< Masese 6 >
1 Mwana na ngai, soki ondimi niongo ya moninga na yo, soki obeti tolo mpo na kondima niongo ya mopaya,
Mon fils, si tu t’es porté garant pour ton prochain, si tu as engagé ta parole pour un étranger,
2 omikangi nde singa na maloba na yo, omikangi nde na motambo ya maloba ya monoko na yo.
tu es pris au piège de tes promesses; tu es devenu le prisonnier de ta parole.
3 Boye, mwana na ngai, sala makambo oyo mpo ete omikangola, pamba te omikabaki na maboko ya moninga na yo; kende komikitisa liboso na ye mpe tingama na ye,
Fais donc ceci, mon fils, pour recouvrer ta liberté, puisque tu es tombé au pouvoir d’autrui: va, insiste avec énergie et livre un assaut à ton prochain.
4 kotika te ete miso na yo elala pongi to enimba;
N’Accorde pas de sommeil à tes yeux ni de repos à tes paupières.
5 mikangola na motambo lokola mboloko na maboko ya mobomi banyama ya zamba, mpe lokola ndeke na motambo ya mokangi bandeke.
Dégage-toi, comme le cerf de la main du chasseur, comme le passereau de la main de l’oiseleur.
6 Yo moto ya goyigoyi, kende epai ya furmi, tala malamu ezaleli na yango mpe okozwa bwanya!
Va trouver la fourmi, paresseux, observe ses façons d’agir et deviens sage:
7 Yango ezalaka na mokambi te, mokengeli te to mokonzi te;
elle n’a ni maître, ni surveillant, ni supérieur;
8 ebongisaka bilei na yango na tango ya moyi makasi, ebombaka yango na tango ya kobuka mbuma.
et elle prépare sa nourriture durant l’été, elle amasse ses provisions au temps de la moisson!
9 Yo moto ya goyigoyi, okolala pongi kino tango nini? Kino tango nini okolamuka na pongi na yo?
Jusqu’à quand, paresseux, resteras-tu couché? Quand sortiras-tu de ton sommeil?
10 Mwa pongi moke, mwa kopema moke, mwa kokanga maboko moke mpo na kolala
"Ah! dormir encore un peu, rester un peu assoupi, entrelacer un peu les mains pour reposer!"
11 mpe bobola ekoyela yo na pwasa lokola moleki nzela, mpe pasi ekoyela yo lokola moyibi.
Cependant, la pauvreté s’introduit chez toi comme un rôdeur, et la misère comme un guerrier armé.
12 Moto oyo atambolaka na lokuta na monoko azali moto ya Beliali, moto mabe:
Un personnage ignoble, un homme inique, c’est celui qui a recours au langage tortueux,
13 Abetaka-betaka miso, apesaka bilembo na makolo na ye mpe alobaka na nzela ya bilembo ya misapi;
qui cligne des yeux, frappe des pieds, fait des signes avec ses doigts,
14 azalaka na makanisi mabe kati na motema na ye, asalaka tango nyonso mabongisi ya mabe mpe alukaka kaka tango nyonso makelele.
et, le cœur plein d’artifices, passe son temps à méditer le mal, à déchaîner la discorde.
15 Yango wana, pasi ekoyela ye na pwasa, akobukana mbala moko, mpe kisi ya kobikisa ye ekozala te.
Aussi le malheur fond-il soudain sur lui; d’un coup, il est brisé et sans retour.
16 Yawe ayinaka makambo wana motoba; mpe makambo oyo sambo ezali mabe penza na miso na Ye:
Il est six choses que l’Eternel déteste et sept qu’il a en horreur:
17 Kodongola, lolemo ya lokuta, maboko oyo ebomaka moto oyo asali mabe te,
les yeux hautains, la langue mensongère, les mains qui répandent le sang innocent;
18 motema oyo ekanisaka mabongisi ya mabe, makolo oyo epotaka mbangu na mabe,
le cœur qui ourdit des desseins pervers, les pieds impatients de courir au mal,
19 motatoli mabe oyo alobaka lokuta mpe moto oyo alukaka makelele kati na bandeko.
le faux témoin qui exhale le mensonge, enfin l’homme qui déchaîne la discorde entre frères.
20 Mwana na ngai, batela mibeko ya tata na yo mpe kosundola te mateya ya mama na yo.
Mon fils, sois fidèle aux recommandations de ton père, ne délaisse pas l’enseignement de ta mère.
21 Kanga yango tango nyonso na motema na yo, lata yango na kingo na yo.
Porte-les constamment attachés à ton cœur, noués à ton cou.
22 Pamba te ekolakisa yo nzela tango okokende na mobembo, ekobatela yo tango okolala pongi mpe ekosolola na yo tango okolamuka.
Qu’ils te guident dans tes marches, veillent sur ton repos et te soient un sujet d’entretien à ton réveil.
23 Mibeko ezali mwinda, mateya ezali pole, makebisi mpe pamela ezali nzela ya bomoi,
Car le devoir est un flambeau, la doctrine une lumière, les dictées de la morale un gage de vie.
24 mpo na kobatela yo mosika ya mwasi ya ndumba, mosika ya lokuta ya lolemo ya mwasi ya mopaya.
C’Est ainsi que tu seras protégé contre la femme vicieuse, contre la langue mielleuse de l’étrangère.
25 Kotika te ete motema na yo elula kitoko na ye, mpe miso na ye ekweyisa yo.
Ne convoite pas sa beauté en ton cœur, ne te laisse pas prendre à la séduction de ses paupières.
26 Pamba te likolo ya mwasi ya ndumba, okoki kobungisa ezala eteni na yo ya lipa, mpe mwasi ya libala akoki kobebisa bomoi ya motuya.
Car pour une courtisane on peut être réduit à une miche de pain; une femme adultère prend dans ses filets un gibier de prix.
27 Boni, moto akoki solo kozika moto, bongo bilamba na ye ezika te?
Peut-on attiser du feu dans son sein, sans que les vêtements soient consumés?
28 Moto akoki solo kotambola na likolo ya makala ya moto, bongo makolo na ye ezika te?
Peut-on marcher sur des charbons ardents, sans se brûler les pieds jusqu’au vif?
29 Boye, moto nyonso oyo akosangisa nzoto na mwasi ya ndeko na ye akozanga te kozwa etumbu.
Il en est ainsi de celui qui approche de la femme de son prochain; il ne restera pas indemne, celui qui la touche.
30 Kotiola moyibi te soki ayibi mpo ete azali na nzala mpe azangi eloko ya kolia.
On ne méprise pas le voleur qui commet un larcin pour assouvir sa faim.
31 Kasi soki bakangi ye, akozongisa mbala sambo, akopesa biloko nyonso ya ndako na ye.
Mais s’il est pris, il devra payer au septuple, donner tous les biens de sa maison.
32 Mobali oyo asalaka ekobo na mwasi ya moninga azali lokola moto oyo azangi mayele; kosala ekobo ya boye ezali nde komiboma;
Commettre un adultère c’est être insensé qui veut se perdre agit ainsi.
33 akobuka lokola mbuma: minyoko mpe kosambwa; bongo soni na ye ekosila te.
Il ne recueillera que souffrances et déshonneur; sa honte sera ineffaçable.
34 Pamba te zuwa epelisaka kanda makasi kati na mobali, mpe akozala na mawa te na mokolo oyo akozongisa mabe na mabe;
Car la jalousie exaspère la fureur du mari: il sera sans pitié au jour de la vengeance.
35 akotikala kondima ata lifuti moko te mpo ete akoka kolimbisa, mpe akoboya yango ata soki babakisi bakado.
Il ne se laissera apaiser par aucune rançon; il se montrera inexorable, dusses-tu prodiguer les présents.