga Katonda yali naye.
«Dabtnu Ik'o Nazrettso Iyesusi S'ayin shayiron b́ futtsok'onat angono b́ imtsok'o danfte, Ik'onuwere bínton b́ fa'otse bíwere sheeng keewo finefere Dabilosn detsets jamwots kashifere b́ gúúri.
39 “Ffe bajulirwa ab’ebyo byonna bye yakola mu nsi y’Abayudaaya ne mu Yerusaalemi, gye yattirwa ku musaalaba.
«Yhud gat'eriyotsnat Iyerusalem kitotse b́ k'alts keewu jamosh no gawu noone, bomó bín mitats jitdek't boúd'i.
40 Oyo Katonda yamuzuukiza ku lunaku olwokusatu era n’amulaga eri abantu.
Ernmó Ik'o keezl aawots k'irotse tizt b́ be'etuwok'o b́ woshi.
41 Teyalabibwa bantu bonna, wabula abajulirwa Katonda be yali amaze okulonda, be baffe abaalya naye, ne tunywa naye ng’amaze okuzuukira mu bafu.
B́ be'ewwere shin shnon Ik'on marat'ets gawwotssha bako ash jamoshaliye, bíwere k'irotse b́ tuwiyakon no bonton iknon maat úshats gawwots no nee,
42 N’atutuma okubuulira abantu Enjiri nga tujulira nti Yesu y’oyo, Katonda gwe yalonda okubeera omulamuzi w’abantu bonna, abalamu n’abafu.
Keewuhan ashuwotssh no shishituwok'o bíwere kashetswotsnat k'irtsuwotsats bíangshituwok'o Ik'oke naashiyetso b́ wottsok'o no gawituwok'o noon azazere.
43 Era ne bannabbi bonna bamuweera obujulirwa nti buli amukkiriza asonyiyibwa ebibi mu linnya lye.”
Bín amanitu jamo b́ shútson morrosh oorowe eto b́ daatsituwok'o nebiyi jamwots bísh gawitune.»
44 Awo Peetero bwe yali akyayogera ebigambo ebyo, Mwoyo Mutukuvu n’akka ku abo bonna abali bawuliriza ekigambo!
P'et'ros man b́ keewor b́ keewiruman shishts ash jametsuwotsats S'ayin shayiro b́ oot'i.
45 Abakkiriza abakomole bangi abaawerekera ku Peetero ne beewuunya nnyo okulaba ng’ekirabo kya Mwoyo Mutukuvu kifukibbwa ne ku baamawanga.
P'et'rosnton waatsuwots gof amts ayhudiwotsitsi Krstiyaniwotsitse Ik'o Ik'i ash Woteraw ashuwotssh S'ayin shayiro b́ imtsok'o bo bek'tsok'on bo adi.
46 Kubanga baabawulira nga boogera mu nnimi endala nga batendereza Katonda. Awo Peetero n’agamba nti,
Ik'i ash Woteraw ashuwotssh S'ayin shayiro imetsok'o dantsuwotswere handr noon keewon keewufetst Ik'o údon bomangifere bo shishtsotsna. Manoor P'et'ros
47 “Waliwo ayinza okuziyiza abantu bano okubatizibwa n’amazzi abafunye Mwoyo Mutukuvu nga ffe bwe twamufuna?”
«Ashaanots nokok'o S'ayin shayiro dek'reene, béré, bo aatson boguperawok'o kone baziti?» ett b́ keewi.
48 Bw’atyo n’alagira babatizibwe mu linnya lya Yesu Kristo. Ne basaba Peetero agira abeera nabo okumala ennaku ntonotono.
Mansh Iyesus Krstos shútson bogupetuwok'o bíazazi, Maniyere il P'et'ros bonton muk' aawwotssh b́teshetuwok'o bok'oni.